Brže od pregledniku!
79 odnosi: Almanah, Astronom, Astronomija, Austro-Ugarska, Đuro Pilar, Beč, Doktor, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Elektrotehnika, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, Fizika, Geodetski fakultet u Zagrebu, Geodezija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski planinarski savez, Ivan Nepomuk Drašković, Jožef Stefan, Ludwig Boltzmann, Marin Getaldić, Matematika, Matica hrvatska, Mirogoj, Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Otočac, Pariz, Petrinja, Požega, Popov toranj, Prirodne znanosti, Profesor, Senj, Spiridion Brusina, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Zagrebu, Tehnika, Udžbenik, Velebit, Vinkovci, Zagreb, Znanost, Zvjezdarnica, Zvjezdarnica Višnjan, 1. siječnja, 1857., 1873., 1885., 1886., 1889., ..., 1892., 1893., 1894., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1902., 1903., 1907., 1908., 1909., 1911., 1913., 1914., 1915., 1917., 1920., 1921., 1924., 1925., 1926., 1930., 1931., 1995., 1996., 22. svibnja, 29. prosinca, 31. prosinca, 7364 Otonkucera. Proširite indeks (29 više) »
Almanah
Almanah, almanak je publikacija koja se izdaje povremeno ili godišnje.
Novi!!: Oton Kučera i Almanah · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Oton Kučera i Astronom · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Oton Kučera i Astronomija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Oton Kučera i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: Oton Kučera i Đuro Pilar · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Oton Kučera i Beč · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Oton Kučera i Doktor · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Oton Kučera i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: Oton Kučera i Elektrotehnika · Vidi više »
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Oton Kučera i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Oton Kučera i Fizika · Vidi više »
Geodetski fakultet u Zagrebu
Geodetski fakultet je jedna od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Oton Kučera i Geodetski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Oton Kučera i Geodezija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Oton Kučera i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Oton Kučera i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski planinarski savez
100px Hrvatski planinarski savez je krovni nacionalni savez na planinarstvo u Hrvatskoj.
Novi!!: Oton Kučera i Hrvatski planinarski savez · Vidi više »
Ivan Nepomuk Drašković
Ivan Nepomuk Drašković (Zagreb, 17. rujna 1805. – Zagreb, 14. siječnja 1856.), bio je svećenik, plemić u Božjakovini i dobrotvor.
Novi!!: Oton Kučera i Ivan Nepomuk Drašković · Vidi više »
Jožef Stefan
Stefan-Boltzmannov zakon: na grafičkom prikazu površina ispod svake krivulje raste s porastom temperature. °C. Jožef Stefan (Sv. Peter kraj Celovca, 24. ožujka 1835. – Beč, 7. siječnja 1893.), slovenski fizičar.
Novi!!: Oton Kučera i Jožef Stefan · Vidi više »
Ludwig Boltzmann
Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.
Novi!!: Oton Kučera i Ludwig Boltzmann · Vidi više »
Marin Getaldić
Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.
Novi!!: Oton Kučera i Marin Getaldić · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Oton Kučera i Matematika · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Oton Kučera i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Oton Kučera i Mirogoj · Vidi više »
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Novi!!: Oton Kučera i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Oton Kučera i Otočac · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Oton Kučera i Pariz · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Oton Kučera i Petrinja · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Oton Kučera i Požega · Vidi više »
Popov toranj
'''Popov toranj''' s kupolom Zvjezdarnice Zagreb Popov toranj je danas sačuvani objekt obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca.
Novi!!: Oton Kučera i Popov toranj · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Oton Kučera i Prirodne znanosti · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Oton Kučera i Profesor · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Oton Kučera i Senj · Vidi više »
Spiridion Brusina
Spiridon Brusina Spomenik Spiridionu Brusini u Zadru Spiridion Brusina (Špiro), (Zadar, 11. prosinca 1845. – Zagreb, 21. svibnja 1908.), hrvatski zoolog.
Novi!!: Oton Kučera i Spiridion Brusina · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Oton Kučera i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Oton Kučera i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Oton Kučera i Tehnika · Vidi više »
Udžbenik
Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.
Novi!!: Oton Kučera i Udžbenik · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Oton Kučera i Velebit · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Oton Kučera i Vinkovci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Oton Kučera i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Oton Kučera i Znanost · Vidi više »
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble. Mornarička zvjezdarnica u Puli (1869.). Popov toranj s kupolom Zvjezdarnice u Zagrebu. Zvjezdarnica Tičan tijekom izgradnje (2001.). Zvjezdarnica ili astronomski opservatorij je astronomska institucija opremljena za znanstvena opažanja nebeskih tijela; u širem smislu zvjezdarnica je i radioastronomska institucija te svemirska letjelica koja svemir istražuje izvan atmosfere.
Novi!!: Oton Kučera i Zvjezdarnica · Vidi više »
Zvjezdarnica Višnjan
Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.
Novi!!: Oton Kučera i Zvjezdarnica Višnjan · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Oton Kučera i 1. siječnja · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1857. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1873. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1886. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1895. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 19. stoljeće · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1903. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1909. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Oton Kučera i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1926. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1931. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Oton Kučera i 1996. · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Oton Kučera i 22. svibnja · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Oton Kučera i 29. prosinca · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Oton Kučera i 31. prosinca · Vidi više »
7364 Otonkucera
7364 Otonkucera je prvi od više tisuća asteroida otkrivenih iz Zvjezdarnice Višnjan.
Novi!!: Oton Kučera i 7364 Otonkucera · Vidi više »
