Brže od pregledniku!
168 odnosi: A.S. Roma, AFC Ajax, Albanija, Amsterdam, Arnhem, Austrija, Škotska, Španjolska, Švicarska, Belgija, Beograd, Bern, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Branič (nogomet), Bruxelles, Budimpešta, Bugarska, Bukurešt, Cádiz (grad), Celje, Charleroi, Cipar, Constanța, Coppa Italia, Craiova, Danska, Donjeck, Eredivisie, Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008., Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000., Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004., FC Bayern München, Football Club Internazionale Milano, Francuska, Glasgow, Gruzija, Istanbul, Italija, Izrael, Kaunas, Köln, Klagenfurt, Kopenhagen, Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (CONMEBOL), Larnaka, Lavov, Liège, Limassol, Litva, ..., Ljubljana, Luksemburg, Luxembourg, Mađarska, Milano, Minsk, Nikozija, Nizozemska, Njemačka, Nogomet, Norveška, Oslo, Pariz, Ploiești, Poljska, Ričica (Rumunjska), Rotterdam, Rumunjska, Rumunjska nogometna reprezentacija, Sarajevo, Serie A, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Slovenija, Sofija, Srbija, Supercoppa Italiana, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., Tbilisi, Tel Aviv, Temišvar, Tirana, Turska, UEFA Liga prvaka, Ukrajina, Universitatea Craiova, Varšava, Villach, Zürich, 1. ožujka, 10. listopada, 10. rujna, 10. studenoga, 11. kolovoza, 11. lipnja, 11. listopada, 12. kolovoza, 12. lipnja, 12. listopada, 12. rujna, 12. veljače, 13. lipnja, 13. listopada, 13. veljače, 14. listopada, 14. studenoga, 15. kolovoza, 15. studenoga, 16. kolovoza, 17. kolovoza, 17. lipnja, 17. listopada, 17. studenoga, 18. listopada, 1980., 1996., 1997., 1998., 1999., 2. lipnja, 2. rujna, 20. kolovoza, 20. lipnja, 20. studenoga, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2014., 21. kolovoza, 22. kolovoza, 24. lipnja, 26. listopada, 26. ožujka, 26. travnja, 27. ožujka, 27. svibnja, 28. ožujka, 28. travnja, 28. veljače, 29. ožujka, 29. svibnja, 3. rujna, 30. ožujka, 30. travnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 4. lipnja, 5. rujna, 6. lipnja, 6. rujna, 6. veljače, 7. lipnja, 7. listopada, 7. rujna, 8. lipnja, 8. rujna, 9. lipnja, 9. listopada, 9. rujna. Proširite indeks (118 više) »
A.S. Roma
AS Roma je talijanski nogometni klub iz Rima.
Novi!!: Cristian Chivu i A.S. Roma · Vidi više »
AFC Ajax
Amsterdamsche Football Club Ajax, poznatiji kao AFC Ajax ili samo Ajax, je nizozemski nogometni klub iz Amsterdama, osnovan 18. ožujka 1900. godine.
Novi!!: Cristian Chivu i AFC Ajax · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Cristian Chivu i Albanija · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Cristian Chivu i Amsterdam · Vidi više »
Arnhem
Arnhem (izgovorː /ˈɑrnhɛm/, /ˈɑrnɛm/ (info / uitleg), arnhemski: Ernem) je grad smješten u istočnom dijelu Nizozemske, i središte pokrajine Gelderland. Arnhem ima 150.817 stanovnika (2014.) i nalazi se među 10 najvećih gradova Nizozemske. U blizini grada protječe jedan od rukavaca rijeke Rajne (Nederrijn) i potok St. Jansbeek. Iako u okolici grada postoje mnogi dokazi naseljenosti područja još iz prapovijesti, naziv grada se prvi puta spominje 893.g. i odnosi se na brojne orlove koji su naseljavali okolne brežuljek i šume. Današnje naselje ima svoje porijeklo iz 1233. godine kad je dobilo status grada.
Novi!!: Cristian Chivu i Arnhem · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Cristian Chivu i Austrija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Cristian Chivu i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Cristian Chivu i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Cristian Chivu i Švicarska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Cristian Chivu i Belgija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Cristian Chivu i Beograd · Vidi više »
Bern
Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.
Novi!!: Cristian Chivu i Bern · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Cristian Chivu i Bjelorusija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Cristian Chivu i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branič (nogomet)
U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.
Novi!!: Cristian Chivu i Branič (nogomet) · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Cristian Chivu i Bruxelles · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Cristian Chivu i Budimpešta · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Cristian Chivu i Bugarska · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Cristian Chivu i Bukurešt · Vidi više »
Cádiz (grad)
Cádiz Cádiz je grad i luka u jugozapadnoj Španjolskoj.
Novi!!: Cristian Chivu i Cádiz (grad) · Vidi više »
Celje
Celje (mađarski Cille, njemački Cilli) je ime grada kao i jedne od jedanaest gradskih općina u Sloveniji.
Novi!!: Cristian Chivu i Celje · Vidi više »
Charleroi
Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Cristian Chivu i Charleroi · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Cristian Chivu i Cipar · Vidi više »
Constanța
Rumunjska.
Novi!!: Cristian Chivu i Constanța · Vidi više »
Coppa Italia
Coppa Italia (službeno poznat kao TIM kup zbog sponzora) je talijanski nogometni kup.
Novi!!: Cristian Chivu i Coppa Italia · Vidi više »
Craiova
Craiova je s 299.429 stanovnika peti grad po veličini u Rumunjskoj.
Novi!!: Cristian Chivu i Craiova · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Cristian Chivu i Danska · Vidi više »
Donjeck
Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.
Novi!!: Cristian Chivu i Donjeck · Vidi više »
Eredivisie
Eredivisie je najviša nogometna liga u Nizozemskoj.
Novi!!: Cristian Chivu i Eredivisie · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.
Europsko nogometno prvenstvo 2008. godine održano je u Austriji i Švicarskoj od 7.
Novi!!: Cristian Chivu i Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.
11.
Novi!!: Cristian Chivu i Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.
UEFA Euro 2004., finalisti. Europsko prvenstvo u nogometu 2004. održano je od 12. lipnja do 4. srpnja u Portugalu.
Novi!!: Cristian Chivu i Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004. · Vidi više »
FC Bayern München
FC Bayern München (njemački: Fußball-Club Bayern München) njemački je nogometni klub iz bavarskog glavnog grada Münchena.
Novi!!: Cristian Chivu i FC Bayern München · Vidi više »
Football Club Internazionale Milano
FC Internazionale Milano, često nazivan Internazionale ili jednostavno Inter je profesionalni nogometni talijanski klub sa sjedištem u Milanu.
Novi!!: Cristian Chivu i Football Club Internazionale Milano · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Cristian Chivu i Francuska · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Cristian Chivu i Glasgow · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Cristian Chivu i Gruzija · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Cristian Chivu i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Cristian Chivu i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Cristian Chivu i Izrael · Vidi više »
Kaunas
Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.
Novi!!: Cristian Chivu i Kaunas · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Cristian Chivu i Köln · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Cristian Chivu i Klagenfurt · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Cristian Chivu i Kopenhagen · Vidi više »
Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (CONMEBOL)
Iz južnoameričke zone, u kojoj se natječu deset reprezentacija, na svjetsko prvenstvo 2010. kvalificirat će se 4 do 5 momčadi.
Novi!!: Cristian Chivu i Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (CONMEBOL) · Vidi više »
Larnaka
Larnaka je sa 72 000 stanovnika treći grad po veličini na Cipru.
Novi!!: Cristian Chivu i Larnaka · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Cristian Chivu i Lavov · Vidi više »
Liège
Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Cristian Chivu i Liège · Vidi više »
Limassol
Limassol (grč. Λεμεσός, Lemesós) je s preko 200.000 stanovnika drugi grad po veličini na Cipru.
Novi!!: Cristian Chivu i Limassol · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Cristian Chivu i Litva · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Cristian Chivu i Ljubljana · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Cristian Chivu i Luksemburg · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Cristian Chivu i Luxembourg · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Cristian Chivu i Mađarska · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Cristian Chivu i Milano · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Cristian Chivu i Minsk · Vidi više »
Nikozija
Nikozija (grčki: Λευκωσία, Levkosia, turski: Lefkoşa) je glavni grad Cipra.
Novi!!: Cristian Chivu i Nikozija · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Cristian Chivu i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Cristian Chivu i Njemačka · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Cristian Chivu i Nogomet · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Cristian Chivu i Norveška · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Cristian Chivu i Oslo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Cristian Chivu i Pariz · Vidi više »
Ploiești
Ploiești je grad u južnoj Rumunjskoj i glavni grad županije Prahova.
Novi!!: Cristian Chivu i Ploiești · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Cristian Chivu i Poljska · Vidi više »
Ričica (Rumunjska)
RičicaDaniel Lucacela:, Hrvatska grančica, 5.
Novi!!: Cristian Chivu i Ričica (Rumunjska) · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Cristian Chivu i Rotterdam · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Cristian Chivu i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjska nogometna reprezentacija
Rumunjska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija koja predstavlja Rumunjsku, a nadležni savez je rumunjski nogometni savez. Rumunjska spada u samo četiri zemlje, uz Brazil, Francusku i Belgiju, koje su sudjelovale na prva tri svjetska prvenstva. No, nakon ta tri, kvalificrali su se samo za svjetska prvenstva održana 1970., 1990., 1994. i 1998. Njihov najbolji nastup na svjetskom prvenstvu bio je 1994., kada je Rumunjska, predvođena Gheorgheom Hagijem, došla do četvrtfinala pobijedivši Argentinu, a u tu ih je zaustavila Švedska nakon izvođenja jedanaesteraca. Na europskim prvenstvima najbolji nastup imalu su 2000. kada su prošli skupinu u kojoj su, osim nje, bile Njemačka, Portugal i Engleska, no te godine ih je u četvrtfinalu izbacila Italija.
Novi!!: Cristian Chivu i Rumunjska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Cristian Chivu i Sarajevo · Vidi više »
Serie A
Serie A (talijanski izgovor), također poznato i pod nazivom Serie A TIM zbog potpisanog sponzorskog ugovora s operaterom Telecom Italia profesionalno je ligaško nogometno prvenstvo u kojem se natječe dvadeset najboljih talijanskih nogometnih klubova, a koje je službeno osnovano prije više od 80 godina (točnije u sezoni 1929./30.). Sve do 2010. godine službeni naziv natjecanja bio je Lega Calcio, ali je u sezoni 2010./11. ime promijenjeno u Lega Serie A. Liga Serie A smatra se jednom od najboljih nogometnih liga na svijetu.
Novi!!: Cristian Chivu i Serie A · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Cristian Chivu i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Cristian Chivu i Skoplje · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Cristian Chivu i Slovenija · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Cristian Chivu i Sofija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Cristian Chivu i Srbija · Vidi više »
Supercoppa Italiana
Supercoppa Italiana (hrv. Talijanski Superkup) je talijanski nogometni super kup, koji počinje u predsezoni, tjedan dana ranije nego što počinje Serie A. U tom natjecanju susdjeluje pobjednik Serie A i osvajač Talijanskog kupa protekle sezone, a služi kao uvertira novoj sezoni.
Novi!!: Cristian Chivu i Supercoppa Italiana · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.
17.
Novi!!: Cristian Chivu i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održavalo se od 9. lipnja do 9. srpnja 2006. u 12 njemačkih gradova.
Novi!!: Cristian Chivu i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006. · Vidi više »
Tbilisi
Tbilisi je glavni grad Gruzije.
Novi!!: Cristian Chivu i Tbilisi · Vidi više »
Tel Aviv
Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Cristian Chivu i Tel Aviv · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Cristian Chivu i Temišvar · Vidi više »
Tirana
Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije.
Novi!!: Cristian Chivu i Tirana · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Cristian Chivu i Turska · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Cristian Chivu i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Cristian Chivu i Ukrajina · Vidi više »
Universitatea Craiova
*Sveučilište u Craiovi (lat. Universitas Craiovensis, rum. Universitatea din Craiova).
Novi!!: Cristian Chivu i Universitatea Craiova · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Cristian Chivu i Varšava · Vidi više »
Villach
Villach Villach- pogled s juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.
Novi!!: Cristian Chivu i Villach · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Cristian Chivu i Zürich · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Cristian Chivu i 1. ožujka · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Cristian Chivu i 10. listopada · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Cristian Chivu i 10. rujna · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Cristian Chivu i 10. studenoga · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Cristian Chivu i 11. kolovoza · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Cristian Chivu i 11. lipnja · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Cristian Chivu i 11. listopada · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Cristian Chivu i 12. kolovoza · Vidi više »
12. lipnja
12.
Novi!!: Cristian Chivu i 12. lipnja · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Cristian Chivu i 12. listopada · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Cristian Chivu i 12. rujna · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Cristian Chivu i 12. veljače · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Cristian Chivu i 13. lipnja · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Cristian Chivu i 13. listopada · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Cristian Chivu i 13. veljače · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Cristian Chivu i 14. listopada · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Cristian Chivu i 14. studenoga · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Cristian Chivu i 15. kolovoza · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Cristian Chivu i 15. studenoga · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Cristian Chivu i 16. kolovoza · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Cristian Chivu i 17. kolovoza · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Cristian Chivu i 17. lipnja · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Cristian Chivu i 17. listopada · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Cristian Chivu i 17. studenoga · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Cristian Chivu i 18. listopada · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Cristian Chivu i 1980. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Cristian Chivu i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Cristian Chivu i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Cristian Chivu i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Cristian Chivu i 1999. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Cristian Chivu i 2. lipnja · Vidi više »
2. rujna
2.
Novi!!: Cristian Chivu i 2. rujna · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: Cristian Chivu i 20. kolovoza · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Cristian Chivu i 20. lipnja · Vidi više »
20. studenoga
20.
Novi!!: Cristian Chivu i 20. studenoga · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Cristian Chivu i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Cristian Chivu i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Cristian Chivu i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Cristian Chivu i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Cristian Chivu i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Cristian Chivu i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Cristian Chivu i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Cristian Chivu i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Cristian Chivu i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Cristian Chivu i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Cristian Chivu i 2010. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Cristian Chivu i 2014. · Vidi više »
21. kolovoza
21.
Novi!!: Cristian Chivu i 21. kolovoza · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Cristian Chivu i 22. kolovoza · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Cristian Chivu i 24. lipnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Cristian Chivu i 26. listopada · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: Cristian Chivu i 26. ožujka · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Cristian Chivu i 26. travnja · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Cristian Chivu i 27. ožujka · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Cristian Chivu i 27. svibnja · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Cristian Chivu i 28. ožujka · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Cristian Chivu i 28. travnja · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Cristian Chivu i 28. veljače · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Cristian Chivu i 29. ožujka · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Cristian Chivu i 29. svibnja · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Cristian Chivu i 3. rujna · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Cristian Chivu i 30. ožujka · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Cristian Chivu i 30. travnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Cristian Chivu i 31. ožujka · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Cristian Chivu i 31. svibnja · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Cristian Chivu i 4. lipnja · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Cristian Chivu i 5. rujna · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Cristian Chivu i 6. lipnja · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Cristian Chivu i 6. rujna · Vidi više »
6. veljače
6.
Novi!!: Cristian Chivu i 6. veljače · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Cristian Chivu i 7. lipnja · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Cristian Chivu i 7. listopada · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Cristian Chivu i 7. rujna · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Cristian Chivu i 8. lipnja · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Cristian Chivu i 8. rujna · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Cristian Chivu i 9. lipnja · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Cristian Chivu i 9. listopada · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Cristian Chivu i 9. rujna · Vidi više »
