Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Milan Moguš

Indeks Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Sadržaj

  1. 48 odnosi: Akademik, Čakavski sabor, Dijalektologija, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fonetika, Fonologija, Gimnazija, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski dijalektološki zbornik, Hrvatski narodni preporod, Ivan Goran Kovačić, Ivan Mažuranić, Jezik (časopis), Jezikoslovlje, Köln, Londonac, Mannheim, Marko Marulić, Moskva, Osnovna škola, Počasni doktorat, Poljska, Profesor, Red Danice hrvatske, Red kneza Branimira s ogrlicom, Ruđer Bošković, Senj, Senjski zbornik, Slovačka akademija znanosti, Split, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zagrebu, UNESCO, Varšava, Vukovarsko-srijemska županija, Zagreb, 19. studenoga, 1927., 1962., 1965., 1992., 2004., 2017., 27. travnja.

  2. Hrvatski filolozi
  3. Hrvatski jezikoslovci
  4. Životopisi, Senj

Akademik

Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.

Pogledaj Milan Moguš i Akademik

Čakavski sabor

Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.

Pogledaj Milan Moguš i Čakavski sabor

Dijalektologija

Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).

Pogledaj Milan Moguš i Dijalektologija

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Pogledaj Milan Moguš i Filologija

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Pogledaj Milan Moguš i Filozofski fakultet u Zagrebu

Fonetika

Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Pogledaj Milan Moguš i Fonetika

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Pogledaj Milan Moguš i Fonologija

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Pogledaj Milan Moguš i Gimnazija

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Milan Moguš i Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Pogledaj Milan Moguš i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Pogledaj Milan Moguš i Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatski dijalektološki zbornik

Hrvatski dijalektološki zbornik (skraćenica HDZ), časopis je Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji izlazi od 1956. godine.

Pogledaj Milan Moguš i Hrvatski dijalektološki zbornik

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Pogledaj Milan Moguš i Hrvatski narodni preporod

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str.

Pogledaj Milan Moguš i Ivan Goran Kovačić

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Pogledaj Milan Moguš i Ivan Mažuranić

Jezik (časopis)

Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.

Pogledaj Milan Moguš i Jezik (časopis)

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Pogledaj Milan Moguš i Jezikoslovlje

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Pogledaj Milan Moguš i Köln

Londonac

Hrvatski pravopis iz 1971. Londonac je popularni naziv za Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša objavljen 1971. godine, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu.

Pogledaj Milan Moguš i Londonac

Mannheim

Mannheim je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

Pogledaj Milan Moguš i Mannheim

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Pogledaj Milan Moguš i Marko Marulić

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Pogledaj Milan Moguš i Moskva

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Pogledaj Milan Moguš i Osnovna škola

Počasni doktorat

Počasni doktorat. Počasni doktorat (lat. gradus doctoris honoris causa) dodjeljuje se uglednim osobama koje su svojim radom pridonijele napretku određenog sveučilišta, znanosti i kulturi pojedine države ili za značajni doprinos pojedinoj znanstvenoj ili kulturnoj grani.

Pogledaj Milan Moguš i Počasni doktorat

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Milan Moguš i Poljska

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Pogledaj Milan Moguš i Profesor

Red Danice hrvatske

'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Pogledaj Milan Moguš i Red Danice hrvatske

Red kneza Branimira s ogrlicom

Red kneza Branimira s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Pogledaj Milan Moguš i Red kneza Branimira s ogrlicom

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Pogledaj Milan Moguš i Ruđer Bošković

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Pogledaj Milan Moguš i Senj

Senjski zbornik

Senjski zbornik je zbornik grada Senja kojega od 1965. godine izdaju Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo.

Pogledaj Milan Moguš i Senjski zbornik

Slovačka akademija znanosti

Zgrada sjedišta Akademije. Slovačka akademija znanosti (slov. Slovenská akadémia vied, pokrata SAV), krovna je znanstvena i akademska državna ustanova u Slovačkoj, sa sjedištem u Bratislavi.

Pogledaj Milan Moguš i Slovačka akademija znanosti

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Milan Moguš i Split

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.

Pogledaj Milan Moguš i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

Pogledaj Milan Moguš i Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Pogledaj Milan Moguš i Sveučilište u Zagrebu

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Pogledaj Milan Moguš i UNESCO

Varšava

Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.

Pogledaj Milan Moguš i Varšava

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Pogledaj Milan Moguš i Vukovarsko-srijemska županija

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Milan Moguš i Zagreb

19. studenoga

19.

Pogledaj Milan Moguš i 19. studenoga

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Pogledaj Milan Moguš i 1927.

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Pogledaj Milan Moguš i 1962.

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Pogledaj Milan Moguš i 1965.

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Pogledaj Milan Moguš i 1992.

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Milan Moguš i 2004.

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Milan Moguš i 2017.

27. travnja

27.

Pogledaj Milan Moguš i 27. travnja

Vidi također

Hrvatski filolozi

Hrvatski jezikoslovci

Životopisi, Senj