Sadržaj
69 odnosi: Adni Mahmud-paša Anđelović, Žepče, Časlav Klonimirović, Bitka na Dravi 925., Borić (ban), Bosanska Banovina, Bosansko Kraljevstvo, Bosna, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Braslav, Crkva bosanska, Doboj, Dobojska tvrđava, Dobor Grad, Dolnji kraji, Dominik Mandić, Dubrovačka Republika, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevački samostan i crkva sv. Ilije u Modriči, Glaž, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Humska zemlja, Jajačka banovina, Jajačka tvrđava, Konstantin VII. Porfirogenet, Kralj Tomislav, Krunoslav Draganović, Kulaši, Kulin (ban), Ladislav IV. Kumanac, Ljudevit Posavski, Lukavac, Mačvanska banovina, Manuel I. Komnen, Matija Korvin, Mehmed II., Modriča, O upravljanju Carstvom, Osmansko Carstvo, Panonska Hrvatska (kneževina), Podrinje, Prnjavor, Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine, ... Proširite indeks (19 više) »
Adni Mahmud-paša Anđelović
Adni Mahmud-paša Anđelović (isto i Mahmud paša Hrvat)Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str.
Pogledaj Usora i Soli i Adni Mahmud-paša Anđelović
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Pogledaj Usora i Soli i Žepče
Časlav Klonimirović
location.
Pogledaj Usora i Soli i Časlav Klonimirović
Bitka na Dravi 925.
Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.
Pogledaj Usora i Soli i Bitka na Dravi 925.
Borić (ban)
Borić (znan i kao: Boricius, Borič, Bogir; prije 1154. – ?, nakon 1163.), prvi poznati bosanski ban koji je vladao od 1154.
Pogledaj Usora i Soli i Borić (ban)
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Pogledaj Usora i Soli i Bosanska Banovina
Bosansko Kraljevstvo
Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.
Pogledaj Usora i Soli i Bosansko Kraljevstvo
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Usora i Soli i Bosna
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Usora i Soli i Bosna (rijeka)
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Usora i Soli i Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Pogledaj Usora i Soli i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Pogledaj Usora i Soli i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Braslav
Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
Pogledaj Usora i Soli i Braslav
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Pogledaj Usora i Soli i Crkva bosanska
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Pogledaj Usora i Soli i Doboj
Dobojska tvrđava
Dobojska tvrđava Dobojska tvrđava (ili Gradina) potiče iz 13.
Pogledaj Usora i Soli i Dobojska tvrđava
Dobor Grad
Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.
Pogledaj Usora i Soli i Dobor Grad
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Pogledaj Usora i Soli i Dolnji kraji
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Pogledaj Usora i Soli i Dominik Mandić
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Usora i Soli i Dubrovačka Republika
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Usora i Soli i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Pogledaj Usora i Soli i Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevački samostan i crkva sv. Ilije u Modriči
Franjevački samostan i crkva sv.
Pogledaj Usora i Soli i Franjevački samostan i crkva sv. Ilije u Modriči
Glaž
Glaž je bio srednjovjekovni grad, sjedište istoimene županije na području današnje Bosne.
Pogledaj Usora i Soli i Glaž
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Usora i Soli i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Pogledaj Usora i Soli i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Usora i Soli i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.
Pogledaj Usora i Soli i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Usora i Soli i Humska zemlja
Jajačka banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Jajačka banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Usora i Soli i Jajačka banovina
Jajačka tvrđava
Jajačka tvrđava Jajačka tvrđava je tvrđava u bosanskohercegovačkom gradu Jajcu.
Pogledaj Usora i Soli i Jajačka tvrđava
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Pogledaj Usora i Soli i Konstantin VII. Porfirogenet
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Pogledaj Usora i Soli i Kralj Tomislav
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Pogledaj Usora i Soli i Krunoslav Draganović
Kulaši
Kulaši su naseljeno mjesto u sastavu općine Prnjavor, Republika Srpska, BiH.
Pogledaj Usora i Soli i Kulaši
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Pogledaj Usora i Soli i Kulin (ban)
Ladislav IV. Kumanac
Ladislav IV.
Pogledaj Usora i Soli i Ladislav IV. Kumanac
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Pogledaj Usora i Soli i Ljudevit Posavski
Lukavac
Lukavac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Usora i Soli i Lukavac
Mačvanska banovina
Mačvanska banovina (mađarski Macsói bánság) bila je banovina smještena na samom jugu srednjovjekovne Ugarske.
Pogledaj Usora i Soli i Mačvanska banovina
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Pogledaj Usora i Soli i Manuel I. Komnen
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485.
Pogledaj Usora i Soli i Matija Korvin
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Usora i Soli i Mehmed II.
Modriča
Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Usora i Soli i Modriča
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Usora i Soli i O upravljanju Carstvom
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Usora i Soli i Osmansko Carstvo
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Pogledaj Usora i Soli i Panonska Hrvatska (kneževina)
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Pogledaj Usora i Soli i Podrinje
Prnjavor
Prnjavor je grad i općina u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Banje Luke.
Pogledaj Usora i Soli i Prnjavor
Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine
Prije Rimljana, na području Jugoistočne Europe živjela su brojna ilirska plemena.
Pogledaj Usora i Soli i Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Usora i Soli i Sava
Sokol Grad
Sokol Grad, Sokol grad ili Sokol može biti.
Pogledaj Usora i Soli i Sokol Grad
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Pogledaj Usora i Soli i Soli
Srebrenička banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Usora i Soli i Srebrenička banovina
Srebrenik
Srebrenik je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Usora i Soli i Srebrenik
Srebrenik (tvrđava, Srebrenik)
Tvrđava Srebrenik Srebrenik je tvrđava u Bosni i Hercegovini koja se nalazi iznad istoimenog naselja, sjeverno od Tuzle, na prostoru koje je tijekom srednjeg vijeka bilo poprište stalnih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15.
Pogledaj Usora i Soli i Srebrenik (tvrđava, Srebrenik)
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Pogledaj Usora i Soli i Srednjovjekovna bosanska država
Stefan Dragutin
Stefan Dragutin (prije 1253. – 12. ožujka 1316.) je bio kralj Srbije iz dinastije Nemanjića između 1276.
Pogledaj Usora i Soli i Stefan Dragutin
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Pogledaj Usora i Soli i Stjepan II. Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Pogledaj Usora i Soli i Stjepan Tomašević Kotromanić
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Usora i Soli i Tešanj
Tešanjska tvrđava
Tešanjska tvrđava je utvrđeni grad u Tešnju.
Pogledaj Usora i Soli i Tešanjska tvrđava
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Usora i Soli i Travunija
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Pogledaj Usora i Soli i Tvrtko I. Kotromanić
Usora (rijeka)
Usora je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Bosne, u koju se ulijeva južno od Doboja.
Pogledaj Usora i Soli i Usora (rijeka)
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Pogledaj Usora i Soli i Usora i Soli
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Pogledaj Usora i Soli i Vrhbosna
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Pogledaj Usora i Soli i Završje, BiH
ZIRAL
ZIRAL (Zajednica izdanja "Ranjeni labud") je bila hrvatska emigrantska izdavačka kuća.
Pogledaj Usora i Soli i ZIRAL
Također poznat kao Banovina Usora i Soli, Usora (regija).