Brže od pregledniku!
72 odnosi: Abba (otac), Antun Mihalović, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Bazilika sv. Petra, Beč, Bogoslovlje, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Dekan, Doktor, Filozofija, Franjo Rački, Gradec (Zagreb), Hermann Bollé, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska biskupska konferencija, Izidor Kršnjavi, Josip Juraj Strossmayer, Josip Stadler, Juraj Haulik, Juraj Posilović, Kanonik, Kardinal, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Konklava, Krunoslav Draganović, Lav XIII., Mađari, Mađari u Hrvatskoj, Mađarski jezik, Misa, Mlada misa, Mostarsko-duvanjska biskupija, Neogotika, Nitra (grad), Papa, Pio IX., Potres u Zagrebu 1880., Pravoslavlje, Prezbiter, Prvi vatikanski sabor, Pučka škola, Revolucija 1848. – 1849., Segedin, Slavonija, Slovačka, Slovački jezik, Srbi u Hrvatskoj, Sveta Stolica, ..., Sveto Rimsko Carstvo, Temišvar, Torda, Turci, Vojni sud, Vojvodina, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka nadbiskupija, Zrenjanin, 12. kolovoza, 16. siječnja, 17. srpnja, 1814., 1836., 1870., 1877., 1878., 1891., 19. veljače, 22. lipnja. Proširite indeks (22 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Josip Mihalović i Abba (otac) · Vidi više »
Antun Mihalović
Antun pl.
Novi!!: Josip Mihalović i Antun Mihalović · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Josip Mihalović i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Josip Mihalović i Austro-Ugarska · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Josip Mihalović i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Josip Mihalović i Beč · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Josip Mihalović i Bogoslovlje · Vidi više »
Crkva sv. Marka u Zagrebu
Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.
Novi!!: Josip Mihalović i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »
Dekan
* Dekan (naslov).
Novi!!: Josip Mihalović i Dekan · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Josip Mihalović i Doktor · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Josip Mihalović i Filozofija · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Josip Mihalović i Franjo Rački · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Josip Mihalović i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Josip Mihalović i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Mihalović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska biskupska konferencija
Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Josip Mihalović i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Josip Mihalović i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Josip Mihalović i Josip Stadler · Vidi više »
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Josip Mihalović i Juraj Haulik · Vidi više »
Juraj Posilović
Juraj Posilović (Ivanić-Grad, 24. travnja 1834. – Zagreb, 26. travnja 1914.) bio je zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Josip Mihalović i Juraj Posilović · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Josip Mihalović i Kanonik · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Josip Mihalović i Kardinal · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Josip Mihalović i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Konklava
Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Konklava (lat.: conclave - soba koja se može zaključati) je vijećanje kardinala koje se sastaje radi izbora pape.
Novi!!: Josip Mihalović i Konklava · Vidi više »
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Novi!!: Josip Mihalović i Krunoslav Draganović · Vidi više »
Lav XIII.
Lav XIII. lat.
Novi!!: Josip Mihalović i Lav XIII. · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Josip Mihalović i Mađari · Vidi više »
Mađari u Hrvatskoj
Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Josip Mihalović i Mađarski jezik · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Josip Mihalović i Misa · Vidi više »
Mlada misa
Biskupovo polaganje ruku na mladomisnika (ređenje). Mlada misa ili primicije (lat. primitiae - prvomisa), je euharistijsko slavlje kojim mladomisnik, tek zaređeni svećenik, potvrđuje sakrament svećeničkoga reda.
Novi!!: Josip Mihalović i Mlada misa · Vidi više »
Mostarsko-duvanjska biskupija
Mostarsko-duvanjska biskupija (lat. Dioecesis Mandentriensis-Dumnensis) je crkvena dijeceza u Bosni i Hercegovini u sastavu Vrhbosanske metropolije.
Novi!!: Josip Mihalović i Mostarsko-duvanjska biskupija · Vidi više »
Neogotika
Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20.
Novi!!: Josip Mihalović i Neogotika · Vidi više »
Nitra (grad)
Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Nitra (grad) · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Josip Mihalović i Papa · Vidi više »
Pio IX.
Pio IX. lat.
Novi!!: Josip Mihalović i Pio IX. · Vidi više »
Potres u Zagrebu 1880.
Ivana Standla. Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Novi!!: Josip Mihalović i Potres u Zagrebu 1880. · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Josip Mihalović i Pravoslavlje · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Josip Mihalović i Prezbiter · Vidi više »
Prvi vatikanski sabor
Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX. 29. lipnja 1868. godine, nakon dugogodišnjeg razdoblja njegovog planiranja i pripremanja koje je započelo 6. prosinca 1864. Ovaj dvadeseti ekumenski sabor Katoličke crkve, održan tri stoljeća nakon Tridentskog sabora, otvoren je 8. prosinca 1869. godine, a prekinut je 20. listopada 1870. Održavao se u Vatikanskoj bazilici, a sveukupno su održane četiri sjednice.
Novi!!: Josip Mihalović i Prvi vatikanski sabor · Vidi više »
Pučka škola
Kumrovcu. Crtež stare pučke škole iz 1900. Pučka škola (njem. Volksschule), povijesni oblik obrazovne ustanove osnovnog školstva u zemljama njemačkog govornog područja ili povijesnog utjecaja.
Novi!!: Josip Mihalović i Pučka škola · Vidi više »
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Novi!!: Josip Mihalović i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Segedin · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Josip Mihalović i Slovačka · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Josip Mihalović i Slovački jezik · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Josip Mihalović i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Josip Mihalović i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Josip Mihalović i Temišvar · Vidi više »
Torda
Torda (ćirilično: Торда, mađarski: Torontáltorda) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Žitište.
Novi!!: Josip Mihalović i Torda · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Josip Mihalović i Turci · Vidi više »
Vojni sud
Vojni sud je sud koji vodi postupke za vojna kaznena djela unutar oružanih snaga.
Novi!!: Josip Mihalović i Vojni sud · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Josip Mihalović i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Mihalović i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Josip Mihalović i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Josip Mihalović i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Mihalović i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Josip Mihalović i Zrenjanin · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Josip Mihalović i 12. kolovoza · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Josip Mihalović i 16. siječnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Josip Mihalović i 17. srpnja · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i 1814. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i 1836. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i 1870. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i 1878. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Mihalović i 1891. · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Josip Mihalović i 19. veljače · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Josip Mihalović i 22. lipnja · Vidi više »
