Brže od pregledniku!
63 odnosi: Antun Vakanović, Austrija, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Ban, Carina, Cislajtanija, Dalmacija, Država, Državljanstvo, Državni proračun, Dvor, Franjo Josip I., Habsburška Monarhija, Hrvatska regnikolarna deputacija, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1865. – 1867., Hrvatsko državno pravo, Ignjat Brlić, Istra, Ivan Mažuranić, Izbori, Josip Šokčević, Jovan Živković, Julije Janković, Koloman Bedeković Komorski, Kralj, Kraljevina Ugarska, Kruna sv. Stjepana, Ladislav Heka, Ladislav Pejačević, Levin Rauch, Luka, Mađarizacija, Mađaroni, Mađarski jezik, Narodna stranka, Narodni pokret 1903. godine, Novačenje, Opća i nacionalna enciklopedija, Pešta, Pošta, Porez, Pravni leksikon, Prvi svjetski rat, Rijeka, Rudolf Horvat, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Virilist, ..., Vojna krajina, Vojska, Zemlje Krune sv. Stjepana, 1867., 1868., 1873., 19. studenoga, 20. listopada, 23. prosinca, 27. lipnja, 27. travnja, 30. siječnja, 8. siječnja. Proširite indeks (13 više) »
Antun Vakanović
Antun Vakanović (Hrvatska Kostajnica, 21. siječnja 1808. – Zagreb, 23. ožujka 1894.), hrvatski pravnik, hrvatski ban (1872. – 1873.) i političar.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Antun Vakanović · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Ban · Vidi više »
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Carina · Vidi više »
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Cislajtanija · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Dalmacija · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Država · Vidi više »
Državljanstvo
Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Državljanstvo · Vidi više »
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Državni proračun · Vidi više »
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Dvor · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Franjo Josip I. · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatska regnikolarna deputacija
Hrvatska regnikolarna deputacija (Hrvatski kraljevinski odbor) naziv je za zastupnike Hrvatskog sabora koji su 1868. i 1873. pregovarali oko hrvatsko-ugarske nagodbe (regnikolaran - koji zastupa stanovnike kraljevine).
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatska regnikolarna deputacija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski sabor 1865. – 1867.
Na izborima za Hrvatski sabor 1865. pobijedila je udružena oporba Narodne i Unionističke stranke, unatoč pritiscima centralističke Schmerlingove vlade iz Beča, čiju politiku u Hrvatskoj predvodi gubitnička Samostalna narodna stranka Ivana Mažuranića.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatski sabor 1865. – 1867. · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Ignjat Brlić
Ignjat Brlić (Brod na Savi, 1. veljače 1834. – Brod na Savi, 8. travnja 1892.), hrvatski političar i odvjetnik Pučku školu je završio u Brodu na Savi.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Ignjat Brlić · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Istra · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Izbori
U BangladešuIzbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Izbori · Vidi više »
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Josip Šokčević · Vidi više »
Jovan Živković
Barun Jovan Živković Fruškogorski (srp. барон Јован Живковић Фрушкогорски, njem. Freiherr Johann Zsivkovics von Fruschkogorsky; Srijemski Karlovci, 11. travnja 1826. – Zagreb, 8. travnja 1902.) bio je hrvatski pravnik, plemić, političar i bankar.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Jovan Živković · Vidi više »
Julije Janković
*Julije Janković (arhivist i povjesničar) (Varaždin, 9. travnja 1856. - Varaždin, 19. siječnja 1919.), hrv.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Julije Janković · Vidi više »
Koloman Bedeković Komorski
Koloman pl.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Koloman Bedeković Komorski · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »
Ladislav Heka
Ladislav Heka (mađ. Heka László) (Mikleuš, Hrvatska, 22. rujna 1959.) je sveučilišni docent i spisatelj iz Segedina.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Ladislav Heka · Vidi više »
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Ladislav Pejačević · Vidi više »
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Levin Rauch · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Luka · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Mađarizacija · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Mađaroni · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Mađarski jezik · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Narodna stranka · Vidi više »
Narodni pokret 1903. godine
Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Narodni pokret 1903. godine · Vidi više »
Novačenje
Prvog svjetskog rata na kojemu britanski feldmaršal Horatio Herbert Kitchener poziva na novačenje. Novačenje ili tuđica regrutiranje označuje popunu oružanih snaga vojnim obveznicima, dragovoljcima u profesionalnoj vojsci za potrebe oružanog sukoba ili zbog nedostatka ljudstva.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Novačenje · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Pešta · Vidi više »
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Pošta · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Porez · Vidi više »
Pravni leksikon
Pravni leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 2007.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Pravni leksikon · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Rijeka · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Rudolf Horvat · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Virilist
Virilist (lat. virilis od vir.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Virilist · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Vojna krajina · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Vojska · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 1868. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 1873. · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 19. studenoga · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 20. listopada · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 23. prosinca · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 27. lipnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 27. travnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 30. siječnja · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: Hrvatsko-ugarska nagodba i 8. siječnja · Vidi više »
