Otvori u Google MapamaSadržaj
37 odnosi: Argentina, Bogoslovlje, Crkveno pravo, Edvard Kardelj, Fizika, Francuski jezik, Glavni grad, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ilirske pokrajine, Isusovački kolegij u Ljubljani, Italija, Jožef Balant, Kirurgija, Latinski jezik, Ljubljana, Logika, Matematika, Medicina, Mehanika, Napoleon Bonaparte, Njemački jezik, Referendum o neovisnosti Slovenije, Rektor, Slovenija, Slovenski jezik, Socijalistička Republika Slovenija, Studeni, Sveučilište, Talijanski jezik, Teološki fakultet u Ljubljani, Visoko obrazovanje, 12. studenoga, 16. lipnja, 1992., 23. srpnja, 3. prosinca, 31. kolovoza.
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Argentina
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Bogoslovlje
Crkveno pravo
Crkveno pravo je pravo kršćanskih Crkava.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Crkveno pravo
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Edvard Kardelj
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Fizika
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Francuski jezik
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Glavni grad
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Ilirske pokrajine
Isusovački kolegij u Ljubljani
Isusovački kolegij u Ljubljani (sloven. Jezuitski kolegij v Ljubljani) predstavljao je prvu visokoškolska ustanova na području današnje Slovenije, utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Isusovački kolegij u Ljubljani
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Italija
Jožef Balant
Jožef Balant, ponegdje i Joseph Walland (Nova vas pri Lescah, siječanj 1763. – Gorica, 11. svibnja 1834.), slovenski katolički svećenik, biskup i nadbiskup gorički te metropolit ilirski, utemeljitelj obrazovnih ustanova i preporoditelj.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Jožef Balant
Kirurgija
Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Kirurgija
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Latinski jezik
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Ljubljana
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Logika
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Matematika
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Medicina
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Mehanika
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Napoleon Bonaparte
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Njemački jezik
Referendum o neovisnosti Slovenije
Referendum o neovisnosti Slovenije (tada dijela SFRJ-e) održan je 23. prosinca 1990. Referendumsko pitanje glasilo je: Jeste li zato da Republika Slovenija postane samostalna i neovisna država? (Ali naj Republika Slovenija postane samostojna in neodvisna država?) Neovisnost se morala izglasovati apsolutnom većinom.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Referendum o neovisnosti Slovenije
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Rektor
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Slovenija
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Slovenski jezik
Socijalistička Republika Slovenija
Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Socijalistička Republika Slovenija
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Studeni
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Sveučilište
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Talijanski jezik
Teološki fakultet u Ljubljani
Zgrada fakulteta (desno) Teološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani (slov. Teološka fakulteta v Ljubljani, pokrata TEOF ili TeoF), sastavnica je Sveučilišna Ljubljani, utemeljena 1919.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Teološki fakultet u Ljubljani
Visoko obrazovanje
Dodjela diploma Visoko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe na sveučilištu, akademiji, visokoj školi, sjemeništu, konzervatoriju i sličnim institucijama.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i Visoko obrazovanje
12. studenoga
12.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i 12. studenoga
16. lipnja
16.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i 16. lipnja
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i 1992.
23. srpnja
23.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i 23. srpnja
3. prosinca
3.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i 3. prosinca
31. kolovoza
31.
Pogledaj Sveučilište u Ljubljani i 31. kolovoza