Sadržaj
126 odnosi: Ajvar, Austro-Ugarska, Šećeri, Šljiva, Šljivovica, Šopska salata, Špinat (biljna vrsta), Žir, Žitarice, Ćevapi, Balkanski poluotok, Bizant, Bob (biljna vrsta), Bosna, Boza, Brza hrana, Burek, Cimet, Crveni luk, Destilacija, Divlja svinja, Divokoza, Domaće govedo, Doručak, Francuska salata, Golubovi, Grčka, Gulaš, Hrast, Iftar, Jadransko more, Jaje, Jarebica, Ječam ozimac, Jeleni, Jogurt, Josif Rajačić, Juha, Kajgana, Kava, Kefir, Kiseli kupus, Klinčić, Kobasica, Konji, Kopar (biljna vrsta), Koze, Krušedol, Kruška, Kruh, ... Proširite indeks (76 više) »
Ajvar
Tradicionalno posluženi ajvar Svjetli ajvar Ajvar (iz turskog hayvar ili Kavyar.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ajvar
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Srpska kuhinja i Austro-Ugarska
Šećeri
Šećer Šećerima se nazivaju probavljivi ugljikohidrati.
Pogledaj Srpska kuhinja i Šećeri
Šljiva
Šljiva.Slastan sočan plod istoimene voćke, Jede se svježa i sušena a služi i za proizvodnju rakije, pekmeza, džemova i pripremi nekih jela kao što su knedli. Šljiva (lat. Prunus domestica) podrod iz roda Prunus, vrsta je voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod.
Pogledaj Srpska kuhinja i Šljiva
Šljivovica
Šljivovica je vrsta alkoholnog pića.
Pogledaj Srpska kuhinja i Šljivovica
Šopska salata
Šopska salata Šopska salata Šopska salata (bugarski шопска салата) tradicionalna je bugarska salata, podrijetlom iz okolice Sofije.
Pogledaj Srpska kuhinja i Šopska salata
Špinat (biljna vrsta)
Špinat (lat. Spinacia oleracea) uzgaja se zimi i ljeti, pa govorimo o dvjema vrstama špinata - zimskom i ljetnom.
Pogledaj Srpska kuhinja i Špinat (biljna vrsta)
Žir
hrasta kitnjaka. Žir je plod hrasta ili bukve.
Pogledaj Srpska kuhinja i Žir
Žitarice
Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.
Pogledaj Srpska kuhinja i Žitarice
Ćevapi
Ćevapi (tur. kebap "na komadiće izrezano meso" ili "nasjeckano meso"), poznati i kao ćevapčići, su jelo od mljevenog mesa, popularno u Bosni i Hercegovini i državama Jugoistočne Europe još od doba Osmanskog Carstva.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ćevapi
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Srpska kuhinja i Balkanski poluotok
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Srpska kuhinja i Bizant
Bob (biljna vrsta)
Bob (lat. Vicia faba) je jednogodiišnja biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae), krupnih sjemenki, koja se koriste u prehrani slično kao grah.
Pogledaj Srpska kuhinja i Bob (biljna vrsta)
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Srpska kuhinja i Bosna
Boza
Boza Boza je bezalkoholno i osvježavajuće piće koje se spravlja od kukuruza (kukuruznog brašna), kvasca, šećera i vode.
Pogledaj Srpska kuhinja i Boza
Brza hrana
Hamburger Hotdog (u prijevodu znači ''vrući pas'') Brza hrana (en. fast food) je termin i vrsta hrane koja se u restoranima brze hrane, vrlo brzo priprema i servira i usto je i jeftina pa zbog toga se naziva brza hrana, no ona se još ponekad naziva i junk food (što u hrvatskom jeziku znači hrana smeće).
Pogledaj Srpska kuhinja i Brza hrana
Burek
Burek (alb. byrek), vrsta jela od razvučenog tijesta s mesom ili sirom.
Pogledaj Srpska kuhinja i Burek
Cimet
''Cinnamomum verum'', cvijet i listovi Štapići cimeta Cimet je jedna od najstarijih mirodija, a potječe s Istoka.
Pogledaj Srpska kuhinja i Cimet
Crveni luk
Allium cepa Allium cepa Crveni luk Mrtva priroda s lukom, Paul Cézanne, 1896. – 1898. Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz porodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.
Pogledaj Srpska kuhinja i Crveni luk
Destilacija
Naprava za destilaciju Destilacija (iz latinskog destillare „kapati“, odnosi se na kapanje kondenzata) je razdvajanje homogene smjese dviju ili više kapljevina različitih vrelišta na pojedine sastavnice.
Pogledaj Srpska kuhinja i Destilacija
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Pogledaj Srpska kuhinja i Divlja svinja
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Divokoza
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Pogledaj Srpska kuhinja i Domaće govedo
Doručak
Posluženi doručak Doručak je drugi obrok u danu (poslije zajutarka) koji se jede prije podne, u razdoblju do ručka, to jest najčešće ujutro, prije početka radnog vremena.
Pogledaj Srpska kuhinja i Doručak
Francuska salata
Francuska salata, u raznim dijelovima svijeta znana i kao ruska salata ili Olivierova salata (rus. салат Оливье), vrsta je salate s osnovom od majoneze, kuhanih krumpira, mrkve, graška i kiselih krastavaca uz dodatak nasjeckane šunke i kuhanih jaja, a katkad sadrži i luk, jabuke, korijen celera i različite vrste kobasica, kuhanu govedinu ili piletinu.
Pogledaj Srpska kuhinja i Francuska salata
Golubovi
Golubovi pasmine Međimurska lastavica na jednoj izložbi malih životinja Golubovi (lat. Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes).
Pogledaj Srpska kuhinja i Golubovi
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Srpska kuhinja i Grčka
Gulaš
Gulaš je vrsta guste juhe koja se može pripremati s raznim vrstama mesa.
Pogledaj Srpska kuhinja i Gulaš
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Pogledaj Srpska kuhinja i Hrast
Iftar
Iftar (tur. iftar ← arap. iftār), večernji dnevni obrok u islamu kojim se prekida ramazanski post.
Pogledaj Srpska kuhinja i Iftar
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Srpska kuhinja i Jadransko more
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12.
Pogledaj Srpska kuhinja i Jaje
Jarebica
Jarebice su ptice iz porodice fazanki.
Pogledaj Srpska kuhinja i Jarebica
Ječam ozimac
Ozimi ječam Ječam ozimac (obični ječam, jačmen, ozimac, lat. Hordeum vulgare) je jednogodišnja biljka iz porodice trava (Graminae/Poaceae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Ječam ozimac
Jeleni
Jeleni (lat. Cervidae) su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla).
Pogledaj Srpska kuhinja i Jeleni
Jogurt
Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija.
Pogledaj Srpska kuhinja i Jogurt
Josif Rajačić
Josif Rajačić, (Lučane, Brinje, 20. srpnja 1785. - Srijemski Karlovci, 1. srpnja 1861.), karlovački mitropolit, patrijarh i upravitelj Vojvodine (Austrijanci su imenovali Rajačića za civilnog komesara za Vojvodinu).
Pogledaj Srpska kuhinja i Josif Rajačić
Juha
Juha je obično topla tekuća hrana, koja se može pripremiti od povrća, mesa, kostiju, ribe, rakova, školjaka, masti, začina, soli i drugih sastojaka kuhanih u vodi ili odgovarajućem temeljcu.
Pogledaj Srpska kuhinja i Juha
Kajgana
Kajgana je jelo spremljeno od bjelanjka i žumanjka jajeta, najčešće kokošjega.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kajgana
Kava
Plemenitog mirisa i okusa. Kava (''Coffea arabica''), biljka od čijih se plodova priprema napitak koji je osvojio svijet. Šalica kave Kava sa šlagom Bosni i Hercegovini Kava kao napitak obično se služi topla, i spravlja se od prženih i mljevenih sjemenki koje rastu na stabljici biljke kave (kavovca).
Pogledaj Srpska kuhinja i Kava
Kefir
Kefir Kefir (turski: "köpürmek".
Pogledaj Srpska kuhinja i Kefir
Kiseli kupus
Kiseli kupus Kiseli kupus s mesom u jelu bigos. Kiseli kupus, odnosno kiselo zelje, je prirodno ukiseljeni kupus koji se dobiva fermentacijom uz pomoć više vrsta bakterija, među kojima su Leuconostoc, Lactobacillus, Streptococcus i Pediococcus.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kiseli kupus
Klinčić
Klinčić (karanfilovac, latinski: Syzygium aromaticum) je tropsko zimzeleno drvo visoko od 8 do 12 metara, od kojeg se sušenjem cvjetnih palica dobiva aromatični začin.
Pogledaj Srpska kuhinja i Klinčić
Kobasica
Kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenog mesa s dodatkom začina koje se stavlja u tanko prirodno životinjsko crijevo ili sintetičko crijevo.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kobasica
Konji
Konji (lat. Equidae) su porodica sisavaca iz reda neparnoprstaša, u kojoj se danas nalazi samo jedan živući rod, Equus.
Pogledaj Srpska kuhinja i Konji
Kopar (biljna vrsta)
Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).
Pogledaj Srpska kuhinja i Kopar (biljna vrsta)
Koze
Koze (Capra) su rod unutar porodice šupljorožaca koji živi u brdskim područjima Euroaziji i sjevernoj Africi.
Pogledaj Srpska kuhinja i Koze
Krušedol
Manastir Krušedol 8. studeni 1941. Manastir KrušedolKrušedol je srijemsko naselje koje se sastoji od Krušedol Sela i Krušedol Prnjavora.
Pogledaj Srpska kuhinja i Krušedol
Kruška
Međimurju Kruška (lat. Pyrus) rod biljaka iz porodice Rosaceae.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kruška
Kruh
Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kruh
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Pogledaj Srpska kuhinja i Krumpir
Krvavice
Krvavica prije kuhanja Krvavice (desno) poslije pečenja Krvavica (čurka) je naziv za kuhanu kobasicu napravljenu od krvi, iznutrica i ostalih dodataka.
Pogledaj Srpska kuhinja i Krvavice
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Pogledaj Srpska kuhinja i Kukuruz
Kupus
Divlji kupus (kupus divlji;, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kupus
Kvas (piće)
mini Kvas (staroslavenski: квасъ, kvasъ sa značenjem: kvasac) hladni je napitak s niskim sadržajem alkohola (oko 1 %) dobiven fermentacijom mješavine raži ili mljevenog ječma, raženog brašna i šećera.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kvas (piće)
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Pogledaj Srpska kuhinja i Kvasac
Ljutenica
Ljutenica je pikantni začin napravljen od povrća.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ljutenica
Lubenica
Lubenica (citrulus, latinski: Citrullus), biljni rod jednogodišnjeg raslinja, penjačica i trajnica iz porodice tikvoki s pet priznatih vrsta.
Pogledaj Srpska kuhinja i Lubenica
Marcipan
Figurice voća oblikovane od marcipana Marcipan (tal. marzapane) je tvrda slastica čiji su glavni sastojci šećer i mljeveni bademi.
Pogledaj Srpska kuhinja i Marcipan
Marmelada
Marmelada (port. marmelada.
Pogledaj Srpska kuhinja i Marmelada
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Maslina
Maslinovo ulje
Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.
Pogledaj Srpska kuhinja i Maslinovo ulje
Masti
Strukturni model trostrukog glicerida (triglicerida) Strukturna formula triglicerida Masti i masna ulja su organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića.
Pogledaj Srpska kuhinja i Masti
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Pogledaj Srpska kuhinja i Med
Medovina
aromu. Medovina, medica, gvirc ili gverc je vino od meda.
Pogledaj Srpska kuhinja i Medovina
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Pogledaj Srpska kuhinja i Meso
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Pogledaj Srpska kuhinja i Mlijeko
Murva
Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.
Pogledaj Srpska kuhinja i Murva
Musaka
Musaka (grčki: moussakas; rumunjski: musaca; turski: musakka; arapski: musaqqaa) je tradicijsko jelo napravljeno od patlidžana koje se pretežito priprema na Balkanu i na Bliskom istoku.
Pogledaj Srpska kuhinja i Musaka
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Pogledaj Srpska kuhinja i Narod
Obična kopriva
Obična kopriva (velika kopriva, dvodomna kopriva, lat. Urtica dioica) je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov.
Pogledaj Srpska kuhinja i Obična kopriva
Obična zob
Obična zob (lat. Avena sativa) je sitna žitarica, biljka dugog dana.
Pogledaj Srpska kuhinja i Obična zob
Okruglice
Okruglice sa šljivama poslužene na tanjuru rajngli Okruglice ili germanizam knedle (od Knödl) su velike kuhane okruglice od krumpira ili kruha, napravljene bez kvasca.
Pogledaj Srpska kuhinja i Okruglice
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Srpska kuhinja i Osmansko Carstvo
Ovce
Ovce (Ovis) su rod iz porodice šupljorožaca.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ovce
Papar (biljni rod)
Papar (lat. Piper), veliki biljni rod vazdazelenih penjačica, grmova i drveća iz porodice paparovki.
Pogledaj Srpska kuhinja i Papar (biljni rod)
Paprika
Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.
Pogledaj Srpska kuhinja i Paprika
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pšenica
Pecivo
Pecivo je vrsta kruha koje se izrađuje se od različitih tipova brašna.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pecivo
Pelinkovac
Pelinkovac je liker zamjetno gorkog okusa pelina, iz kojega se i proizvodi, uz dodatak 26 različitih ljekovitih biljaka koje ga obogaćuju specifičnom aromom i ugodnim mirisom.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pelinkovac
Perad
Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.
Pogledaj Srpska kuhinja i Perad
Perec
Perec je vrsta slanog peciva.
Pogledaj Srpska kuhinja i Perec
Pita (hrana)
Pita je kolač od slatkog ili slanog prhkog tijesta sa slatkim ili slanim nadjevom.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pita (hrana)
Pitoma jabuka
Jabuke starinske sorte ''kanada'' ili ''kanadska reneta'' Pitoma jabuka (lat. Malus domestica), biljna vrsta roda (jabuka) Malus iz porodice ružovki (Rosaceae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Pitoma jabuka
Pivo
Pivo Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u Zagrebu Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pivo
Politika (novine)
Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.
Pogledaj Srpska kuhinja i Politika (novine)
Poljska vrzina
Poljska vrzina (bijela repa, vrzina repa, lat. Brassica rapa), jedna od tridesetak vrsta krstašica iz roda kupusa ili vrzina (Brassica) s nizom podvrsta i varijeteta, uglavnom kultiviranih biljaka kao što je repa (B. r. var. rapa), kinesko zelje (B. r. subsp. chinensis) i pekinško zelje (B.
Pogledaj Srpska kuhinja i Poljska vrzina
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Pogledaj Srpska kuhinja i Povijest Srbije
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Pogledaj Srpska kuhinja i Povrće
Povrtna leća
Povrtna leća (jestiva leća, lat. Lens culinaris) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Povrtna leća
Povrtni grašak
Povrtni grašak (sjetveni grašak; lat. Lathyrus oleraceus, sin. Pisum sativum) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki, a kao povrtlarska kultura pripada zrnastim mahunarkama.
Pogledaj Srpska kuhinja i Povrtni grašak
Pravi pir
Pravi pir (prava pšenica, ozimi pir; (lat. Triticum spelta; sin. Triticum spelta) vrsta je pšenice slatko-orašastog okusa i bliski srodnik današnje pšenice. Sadrži niske količine glutena koji predstavlja veliki problem za osobe koje pate od celijačne bolesti - netolerancije na gluten.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pravi pir
Pršut
Pršut (mlet. persuto, tal. prosciutto: prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus: vrlo isušen), trajni suhomesnati proizvod dobiven soljenjem, tlačenjem i sušenjem najčešće svinjskog, rjeđe goveđeg i ovčjeg buta.
Pogledaj Srpska kuhinja i Pršut
Prehrana
Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.
Pogledaj Srpska kuhinja i Prehrana
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Pogledaj Srpska kuhinja i Prizren
Proso
Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.
Pogledaj Srpska kuhinja i Proso
Rajčica
Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por.
Pogledaj Srpska kuhinja i Rajčica
Rakija
Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija ili prirodna rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.
Pogledaj Srpska kuhinja i Rakija
Ramazan
Polumjesec Ramazana Ramazan (arap. رمضان, ramaḍān) deveti je mjesec u islamskom kalendaru.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ramazan
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ribe
Ritual
Ritual (iz latinskog ritualis.
Pogledaj Srpska kuhinja i Ritual
Roštilj
Kućni roštilj s različitim vrstama svinjskog mesa Meso se peče na roštilju u restoranu Argentini Roštilj (mađarski: rostély, od njemačkog Rost) dio je ložišta peći i parnih kotlova na kojem leži gorivo.
Pogledaj Srpska kuhinja i Roštilj
Rotkva
Rotkva (lat. Raphanus), manji biljni rod od tri vrste jednogodišnjeg raslinja iz porodice kupusovki (Brassicaceae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Rotkva
Sarma
Sarma je jelo od miješanog mljevenog ili sjeckanog mesa i najčešće riže umotanih u list ukiseljena kupusa, svježeg kupusa ili lišća vinove loze.
Pogledaj Srpska kuhinja i Sarma
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Pogledaj Srpska kuhinja i Selo
Sendvič
Sendvič je hrana načinjena od jedne ili dvije kriške kruha s jednim ili više slojeva namirnica.
Pogledaj Srpska kuhinja i Sendvič
Sir
Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.
Pogledaj Srpska kuhinja i Sir
Sirak
Sirak (lat. Sorghum) je rod brojnih biljnih vrsta iz porodice trava (lat. Poaceae).
Pogledaj Srpska kuhinja i Sirak
Sirištara
Sirištara (srčanik, lincura, košutnik, lat. Gentiana), veliki biljni rod iz porodice sirištarki koji je ime dobio po ilirskom kralju Genciju, za kojega Dioskorid kaže da je prvi pronašao vrstuj križni srčanik (G. cruciata).
Pogledaj Srpska kuhinja i Sirištara
Slanina
Slanina je suhomesnati proizvod od dimljenog i usoljenog svinjskog mesa.
Pogledaj Srpska kuhinja i Slanina
Slavenosrpski jezik
Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.
Pogledaj Srpska kuhinja i Slavenosrpski jezik
Slavonski kulen
Slavonski kulen (također koristi se i naziv kulin) je hrvatski orginalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem svinjskog crijeva na dimu, koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena.
Pogledaj Srpska kuhinja i Slavonski kulen
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Pogledaj Srpska kuhinja i Soli
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Srpska kuhinja i Srbija
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Pogledaj Srpska kuhinja i Stočarstvo
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Pogledaj Srpska kuhinja i Svinja
Torta
Torta. Torta je slatka delikatesa koje je obično izrađena od tijesta.
Pogledaj Srpska kuhinja i Torta
Tost
Tost prije i poslije prženja. Tost (engl. toast) ili prepečenac je tanko narezan bijeli kruh koji se jede ugrijan i prepržen, obično kao osnova za sendvič.
Pogledaj Srpska kuhinja i Tost
Višnja
Višnja (lat. Prunus cerasus) biljna vrsta iz roda Prunus.
Pogledaj Srpska kuhinja i Višnja
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Pogledaj Srpska kuhinja i Vino
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Pogledaj Srpska kuhinja i Voće
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Srpska kuhinja i Voda
Vodenice
Vodenica iz 12. stoljeća Unutrašnjost vodenice iz 14. stoljeća Model vodenice iz starog Rima Vodenica je struktura koja koristi vodeničko kolo, za mljevenje žita i dobivanje brašna, za piljenje dasaka, obradu tekstila i druge poslove, koji rade na vodeni pogon (potoka ili rijeke).
Pogledaj Srpska kuhinja i Vodenice
Vrtni šafran
Vrtni šafran (iz perzijskoga za'farān زعفران „budi žut“, znanstveni naziv Crocus sativus) vrsta je biljke iz porodice Iridaceae iz koje se može dobiti istoimeni začin.
Pogledaj Srpska kuhinja i Vrtni šafran
Vrtni grah
Vrtni grah (obični grah, grah mahunar, lat. Phaseolus vulgaris), vrsta u rodu graha (Phaseolus), uzgaja se kao povrtna kultura, u manjim količinama.
Pogledaj Srpska kuhinja i Vrtni grah
Zečevi
Zečevi (lat. Leporidae), porodica sisavaca iz reda dvojezubaca.
Pogledaj Srpska kuhinja i Zečevi
Također poznat kao Srbijanska kuhinja.