Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Hvarska biskupija

Indeks Hvarska biskupija

Hvarska biskupija (lat. Dioecesis Pharensis), poznata i kao Hvarsko-bračko-viška biskupija (lat. Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis), rimokatolička biskupija u sastavu splitske metropolije, osnovana u 12. stoljeću.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 49 odnosi: Antun Bečić, Šćedro, Biševo, Biskupija, Brač, Celestin Bezmalinović, Filip Dominik Bordini, Franjo, Franjo Kuharić, Fulgencije Carev, Hrvatska, Hvar, Hvar (grad), Hvarska katedrala, Ivan Pavao II., Juraj II. Duboković, Katolička Crkva, Katolička upravna podjela Republike Hrvatske, Korčula, Latinski jezik, Lav XIII., Makarska, Mihovil Jordan Zaninović, Mihovil Pušić, Mljet, Mučenik, Nikola Eterović, Pakleni otoci, Pavao VI., Petar Palić, Pio X., Postira, Qui vicariam, Ranko Vidović, Relikvija, Slobodan Štambuk, Splitsko-makarska nadbiskupija, Stari Grad, Stjepan I., papa, Sveta Stolica, Svetac, Sveti Juraj, Vela Palagruža, Vid Botono, Vid Botono ml., Vis, 14. siječnja, 2021., 4. ožujka.

  2. Katolička upravna podjela Hrvatske

Antun Bečić

Antun Bečić (Budva, 1698. — Rim, 1761.), pjesnik, biskup skradinski i hvarski.

Pogledaj Hvarska biskupija i Antun Bečić

Šćedro

Šćedro je otok uz južnu obalu Hvara, udaljen oko milju od mjesta Zavala na Hvaru.

Pogledaj Hvarska biskupija i Šćedro

Biševo

Biševo (komiški čakavski: Bisovo, tal. Busi) je otok u Jadranskom moru nedaleko Visa, poznat po svojoj Modroj špilji, Medvidinoj špilji, malom plavcu i pješčanim plažama.

Pogledaj Hvarska biskupija i Biševo

Biskupija

Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.

Pogledaj Hvarska biskupija i Biskupija

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Pogledaj Hvarska biskupija i Brač

Celestin Bezmalinović

Celestin (Duje) Bezmalinović (Selca, 8. svibnja 1912. – Hvar, 4. lipnja 1994.) hrvatski dominikanac, hvarski biskup.

Pogledaj Hvarska biskupija i Celestin Bezmalinović

Filip Dominik Bordini

Filip Dominik Bordini (Skradin, 3. kolovoza 1775. Hvar, 25. srpnja 1865.), Catholic-Hierarchy je bio hrvatski rimokatolički svećenik.

Pogledaj Hvarska biskupija i Filip Dominik Bordini

Franjo

Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.

Pogledaj Hvarska biskupija i Franjo

Franjo Kuharić

Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.

Pogledaj Hvarska biskupija i Franjo Kuharić

Fulgencije Carev

Mons.

Pogledaj Hvarska biskupija i Fulgencije Carev

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Hvarska biskupija i Hrvatska

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Pogledaj Hvarska biskupija i Hvar

Hvar (grad)

Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.

Pogledaj Hvarska biskupija i Hvar (grad)

Hvarska katedrala

Hvarska katedrala posvećena je sv. Stjepanu I., papi i mučeniku, zaštitniku Hvarske biskupije i Grada Hvara.

Pogledaj Hvarska biskupija i Hvarska katedrala

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Pogledaj Hvarska biskupija i Ivan Pavao II.

Juraj II. Duboković

Juraj II.

Pogledaj Hvarska biskupija i Juraj II. Duboković

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Hvarska biskupija i Katolička Crkva

Katolička upravna podjela Republike Hrvatske

Karta rimokatoličkih biskupija u Hrvatskoj Katolička Crkva na području Republike Hrvatske je teritorijalno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat koji su izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.

Pogledaj Hvarska biskupija i Katolička upravna podjela Republike Hrvatske

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Pogledaj Hvarska biskupija i Korčula

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Hvarska biskupija i Latinski jezik

Lav XIII.

Lav XIII. lat.

Pogledaj Hvarska biskupija i Lav XIII.

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hvarska biskupija i Makarska

Mihovil Jordan Zaninović

Jordan Zaninović Donkić (Stari Grad, 13. veljače 1840. – Hvar, 20. listopada 1917.) bio je 51.

Pogledaj Hvarska biskupija i Mihovil Jordan Zaninović

Mihovil Pušić

Poprsje u Hvaru Mons.

Pogledaj Hvarska biskupija i Mihovil Pušić

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Pogledaj Hvarska biskupija i Mljet

Mučenik

svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.

Pogledaj Hvarska biskupija i Mučenik

Nikola Eterović

Nikola Eterović (Pučišća, 20. siječnja 1951.), hrvatski nadbiskup.

Pogledaj Hvarska biskupija i Nikola Eterović

Pakleni otoci

Pakleni otoci, pogled s Hvara. Mali Vodnjak (desno), Veli Vodnjak, Travna and Paržanj (lijevo). U pozadini se vidi otok Vis. Mapa Paklenih otoka. Pakleni otoci (izgovor: Pakléni otoci) ili lokalno Škoji skupina su vapnenačkih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Pogledaj Hvarska biskupija i Pakleni otoci

Pavao VI.

Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.

Pogledaj Hvarska biskupija i Pavao VI.

Petar Palić

Petar Palić (Priština, 3. srpnja 1972.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Pogledaj Hvarska biskupija i Petar Palić

Pio X.

Pio X. lat.

Pogledaj Hvarska biskupija i Pio X.

Postira

Postira Postira je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.

Pogledaj Hvarska biskupija i Postira

Qui vicariam

Qui vicariam, bula pape Pavla VI. proglašena 29. srpnja 1969. godine kojom su riječko-senjska i splitsko-makarska biskupija uzdignute na status nadbiskupija i metropolitanskih središta.

Pogledaj Hvarska biskupija i Qui vicariam

Ranko Vidović

Ranko Vidović (Vidonje, 6. svibnja 1961.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup hvarski.

Pogledaj Hvarska biskupija i Ranko Vidović

Relikvija

Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.

Pogledaj Hvarska biskupija i Relikvija

Slobodan Štambuk

Mons.

Pogledaj Hvarska biskupija i Slobodan Štambuk

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.

Pogledaj Hvarska biskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija

Stari Grad

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hvarska biskupija i Stari Grad

Stjepan I., papa

Stjepan I., papa od 12. svibnja 254. do 2. kolovoza 257.

Pogledaj Hvarska biskupija i Stjepan I., papa

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Pogledaj Hvarska biskupija i Sveta Stolica

Svetac

sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.

Pogledaj Hvarska biskupija i Svetac

Sveti Juraj

Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.

Pogledaj Hvarska biskupija i Sveti Juraj

Vela Palagruža

Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.

Pogledaj Hvarska biskupija i Vela Palagruža

Vid Botono

Vid Botono, hvarski biskup 1322. godine.

Pogledaj Hvarska biskupija i Vid Botono

Vid Botono ml.

Vid Botono ml., hvarski biskup 1349. godine.

Pogledaj Hvarska biskupija i Vid Botono ml.

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Pogledaj Hvarska biskupija i Vis

14. siječnja

14.

Pogledaj Hvarska biskupija i 14. siječnja

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Pogledaj Hvarska biskupija i 2021.

4. ožujka

4.

Pogledaj Hvarska biskupija i 4. ožujka

Vidi također

Katolička upravna podjela Hrvatske

Također poznat kao Hvarsko-bračko-viška biskupija.