Brže od pregledniku!
50 odnosi: Ancona, Austrijsko Carstvo, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Željko Holjevac, Bojni brod, Dalmacija, Grga Novak, Grof, Hrvati, Hrvatska, Hrvoje Gračanin, Iliri, Jadransko more, Jedrenjak, Komiža, Kontraadmiral, Kraljevina Italija, Linijski brod, Mir u Campo Formiju, Mletci, More, Oklopnjača, Palestro (topovnjača), Petar Kuničić, Pruska, Prvi svjetski rat, Re d'Italia (oklopnjača), SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.), SMS Kaiser (1858.), SMS Kaiserin Elisabeth, SMS Tegetthoff, Stari vijek, Talijanska kraljevska ratna mornarica, Venecija, Veneto, Viška bitka 1811., Viški kanal, Viceadmiral, Vis, Vis (grad), Wilhelm von Tegetthoff, Zastava Ujedinjenog Kraljevstva, 16. srpnja, 1797., 18. srpnja, 1811., 1866., 20. srpnja, 5. lipnja.
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Viška bitka 1866. i Ancona · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Austro-Ugarska · Vidi više »
Željko Holjevac
Željko Holjevac (Brinje, 15. prosinca 1973.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Željko Holjevac · Vidi više »
Bojni brod
Pokazna vježba bojnog broda USS Iowa Bojni brod je najveći, najotporniji, teško naoružani ratni brod, odnosno ratna plovna jedinica najjačega tipa u ofenzivnom i defenzivnom smislu.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Bojni brod · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Dalmacija · Vidi više »
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Grga Novak · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Grof · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Gračanin
Hrvoje Gračanin (Zagreb, 28. studenoga 1973.), hrvatski povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Hrvoje Gračanin · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Iliri · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Jadransko more · Vidi više »
Jedrenjak
Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak ''Mihovil'' u zadarskoj luci Jazine Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Jedrenjak · Vidi više »
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Komiža · Vidi više »
Kontraadmiral
Kontraadmiral ili kontra-admiral je uobičajeni čin u većini ratnih mornarica.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Kontraadmiral · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Kraljevina Italija · Vidi više »
Linijski brod
HMS ''Victory'' (1884.) primjer je linijskog broda. Linijski brod je vrsta ratnog broda koji su se gradili od 17. stoljeća pa sve do sredine 19. stoljeća, i predstavljao najvažnije i najmoćnije plovilo svake ratne mornarice.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Linijski brod · Vidi više »
Mir u Campo Formiju
Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Mir u Campo Formiju · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Mletci · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Viška bitka 1866. i More · Vidi više »
Oklopnjača
CSS Virginia 1862. Oklopnjača u najširem smislu označava svaki ratni brod koji na sebi ima željezni oklop u svrhu zaštite od neprijateljskoga brodskog ili obalnog topništva.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Oklopnjača · Vidi više »
Palestro (topovnjača)
Olupina broda „Palestro”, kod otoka Visa, područje Grada Komiže.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Palestro (topovnjača) · Vidi više »
Petar Kuničić
Petar Kuničić (Dol, Stari Grad, Hvar, 1862. Split, 1940.) je bio hrv.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Petar Kuničić · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Re d'Italia (oklopnjača)
Olupina broda imena Re d'Italia, kod otoka Visa, područje Grada Komiže, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Re d'Italia (oklopnjača) · Vidi više »
SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.)
SMS ''Erzherzog Ferdinand Max'' Dizajnirao ga je Joseph von Romako za potrebe Habsburške Monarhije za povratak istočnojadranske obale pod okrilje Monarhije.
Novi!!: Viška bitka 1866. i SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.) · Vidi više »
SMS Kaiser (1858.)
SMS Kaiser, posljednji drveni linijski brod Austrijske ratne mornarice (od 1867. Ces. i kr. ratne mornarice Austro-Ugarske) i njezin jedini linijski brod na vijak.
Novi!!: Viška bitka 1866. i SMS Kaiser (1858.) · Vidi više »
SMS Kaiserin Elisabeth
SMS Kaiserin Elisabeth bio je zaštićena krstarica klase ''Kaiser Franz Joseph I'' Austro-ugarske ratne mornarice.
Novi!!: Viška bitka 1866. i SMS Kaiserin Elisabeth · Vidi više »
SMS Tegetthoff
SMS Tegetthoff bio je austro-ugarski bojni brod (dreadnought) klase Tegetthoff, koja je dobila ime po austrijskom admiralu Wilhemu von Tegetthoffu iz 19. stoljeća.
Novi!!: Viška bitka 1866. i SMS Tegetthoff · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Viška bitka 1866. i Stari vijek · Vidi više »
Talijanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Regie Marine'' Regia Marina ili Talijanska kraljevska ratna mornarica postojala je od osnivanja Kraljevine Italije 1861. Nakon uspostavljanja republike 1946. mijenja ime u Talijanska ratna mornarica (Marina Militare).
Novi!!: Viška bitka 1866. i Talijanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Viška bitka 1866. i Venecija · Vidi više »
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Veneto · Vidi više »
Viška bitka 1811.
Viška bitka (fra. Bataille de Lissa, tal. Battaglia di Lissa) bila je pomorska bitka vođena između britanske eskadre fregata i mnogo veće eskadrile francuskih i talijanskih fregata i manjih plovila u srijedu, 13. ožujka 1811. godine tijekom Jadranskoga pohoda Napoleonskih ratova.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Viška bitka 1811. · Vidi više »
Viški kanal
Viški kanal je tjesnac u Jadranskom moru.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Viški kanal · Vidi više »
Viceadmiral
Viceadmiral je mornarički čin.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Viceadmiral · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Vis · Vidi više »
Vis (grad)
Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Vis (grad) · Vidi više »
Wilhelm von Tegetthoff
Wilhelm Freiherr von Tegetthoff (23. prosinca 1827. – 7. travnja 1871.), austrijski admiral.
Novi!!: Viška bitka 1866. i Wilhelm von Tegetthoff · Vidi više »
Zastava Ujedinjenog Kraljevstva
20px Zastava Ujedinjenog Kraljevstva. Omjer 3:5 20px Zastava Ujedinjenog Kraljevstva. Omjer 1:2 Zastava Ujedinjenog Kraljevstva, često zvana i Union Jack, kombinacija je zastava triju konstitutivnih dijelova zemlje godine 1801. kada je službeno proglašena: engleskog križa svetog Jurja, škotskog križa svetog Andrije i irskog križa svetog Patrika (koji su sami Irci rijetko koristili).
Novi!!: Viška bitka 1866. i Zastava Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 16. srpnja · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 1797. · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 18. srpnja · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 1811. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 1866. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 20. srpnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Viška bitka 1866. i 5. lipnja · Vidi više »
