Brže od pregledniku!
168 odnosi: Adolf Hitler, Atena, Šestosiječanjska diktatura, Židovi, Bač, Bačka Palanka, Bački Brestovac, Bare, Beograd, Biljke, Bitka kod Batine, Bogojevo, Bojnik (općina), Bosansko Petrovo Selo, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crkva, Dalj, Denacionalizacija, Deronje, Dimnjak, Djelatnost, Država, Drugi svjetski rat, Dunav, Engleski jezik, Etnička skupina, Europa, Feričanci, Filipovo, Gimnazija, Glazba, Grad, Groblje, Hrvati, Hrvatska, Industrija, Istanbul, Italija, Jovan Jovanović Zmaj, Jugoslavija (razdvojba), Karavukovo, Kineski jezik, Klima, Kosovo, Kragujevac, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Kruh, Kuća, ..., Listopad, Ljubljana, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Mala Azija, Miroljub Petrović, Mlijeko, Našice, Nadmorska visina, Niš, Nijemci, Njemačka, Njemački jezik, Nogomet, Novi Sad, Ožujak, Obitelj, Odžaci (općina), Odžak, Okruzi Srbije, Oltar, Orahovac (Kosovo), Partizani, Pirot, Poljoprivreda, Porez, Proizvod, Promet, Prosinac, Prvi svjetski rat, Rat, Rijeka (vodotok), Robert Colić, Ruski jezik, Samostan, Schutzstaffel, Siječanj, Sile Osovine, Slovaci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Sombor, Sotona, Srbi, Srbija, Srednja škola, Srpanj, Srpski jezik, Srpski Miletić, Stolni tenis, Subotica, Sveti Mihael, Sveti Vendelin, Svijet, Temperatura, Travanjski rat, Tržište, Turci, Turizam, Turski jezik, Ukrajinski jezik, Vinkovci, Vojvodina, Zagreb, Zapadnobački okrug, 11. studenoga, 1522., 1557., 1558., 17. listopada, 1755., 1762., 1764., 1776., 1779., 1813., 1818., 1821., 1887., 1893., 1895., 1897., 19. studenoga, 1906., 1907., 1911., 1917., 1919., 1920., 1924., 1927., 1928., 1930., 1936., 1939., 1944., 1945., 1948., 1953., 1961., 1965., 1970., 1971., 1975., 1978., 1981., 1982., 1989., 1990-ih, 1991., 1993., 2002., 2004., 2011., 22. listopada, 25. studenoga, 9. listopada. Proširite indeks (118 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Adolf Hitler · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Atena · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Židovi · Vidi više »
Bač
Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bač · Vidi više »
Bačka Palanka
Bačka Palanka (srp. Бачка Паланка; slovački: Báčska Palanka; mađarski: Bácspalánka; njemački: Plankenburg) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bačka Palanka · Vidi više »
Bački Brestovac
Bački Brestovac (ćir.: Бачки Брестовац, njem.Ulmenau, mađ. Szilberek) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bački Brestovac · Vidi više »
Bare
Etnologija.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bare · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Beograd · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Biljke · Vidi više »
Bitka kod Batine
Spomenik Batinskoj bitci, Memorijalni kompleks Batinska bitka, Batina (Antun Augustinčić). Bitka kod Batine (ili Batinska bitka) je vođena između 11. i 19. studenoga 1944. između jedinica NOVJ i Crvene armije s jedne strane i jedinica Wehrmachta i njegovih saveznika s druge strane.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bitka kod Batine · Vidi više »
Bogojevo
Bogojevo (ćir.: Богојево, mađ, Gombos) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bogojevo · Vidi više »
Bojnik (općina)
Općina Bojnik (srpski: Општина Бојник) je općina u Jablaničkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bojnik (općina) · Vidi više »
Bosansko Petrovo Selo
Bosansko Petrovo SeloMladen Klemenčić, Ed., A Concise Atlas of the Republic of Croatia ＆ of the Republic of Bosnia and Hercegovina, First ed., The Miroslav Krleža Lexicographical Institute, Zagreb, Croatia, editorial cut-off date February 10, 1993.,, str.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bosansko Petrovo Selo · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Bugarska · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Crkva · Vidi više »
Dalj
Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Dalj · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Denacionalizacija · Vidi više »
Deronje
Deronje (srp.: Дероње, njem. Dornau, mađ, Dernye) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Deronje · Vidi više »
Dimnjak
m Dimnjak je okomita konstrukcija na građevinama ili primjerice brodovima za ispuštanje dima, plina, pare iz peći, reaktora, toplana ili industrijskih postrojenja u atmosferu.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Dimnjak · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Djelatnost · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Država · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Dunav · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Engleski jezik · Vidi više »
Etnička skupina
Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Etnička skupina · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Europa · Vidi više »
Feričanci
Feričanci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Feričanci · Vidi više »
Filipovo
Filipovo (srp.: Бачки Грачац/Bački Gračac, njem. Kindlingen, Sankt Philipp, mađ, Szentfülöp, Szent-Fülöp) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Filipovo · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Gimnazija · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Glazba · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Grad · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Groblje · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Hrvatska · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Industrija · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Italija · Vidi više »
Jovan Jovanović Zmaj
Jovan Jovanović Zmaj (Novi Sad, 24. studenoga 1833. – Srijemska Kamenica, 3. lipnja 1904.), bio je srpski književnik.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Jovan Jovanović Zmaj · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Karavukovo
Karavukovo (srp.: Каравуково, njem. Wolfingen, mađ, Bácsordas) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Karavukovo · Vidi više »
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kineski jezik · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Klima · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kosovo · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kragujevac · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kruh
Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kruh · Vidi više »
Kuća
Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Kuća · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Listopad · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Ljubljana · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Mađarski jezik · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Mala Azija · Vidi više »
Miroljub Petrović
Miroljub Petrović (Odžaci, 22. veljače 1965.) srpski je pseudoznanstvenik, publicist, youtuber i teoretičar urote.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Miroljub Petrović · Vidi više »
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Mlijeko · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Našice · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Nadmorska visina · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Niš · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Njemački jezik · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Nogomet · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Novi Sad · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Ožujak · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Obitelj · Vidi više »
Odžaci (općina)
Mapa općine Odžaci Općina Odžaci je jedna od općina u AP Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Odžaci (općina) · Vidi više »
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Odžak · Vidi više »
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Okruzi Srbije · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Oltar · Vidi više »
Orahovac (Kosovo)
Orahovac (alb. Rahovec) je gradić u zapadnom središnjem dijelu Kosova.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Orahovac (Kosovo) · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Partizani · Vidi više »
Pirot
Pirot (srp. ćir. Пирот) je grad jugoistočnoj Srbiji, u blizini granice s Bugarskom.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Pirot · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Poljoprivreda · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Porez · Vidi više »
Proizvod
Proizvod je konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i nakon što je dovršen proces njegove proizvodnje.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Proizvod · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Promet · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Prosinac · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Rat · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Robert Colić
Msgr.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Robert Colić · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Ruski jezik · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Samostan · Vidi više »
Schutzstaffel
Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Schutzstaffel · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Siječanj · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Sile Osovine · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Slovaci · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Sofija · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Sombor · Vidi više »
Sotona
Izgubljenog raja" Sotona (heb. שָׂטָן satan; aram. שִׂטְנָא lat. Sátanas) znači protivnik, optužitelj, dok se u religiji smatra palim anđelom, to jest demonom, vragom.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Sotona · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Srbija · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Srednja škola · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Srpanj · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Srpski jezik · Vidi više »
Srpski Miletić
Srpski Miletić (srp.: Српски Милетић, njem. Berauersheim, Milititsch, mađ, Rácmillitics) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Srpski Miletić · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Stolni tenis · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Subotica · Vidi više »
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Sveti Mihael · Vidi više »
Sveti Vendelin
Sveti Vendelin (554. – 617.) njemački je opat i svetac škotskog pristupljeno 20.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Sveti Vendelin · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Svijet · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Temperatura · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Travanjski rat · Vidi više »
Tržište
Wet market u Singaporu Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Tržište · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Turci · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Turizam · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Turski jezik · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Vinkovci · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Zagreb · Vidi više »
Zapadnobački okrug
Zapadnobački okrug (srpski: Западнобачки округ, Zapadnobački okrug; mađarski: Nyugat Bácskai Körzet; slovački: Západnobáčsky okres; rusinski: Заходнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Vest) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i Zapadnobački okrug · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 11. studenoga · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1522. · Vidi više »
1557.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1557. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1558. · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 17. listopada · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1755. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1762. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1764. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1776. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1779. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1813. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1818. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1821. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1887. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1893. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1897. · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 19. studenoga · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1907. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1911. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1920. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1930. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1982. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1989. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1990-ih · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 1993. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 2004. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 2011. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 22. listopada · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 25. studenoga · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Odžaci (Odžaci, Srbija) i 9. listopada · Vidi više »
