Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Mrežnica (rijeka)

Indeks Mrežnica (rijeka)

Belavići rijeka Mrežnica je bila premoštena najduljim drvenim mostom u Hrvatskoj, dugim čak 208 metara koji je zamijenjen betonskim slične vizure u jesen 2012. radi uklapanja u okoliš. Belavići. Belavići. Mlin na Mrežnici u blizini naselja Mrežnički Brig. Mlin na Mrežnici. porječja. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. Mikro hidroelektrana Mataković, na rijeci Mrežnici. Mikro hidroelektrana Mataković ima kratak derivacijski kanal (oko 3 metra), te je i pad vode malen (oko 2 metra). Bujno zelenilo svjedoči da je Mrežnica dom mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Slapovi na Mrežnici Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane.

141 odnosi: Alge, Amper, Antički Rim, Automobil, Šarani, Špilja, Čamac, Četvorni kilometar, Barilović, Belavići (Duga Resa), Beton, Bodorka, Brana, Bukovnik, Celuloza, Cesta, Crno more, Crvenperka, Dinamit, Dinaridi, Dobra, Dolina, Domovinski rat, Duga Resa, Ekologija, Električna energija, Električni generator, Elektroenergetski sustav, Erozija, Frankapani, Generalski Stol, Geologija, Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, Gornji Zvečaj, Grgeč, Hidroelektrana, Hidroelektrana Gojak, Hrvatska, Indukcijski motor, Ivan Lenković, Izvor, Jadranski naftovod, Japodi, Jezera, Jezero, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josipdol, Jozefina, Jugoslavenska narodna armija, Jura (geološko razdoblje), ..., Kajak, Kamion, Kanu, Kaplanova turbina, Karlovac, Kiša, Klanac, Klen, Knezovi Zrinski, Kolapijani, Korana, Kordun, Krš, Kreda (geološko razdoblje), Kubni metar u sekundi, Latinski jezik, Lika, Linjak, Lipljen, Mahovine, Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa, Male hidroelektrane, Metar, Mikro hidroelektrana Mataković, Mina, Mlin, Most, Nadmorska visina, Oborina, Oduševljenje, Ogulin, Park prirode, Parni stroj, Pastrvke, Pijor, Pilana, Pitka voda, Plaški, Ponornica, Porječje, Potočna pastrva, Potok, Površina, Pritok, Promet, Radoslav Lopašić, Rafting, Razvodnica, Ribe, Rijeka, Rijeka (vodotok), Rogoz, Sabljaci, Salmonidske vode, Sava, Sedra, Sedrena barijera, Senj, Slijev, Slunj, Snaga, Snijeg, Srednji vijek, Suša, Sveti Petar Mrežnički, Tektonika ploča, Topografija, Tounjčica, Traktor, Tumul, Turizam, Ušće, Uklija, Umjetno jezero, Vapnenac, Vat, Vatsat, Vikendica, Vlaga, Vodenice, Vodna turbina, Vodopad, Vodostaj, Vojna krajina, Vojni poligon "Eugen Kvaternik", Volt, Volumni protok, Zagorska Mrežnica, Zagreb, Zapad, Zvečaj. Proširite indeks (91 više) »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Alge · Vidi više »

Amper

Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Amper · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Antički Rim · Vidi više »

Automobil

Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Automobil · Vidi više »

Šarani

''Chondrostoma nasus'' Ženka ''Puntius titteya''. Šarani (lat. Cyprinidae) su velika porodica riba iz reda šaranki (lat. Cypriniformes), kod nas nazivana i ciprinidi.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Šarani · Vidi više »

Špilja

Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Špilja · Vidi više »

Čamac

Sisku Čamac je manji plovni objekt koritastog oblika koji služi za prijevoz ljudi i tereta rijekama, jezerima ili drugim unutarnjim vodenim površinama (osim mora na području Republike Hrvatske).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Čamac · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Četvorni kilometar · Vidi više »

Barilović

Barilović je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Barilović · Vidi više »

Belavići (Duga Resa)

Belavići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Belavići (Duga Resa) · Vidi više »

Beton

Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Beton · Vidi više »

Bodorka

Bodorka (Rutilus rutilus) је riba koja pripada obitelji Cyprinidae.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Bodorka · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Brana · Vidi više »

Bukovnik

Bukovnik je umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Dobri (Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra), nešto prije nego što ponire u Đulinom ponoru.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Bukovnik · Vidi više »

Celuloza

biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Celuloza · Vidi više »

Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Cesta · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Crno more · Vidi više »

Crvenperka

Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda crvenperke (lat. Scardinius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Crvenperka · Vidi više »

Dinamit

Dinamit (prema grč.: sila, snaga) naziv je za vrlo snažan brizantni eksploziv, koji se već u 19. st. proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom nitroglicerin.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Dinamit · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Dinaridi · Vidi više »

Dobra

Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Dobra · Vidi više »

Dolina

Dolina je izduženo udubljenje na Zemljinoj kori koje je uvijek otvoreno u pravcu otjecanja rijeke.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Dolina · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Domovinski rat · Vidi više »

Duga Resa

Duga Resa je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Duga Resa · Vidi više »

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Ekologija · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Električna energija · Vidi više »

Električni generator

Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Električni generator · Vidi više »

Elektroenergetski sustav

Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Elektroenergetski sustav · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Erozija · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Frankapani · Vidi više »

Generalski Stol

Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Generalski Stol · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Geologija · Vidi više »

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Gornje Mrzlo Polje Mrežničko · Vidi više »

Gornji Zvečaj

Gornji Zvečaj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Gornji Zvečaj · Vidi više »

Grgeč

Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Grgeč · Vidi više »

Hidroelektrana

Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Hidroelektrana · Vidi više »

Hidroelektrana Gojak

'''Hidroelektrana Gojak'''. Umjetno jezero Sabljaci. Hidroelektrana Gojak ili HE Gojak je protočna (točnije akumulacijsko/protočna) hidroelektrana koja ima brane na rijekama Ogulinskoj Dobri i Zagorskoj Mrežnici, a strojarnicu na Gojačkoj Dobri.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Hidroelektrana Gojak · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Hrvatska · Vidi više »

Indukcijski motor

Presjek kroz indukcijski ili asinkroni motor. Rotor (dolje lijevo) i stator (gore desno) indukcijskog motora. Okretno magnetsko polje. Za ispravan rad nužno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (takozvano klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor. Kavezni motor je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće aluminijskih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki. edition.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Indukcijski motor · Vidi više »

Ivan Lenković

'''Ivan Lenković''' Ivan Lenković (?, - Otočec, kraj Novog Mesta, 22. lipnja 1569.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Ivan Lenković · Vidi više »

Izvor

izvor Izvor je ishodište vodenog toka koje započinje vodotok, tj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Izvor · Vidi više »

Jadranski naftovod

Trasa Jadranskog naftovoda od Šmrike prema Omišlju. Jadranski naftovod d.d. (JANAF) je hrvatska tvrtka (dioničko društvo u mješovitom vlasništvu s pretežito državnim kapitalom) sa sjedištem u Zagrebu, koja upravlja istoimenim sustavom za prijevoz sirove nafte, Jadranski naftovod.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Jadranski naftovod · Vidi više »

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Japodi · Vidi više »

Jezera

Jezera su mjesto u Općini Tisno Šibensko-kninskoe županije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Jezera · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Jezero · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josipdol

Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Josipdol · Vidi više »

Jozefina

Karlovački miljokaz na Korzu - početak Jozefinske ceste Jozefinska cesta je danas istoimena glavna ulica u gradu Duga Resi u dolini rijeke Mrežnice - na slici je vidljiva trasa Jozefinske ceste s juga prema sjeveru, od koje se pred ulazom u Duga Resu odvaja novija obilaznica dok sama trasa ceste uskoro postaje ulica Jozefinski most ponad rječice Tounjčice, most na mostu - donji dio mosta sagrađen je prilikom izgradnje Struppijeve ceste, a gornji dio nadograđen tijekom izgradnje Knežićeve ceste kako bi se izbjeglo spuštanje prema rijeci i ponovni uspon prilikom putovanjahttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac456.nsf/AllWebDocs/Carski_trofeji_s_tounjskog_mosta Marko Špikić, Carski trofeji s tounjskog mosta, Vijenac, Broj 456-457, 8. rujna 2011., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 25. listopada 2012.) access-date.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Jozefina · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jura (geološko razdoblje)

Jura je razdoblje u mezozoiku između trijasa i krede.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Jura (geološko razdoblje) · Vidi više »

Kajak

Kanui na Jankovcu na Papuku. Kajak je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kajak · Vidi više »

Kamion

Nekoliko kamiona raznih namjena i oblika. Kamion prilikom istovara. Kamion s poluprikolicom za prijevoz automobila. Kamion ili teretno vozilo je motorno vozilo veće od kombija, a služi za prijevoz većih količina tereta u cestovnom prometu.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kamion · Vidi više »

Kanu

Kanu je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom u kojem veslač (ili više njih) koristi veslo s jednom lopaticom.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kanu · Vidi više »

Kaplanova turbina

SAD), nakon 61 godine rada Vertikalna Kaplanova turbina (uz odobrenje Voith-Siemensa) Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu Kaplanova turbina je propelerna vrsta vodnih turbina, sa zakretnim lopaticama na rotoru i radi samo na niskim padovima vode, uglavnom s velikim protokom.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kaplanova turbina · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Karlovac · Vidi više »

Kiša

Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kiša · Vidi više »

Klanac

Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Klanac · Vidi više »

Klen

Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Klen · Vidi više »

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Kolapijani

Petrinje Kolapijani (Colapiani) su pripadnici kulturne i etničke skupine koja je krajem brončanog doba i početkom željeznog doba živjela otprilike na području koje obuhvaća današnju Banovinu i Kordun te su dakle držali Posavinu u (široj) okolici Siska i protezali se u Pokuplje (o čemu svjedoči i njihovo etničko ime), a ušće Une u Savu vjerojatno je bila njihova istočna granica.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kolapijani · Vidi više »

Korana

Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Korana · Vidi više »

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kordun · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Krš · Vidi više »

Kreda (geološko razdoblje)

Kreda (mletački tal. creda Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Tyrannosaurus rex, jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|Velociraptor je bio dinosaur s perjem i živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Triceratops BW.jpg|Triceratops je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede. Datoteka:Eomaia NT.jpg|Sisavci su činili manji dio kredske faune. Datoteka:Coloborhynchus piscator jconway.jpg|Anhanguera piscator, pterosaur.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kreda (geološko razdoblje) · Vidi više »

Kubni metar u sekundi

Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Kubni metar u sekundi · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Latinski jezik · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Lika · Vidi više »

Linjak

Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Linjak · Vidi više »

Lipljen

Lipljen (lat. Thymallus thymallus; još se naziva lipen, lipljan, lipan) je slatkovodna riba koja pripada porodici Salmonidae.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Lipljen · Vidi više »

Mahovine

Mahovine (briofiti; lat. Bryophyta sensu stricto; sin. Musci), divizija biljaka koja zajedno s divizijama Jetrenjarke (Marchantiophyta) i Antocerote (Anthocerotophyta) pripada u tzv.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Mahovine · Vidi više »

Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa

Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa ili MHE Pamučna industrija Duga Resa je mala hidroelektrana na rijeci Mrežnici koja je izgrađena još 1884.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa · Vidi više »

Male hidroelektrane

Skradinskog buka. Ozlju. Mala hidroelektrana Roški slap. Mikro hidroelektrana u sjeverozapadnom Vijetnamu. Male hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode (transformirana energija sunčeva zračenja) najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaničku energiju (u rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te, konačno, u električnu energiju u generatoru.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Male hidroelektrane · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Metar · Vidi više »

Mikro hidroelektrana Mataković

asinkrona generatora. Mrežnici. Derivacijski kanal je kratak (oko 3 metra), te je i pad malen (oko 2 metra). Kaplanove turbine. Mikro hidroelektrana Mataković ili mHE Mataković je stari mlin koji su braća Andrija i Krunoslav Mataković preuredili u malu hidroelektranu i ima instaliranu snagu od 15 kW.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Mikro hidroelektrana Mataković · Vidi više »

Mina

Hrvatskog centra za razminiranje na ploči uz javnu prometnicu o minsko-eksplozivnim ubojnim sredstvima te oznakama minske opasnosti Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili vozila i plovila.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Mina · Vidi više »

Mlin

Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Mlin · Vidi više »

Most

Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Most · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Nadmorska visina · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Oborina · Vidi više »

Oduševljenje

Oduševljenje ili entuzijazam (iz stargrčkog. ἐνθουσιασμός, od ἐν θουσ - u bogu) je pojam antičke filozofije koji je označavao stanje čovjeka punog boga.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Oduševljenje · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Ogulin · Vidi više »

Park prirode

Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Park prirode · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Parni stroj · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Pastrvke · Vidi više »

Pijor

Pijor (Lat. Phoxinus phoxinus) široko je rasprostranjena riba iz porodice šarana (lat. Cyprinidae).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Pijor · Vidi više »

Pilana

Pilana Pilana u Austriji Pilana je gospodarski pogon koji obrađuje trupce koji su uglavnom isporučeni od šumarstva.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Pilana · Vidi više »

Pitka voda

Pitka voda iz slavine Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Pitka voda · Vidi više »

Plaški

Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Plaški · Vidi više »

Ponornica

Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Ponornica · Vidi više »

Porječje

Porječje je područje s kojeg svi vodotoci teku prema jednoj rijeci.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Porječje · Vidi više »

Potočna pastrva

Potočna pastrva (Salmo trutta Linnaeus, 1758.) vrsta ribe iz roda pastrva, koja se javlja, što nije priznato, u tri različite forme, tzv.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Potočna pastrva · Vidi više »

Potok

SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Potok · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Površina · Vidi više »

Pritok

Vormom, Norveška Pritok (pritoka) je svaki vodotok (rijeka ili potok) koji se ulijeva u glavni riječni tok, a ne izravno u more ili jezero.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Pritok · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Promet · Vidi više »

Radoslav Lopašić

Radoslav Lopašić (Karlovac, 20. svibnja 1835. – Zagreb, 25. travnja 1893.), bio je hrvatski povjesničar, po struci pravnik.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Radoslav Lopašić · Vidi više »

Rafting

Rafting na Rio Jacaré Pepira, Brazil Rafting na rijeci Cetini, Hrvatska Rafting na Tari, BiH Rafting (eng. raft.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Rafting · Vidi više »

Razvodnica

Razvodnica je pojas koji odvaja dva porječja ili dva slijeva.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Razvodnica · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Ribe · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Rijeka · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rogoz

Rogoz (lat. Typha), biljni rod listopadnih, vodenih trajnica iz porodice rogozovki.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Rogoz · Vidi više »

Sabljaci

Umjetno jezero Sabljaci. Jezero Sabljaci je umjetno jezero udaljeno oko 3 kilometra od Ogulina.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Sabljaci · Vidi više »

Salmonidske vode

Salmonidske vode, brze i hladne tekućice i jezera planinskih područja; riblje naselje uglavnom čine vrste iz porodice pastrvki (salmonide).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Salmonidske vode · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Sava · Vidi više »

Sedra

Nakupine sedre izranjaju iz jezera. Sedra ili bigar je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Sedra · Vidi više »

Sedrena barijera

Plitvičkim jezerima. Presjek sedrene barijere. Sedrena barijera rezultat je kontinuiranog procesa taloženja sedre.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Sedrena barijera · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Senj · Vidi više »

Slijev

Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Slijev · Vidi više »

Slunj

Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Slunj · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Snaga · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Snijeg · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Srednji vijek · Vidi više »

Suša

Suša. Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Suša · Vidi više »

Sveti Petar Mrežnički

Sveti Petar Mrežnički je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Sveti Petar Mrežnički · Vidi više »

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Tektonika ploča · Vidi više »

Topografija

Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Topografija · Vidi više »

Tounjčica

Tounjčica je krška rijeka u Hrvatskoj, svojim tokom gotovo u potpunosti na području Korduna.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Tounjčica · Vidi više »

Traktor

Moderni traktor Traktor je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenjiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Traktor · Vidi više »

Tumul

Velja Mogila kod Bara, Gornji Šušanj, Crna Gora Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), Švedska. Tumul (latinski naziv za humak ili manje brdo), još i gromila i mogila (engleski: barrow; njemački: Hügelgrab; ruski: kurgan; irski: cairn; velški: carnedd; škotski: càrn; portugalski: mamoas) je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Tumul · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Turizam · Vidi više »

Ušće

Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Ušće · Vidi više »

Uklija

Uklija (Alburnus alburnus) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda uklije (lat. Alburnus) reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Uklija · Vidi više »

Umjetno jezero

Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Umjetno jezero · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vapnenac · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vat · Vidi više »

Vatsat

Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vatsat · Vidi više »

Vikendica

Vikendice u blizini Sankt-Peterburga Vikendica je manja kuća za odmor, objekt namijenjen stanovanju izvan mjesta stalnog boravka.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vikendica · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vlaga · Vidi više »

Vodenice

Vodenica iz 12. stoljeća Unutrašnjost vodenice iz 14. stoljeća Model vodenice iz starog Rima Vodenica je struktura koja koristi vodeničko kolo, za mljevenje žita i dobivanje brašna, za piljenje dasaka, obradu tekstila i druge poslove, koji rade na vodeni pogon (potoka ili rijeke).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vodenice · Vidi više »

Vodna turbina

Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vodna turbina · Vidi više »

Vodopad

Vodopad je prirodna pojava koja se javlja na rijekama, a označava mjesto slobodnog pada vode u riječnom toku na onim mjestima gdje se javlja iznenadna promjena u elevaciji reljefa.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vodopad · Vidi više »

Vodostaj

Visine vodostaja u Češkoj prilikom poplava Vodostaj je razina vode u moru, rijeci ili jezeru.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vodostaj · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vojna krajina · Vidi više »

Vojni poligon "Eugen Kvaternik"

Hrvatski vojnici na vojnoj vježbi. Vojni poligon "Eugen Kvaternik" je najveće vojno vježbalište u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Vojni poligon "Eugen Kvaternik" · Vidi više »

Volt

Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Volt · Vidi više »

Volumni protok

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Volumni protok · Vidi više »

Zagorska Mrežnica

Oštarijama Zagorska Mrežnica je rijeka koja izvire kod sela Desmerice i Ogulinsko Zagorje, udaljen od grada Ogulina 7,59 kilometara zračne linije i skuplja se u umjetno jezero Sabljaci.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Zagorska Mrežnica · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Zagreb · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Zapad · Vidi više »

Zvečaj

Zvečaj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Novi!!: Mrežnica (rijeka) i Zvečaj · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »