Brže od pregledniku!
96 odnosi: Antika, ARHiNET, Austrija, Đurđica Cvitanović, Čakavski sabor, Banovina, Baranja, Barok, Beč, Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, Bursa, Buzet, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Dalmatika, Dioklecijanova palača, Domovinski rat, Dubrovnik, Etnografski muzej u Dubrovniku, Etnografski muzej Zagreb, Ferdinand Meder, Filozofski fakultet u Zagrebu, Firenca, Fotografija, Franjevci, Gacka (regija), Galižana, Glas Koncila, Gračišće, Gradski muzej Varaždin, Graz, Hamburg, Historicizam, Hrvatska, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Hrvatska kulturna baština, Hrvatski Apoksiomen, Hrvatski povijesni muzej, Ilok, Istra, Joško Belamarić, Kamen, Karlovac, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Klanjec, Kloštar Ivanić, Konzervacija tekstila, Konzervacija-restauracija, Kordun, Kulturna baština, Letner, ..., Lošinj, Ludbreg, Majka Božja od Kamenitih vrata, Manipul, Misnica, Moslavina, Muzej, Muzej Slavonije, Muzej za umjetnost i obrt, Nenad Cambi, Nikola Nino Vranić, Osijek, Ozalj, Pluvijal, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Pozlata, Radoslav Bužančić, Raspelo, Relikvijar, Ronjenje, Sinj, Sinjska alka, Slavonija, Specijalna policija Republike Hrvatske, Split, Srijem, Stola, Trgovačko društvo, Turopolje, UNESCO, Vatroslav Frkin, Vele Orjule, Vicko Andrić, Vijeće Europe, Vlada Republike Hrvatske, Vukovar, Zadar, Zagreb, 16. stoljeće, 1853., 19. stoljeće, 1970., 1980-ih, 1981., 1999., 20. stoljeće. Proširite indeks (46 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Antika · Vidi više »
ARHiNET
ARHiNET je mrežni informacijski sustav za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i ARHiNET · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Austrija · Vidi više »
Đurđica Cvitanović
nagrade "Vicko Andrić" za životno djelo za 2007. Dr.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Đurđica Cvitanović · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Čakavski sabor · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Banovina · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Baranja · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Barok · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Beč · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru
Crkva sv. Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan sv.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru · Vidi više »
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Bursa · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Buzet · Vidi više »
Crkva sv. Marka u Zagrebu
Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »
Dalmatika
Dalmatika dalmatiku. Dalmatika je duga tunika širokih rukava, koja služi kao liturgijsko ruho u Katoličkoj Crkvi i nekim drugim protestantskim zajednicama.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Dalmatika · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Domovinski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Dubrovnik · Vidi više »
Etnografski muzej u Dubrovniku
Etnografski muzej Rupe je muzej u Dubrovniku smješten u ulici Od Rupa 3, na mjestu stare gradske žitnice.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Etnografski muzej u Dubrovniku · Vidi više »
Etnografski muzej Zagreb
Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »
Ferdinand Meder
Ferdinand Meder Ferdinand Meder (Đurđenovac, 28. ožujka 1940.) hrvatski povjesničar umjetnosti, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Ferdinand Meder · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Firenca · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Fotografija · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Franjevci · Vidi više »
Gacka (regija)
Gacka, Tonkovića vrilo rijeke Gacke Gacka je naziv za područje oko rijeke Gacke.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Gacka (regija) · Vidi više »
Galižana
Galižana (tal. Gallesano) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vodnjana, Istarska županija.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Galižana · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Glas Koncila · Vidi više »
Gračišće
Gračišće (tal. Gallignana) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Gračišće · Vidi više »
Gradski muzej Varaždin
Gradski muzej Varaždin ustanova je koja čuva, prikuplja i predstavlja duhovnu i materijalnu baštinu varaždinskoga područja.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Gradski muzej Varaždin · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Graz · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Hamburg · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Historicizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda Hrvatska franjevačka provincija sv.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda · Vidi više »
Hrvatska kulturna baština
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »
Hrvatski Apoksiomen
Hrvatski Apoksiomen ili Lošinjski Apoksiomen je brončani antički kip (apoksiomena) iz 2.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Hrvatski Apoksiomen · Vidi više »
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Ilok · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Istra · Vidi više »
Joško Belamarić
Josip Belamarić (Šibenik, 1953.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i muzikolog.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Joško Belamarić · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Kamen · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Karlovac · Vidi više »
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »
Klanjec
Klanjec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Klanjec · Vidi više »
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić je naseljeno mjesto i istoimena općina u blizini Ivanić-Grada, pripada Zagrebačkoj županiji u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Kloštar Ivanić · Vidi više »
Konzervacija tekstila
Restaurator tekstila radi na objektu,Zastava s 3 krune(Zastava grada Koelna),Museum Schnütgen Popovići, Komaji Hrvatske narodne nošnje; Pag Lički biljac Etnografskom muzeju u Zagrebu. Nad maskama je obavljeno standardno čišćenje i zaštita. Program preventivne zaštite muzejskih predmeta jedna je od najvažnijih aktivnosti Muzeja koja se obavlja u skladu s višegodišnjim i godišnjim planovima.http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/izvjesca_zg/2009/EtnografskiMuzej2009.pdf Muzeju grada Zagreba Pusteni šeširi u Muzeju grada Zagreba Konzervacija tekstila, označava djelatnost koja se bavi očuvanjem predmeta kulturne baštine izrađenih od tekstila, i uključuje kako postupke koji se bave prevencijom propadanja predmeta tako i postupke koji uključuju rad na samom predmetu.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Konzervacija tekstila · Vidi više »
Konzervacija-restauracija
20. stoljeća (desno) Konzervacija-restauracija ili konzerviranje-restauriranje, često određena i samo kao konzervacija zanimanje je, odnosno djelatnost posvećena očuvanju i održavanju kulturne baštine.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Konzervacija-restauracija · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Kordun · Vidi više »
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Kulturna baština · Vidi više »
Letner
Kraljevskom samostanu Brou Letner (nje. Lettner, od lat. lectorium: "mjesto odakle se čita") je u crkvenom graditeljstvu naziv za dio oltara.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Letner · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Lošinj · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Ludbreg · Vidi više »
Majka Božja od Kamenitih vrata
Ograđeni oltar s čudotvornom slikom Majke Božje od Kamenitih vrata Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je Grada Zagreba.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Majka Božja od Kamenitih vrata · Vidi više »
Manipul
Manipul (rukovet, svežanj).
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Manipul · Vidi više »
Misnica
Misnica Misnica (lat. casula: kućica) je spoljnje liturgijsko ruho koje nosi kler zapadne tradicije tokom slavljenja euharistije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Misnica · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Moslavina · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Muzej · Vidi više »
Muzej Slavonije
Muzej Slavonije jedna je od najstarijih, a po veličini fundusa i najznačajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Muzej Slavonije · Vidi više »
Muzej za umjetnost i obrt
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt minijatura Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Muzej za umjetnost i obrt · Vidi više »
Nenad Cambi
Nenad Cambi (Split, 21. veljače 1937. godine), hrvatski arheolog, redovni član HAZU.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Nenad Cambi · Vidi više »
Nikola Nino Vranić
Nikola Vranić (Bileća, 7. travnja 1933. – Zagreb, 26. listopada 2012.), hrvatski fotograf.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Nikola Nino Vranić · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Osijek · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Ozalj · Vidi više »
Pluvijal
Pluvijal, plašt koji se koristi unutar liturgijskog slavlja.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Pluvijal · Vidi više »
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Guvernerova palača Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci je već četiri desetljeća jedno od važnijih stjecišta kulture u gradu.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja · Vidi više »
Pozlata
Pozlata je potpuno ili djelomično prevlačenje zlatnim listićima ili zlatnim prahom površine kamena, kovine, drva, stakla, kože, tekstila i papira radi ukrašivanja.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Pozlata · Vidi više »
Radoslav Bužančić
Radoslav Bužančić (Split, 1958.), hrvatski konzervator-restaurator, povjesničar umjetnosti, arhitekt i urbanist.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Radoslav Bužančić · Vidi više »
Raspelo
Crkvi sv. Marka u Zagrebu Raspelo je križ s kipom raspetoga Krista.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Raspelo · Vidi više »
Relikvijar
Pokaznica s Krvi Kristovom, Ludbreg Relikvijar ili moćnik je škrinja ili predmet za čuvanje relikvije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Relikvijar · Vidi više »
Ronjenje
Današnja ronilačka oprema Ronjenje je danas jedan od sportova koji se najbrže širi svijetom, a oduvijek je postojala čovjekova želja da se spusti ispod površine mora, jezera, bilo u svrhu spašavanja, lova, rekreacije ili vojne svrhe.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Ronjenje · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Sinjska alka · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Slavonija · Vidi više »
Specijalna policija Republike Hrvatske
Pripadnici Specijalne policije za vrijeme mimohoda 2008. Specijalna policija Republike Hrvatske je naziv za specijalne jedinice hrvatske policije zaduženih za izvršenje zadaća u borbi protiv svih oblika terorizma, tj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Specijalna policija Republike Hrvatske · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Split · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Srijem · Vidi više »
Stola
u 2.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Stola · Vidi više »
Trgovačko društvo
Trgovačko društvo je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Trgovačko društvo · Vidi više »
Turopolje
Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Turopolje · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i UNESCO · Vidi više »
Vatroslav Frkin
Prvi s lijeva, prilikom dodjele "Nagrade Vicko Andrić" 2006. Vatroslav Frkin (Domaslovec, Samobor, 9. veljače 1939.) - hrvatski katolički svećenik, franjevac, istraživač arhivskog i knjižničkog blaga Pučku školu pohađao je u Farkaševcu i Samoboru.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Vatroslav Frkin · Vidi više »
Vele Orjule
Vele Orjule su, iako množinskog naziva, zapravo jedan otočić u Jadranskom moru.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Vele Orjule · Vidi više »
Vicko Andrić
'''Vicko Andrić''' Vicko Andrić (Trogir, 23. ožujka 1793. – Split, 15. siječnja 1866.) bio je hrvatski arhitekt i konzervator.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Vicko Andrić · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Vijeće Europe · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Vukovar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i Zagreb · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 16. stoljeće · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 1853. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 19. stoljeće · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 1970. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 1980-ih · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 1981. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Vicko Andrić i 20. stoljeće · Vidi više »
