Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Helije

Indeks Helije

Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.

Sadržaj

  1. 70 odnosi: Afrodita, Apolon, Ares, Atena (mitologija), Bog, Domaće govedo, Domaći konj, Eja, Empedoklo, Epaf, Eridan, Euripid, Faeton, Filozofija, Freska, Geja, Grčka mitologija, Grčki jezik, Had (bog), Had (podzemni svijet), Hefest, Helenizam, Heraklo, Hiperion (mitologija), Homer, Ilijada, Ime, Indoeuropski prajezik, Istok, Itaka, Jantar, Kolos s otoka Roda, Kratil, Labudovi, Latinski jezik, Libija, Litavski jezik, München, More, Mozaik, Nebo, Odisej, Odiseja, Oko, Parmenid, Perzefona, Pindar, Plutarh, Posejdon, Pustinja, ... Proširite indeks (20 više) »

  2. Grčki bogovi
  3. Titani

Afrodita

Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Pogledaj Helije i Afrodita

Apolon

Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.

Pogledaj Helije i Apolon

Ares

Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.

Pogledaj Helije i Ares

Atena (mitologija)

5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.

Pogledaj Helije i Atena (mitologija)

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Pogledaj Helije i Bog

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Pogledaj Helije i Domaće govedo

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Pogledaj Helije i Domaći konj

Eja

William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.

Pogledaj Helije i Eja

Empedoklo

Empedoklo Empedoklo (oko 490. pr. Kr. - 430. pr. Kr.) bio je grčki, predsokratovski filozof i živio je na Siciliji-grčkoj koloniji.

Pogledaj Helije i Empedoklo

Epaf

Epaf (grč. Επαφος) u grčkoj mitologiji kralj Egipta.

Pogledaj Helije i Epaf

Eridan

Eridan (grč., Eridanós) u grčkoj mitologiji rijeka je u Hadu.

Pogledaj Helije i Eridan

Euripid

'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Pogledaj Helije i Euripid

Faeton

Hendrick Goltzius: Faeton, gravura Faeton (grč., Faethon) u grčkoj mitologiji Helijev je sin.

Pogledaj Helije i Faeton

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Pogledaj Helije i Filozofija

Freska

Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.

Pogledaj Helije i Freska

Geja

sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.

Pogledaj Helije i Geja

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Pogledaj Helije i Grčka mitologija

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Helije i Grčki jezik

Had (bog)

grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.

Pogledaj Helije i Had (bog)

Had (podzemni svijet)

Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.

Pogledaj Helije i Had (podzemni svijet)

Hefest

Peter Paul Rubens: Vulkan (Hefest) kuje Jupiterove (Zeusove) strijele, 17. stoljeće Hefest (grč., Hêphaistos) u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.

Pogledaj Helije i Hefest

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Pogledaj Helije i Helenizam

Heraklo

2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.

Pogledaj Helije i Heraklo

Hiperion (mitologija)

Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.

Pogledaj Helije i Hiperion (mitologija)

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Pogledaj Helije i Homer

Ilijada

5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.

Pogledaj Helije i Ilijada

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Pogledaj Helije i Ime

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Pogledaj Helije i Indoeuropski prajezik

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Pogledaj Helije i Istok

Itaka

Itaka, drugi najmanji otok od sedam najvažnijih Jonskih otoka, u prefekturi Kefalonija, Grčka (najmanje otok je Antipaksos).

Pogledaj Helije i Itaka

Jantar

Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.

Pogledaj Helije i Jantar

Kolos s otoka Roda

Kolos s otoka Roda Prema nekom suvremeniku navodno je na bogatom otoku Rodosu bilo 3000 kipova, od toga ih je stotinu bilo iznimne veličine.

Pogledaj Helije i Kolos s otoka Roda

Kratil

Kratil (1. stoljeće), grčki filozof.

Pogledaj Helije i Kratil

Labudovi

Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.

Pogledaj Helije i Labudovi

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Helije i Latinski jezik

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Pogledaj Helije i Libija

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Pogledaj Helije i Litavski jezik

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Pogledaj Helije i München

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Pogledaj Helije i More

Mozaik

Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.

Pogledaj Helije i Mozaik

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde.

Pogledaj Helije i Nebo

Odisej

Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.

Pogledaj Helije i Odisej

Odiseja

Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.

Pogledaj Helije i Odiseja

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Pogledaj Helije i Oko

Parmenid

Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.

Pogledaj Helije i Parmenid

Perzefona

Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.

Pogledaj Helije i Perzefona

Pindar

Pindar Pindar (grč. Πίνδαρος; Kinoskefala, 552. pr. Kr. - Arg, 443. pr. Kr.), starogrčki lirski pjesnik.

Pogledaj Helije i Pindar

Plutarh

Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija.

Pogledaj Helije i Plutarh

Posejdon

Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.

Pogledaj Helije i Posejdon

Pustinja

Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.

Pogledaj Helije i Pustinja

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Pogledaj Helije i Rijeka (vodotok)

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Helije i Rim

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Pogledaj Helije i Rimska mitologija

Rod (otok)

Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.

Pogledaj Helije i Rod (otok)

Roda (mitologija)

U grčkoj mitologiji, Roda (ili Rodeja; grčki Ροδη, Rhodê) božica je otoka Roda te supruga boga Sunca Helija.

Pogledaj Helije i Roda (mitologija)

Sahara

Satelitska snimka Sahare Mjesečina na Sahari Sahara je najveća vruća pustinja na Zemlji te treća najveća (nakon Antarktičke i Arktičke pustinje), površine preko 9.100.000 km² koja se nalazi u Sjevernoj Africi.

Pogledaj Helije i Sahara

Selena

Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.

Pogledaj Helije i Selena

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Pogledaj Helije i Smrt

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Pogledaj Helije i Snijeg

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Pogledaj Helije i Soli

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Pogledaj Helije i Staroslavenski jezik

Stiks

Gustave Doré: Stiks, 1861. Stiks ili Stig (grč., Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada.

Pogledaj Helije i Stiks

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Helije i Sunce

Teja

Teja (grč., Theía;, Théa;, Aíthra) u grčkoj mitologiji je Titanida.

Pogledaj Helije i Teja

Topola

Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.

Pogledaj Helije i Topola

Walter Burkert

Walter Burkert (Neuendettelsau, Bavarska, 2. veljače 1931.), njemački filolog, povjesničar i filozof.

Pogledaj Helije i Walter Burkert

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Pogledaj Helije i Zapad

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Helije i Zemlja

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Pogledaj Helije i Zeus

Zlato

zlato.

Pogledaj Helije i Zlato

Vidi također

Grčki bogovi

Titani

Također poznat kao Helios.

, Rijeka (vodotok), Rim, Rimska mitologija, Rod (otok), Roda (mitologija), Sahara, Selena, Smrt, Snijeg, Soli, Staroslavenski jezik, Stiks, Sunce, Teja, Topola, Walter Burkert, Zapad, Zemlja, Zeus, Zlato.