Brže od pregledniku!
77 odnosi: Agnieszka Radwańska, Amélie Mauresmo, Američki dolar, Anabel Medina Garrigues, Arantxa Sánchez Vicario, Argentina, Australian Open, Bahia, Bali, Belgija, Birmingham, Brazil, Daniela Hantuchová, Doha, Francesca Schiavone, Francuska, Grand Slam, Grčka, Hrvatska, Indija, Indonezija, Italija, Jelena Dementjeva, Jelena Dokić, Jennifer Capriati, Justine Henin, Karolina Šprem, Katar, Kim Clijsters, Kolkata, Kup federacija, Leipzig, Marija Šarapova, Moskva, Palermo, Philadelphia, Poljska, Rim, Roland Garros, Rusija, Ruski jezik, San Diego, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Sopot (Poljska), Svetlana Kuznjecova, Sydney, Tenis, US Open, Varšava, ..., Venus Williams, Vera Zvonareva, Wimbledon, WTA, 1. ožujka, 10. veljače, 11. listopada, 12. srpnja, 13. rujna, 1981., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 21. veljače, 22. rujna, 22. veljače, 24. svibnja, 25. rujna, 31. ožujka, 8. srpnja, 9. rujna. Proširite indeks (27 više) »
Agnieszka Radwańska
Agnieszka Roma Radwańska (Krakov, 6. ožujka 1989.) umirovljena je poljska tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Agnieszka Radwańska · Vidi više »
Amélie Mauresmo
Amélie Mauresmo (Saint-Germain-en-Laye, 5. srpnja 1979.), francuska tenisačica i bivša prva igračica svijeta.
Novi!!: Anastasija Myskina i Amélie Mauresmo · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Anastasija Myskina i Američki dolar · Vidi više »
Anabel Medina Garrigues
Ana Isabel Medina Garrigues (Valencia, 31. srpnja 1982.) je španjolska tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Anabel Medina Garrigues · Vidi više »
Arantxa Sánchez Vicario
Aranzazu (Arantxa) Isabel Maria Sánchez Vicario (Barcelona, 18. prosinca 1971.) je bivša profesionalna španjolska tenisačica i bivši svjetski broj 1. U svojoj karijeri osvojila je 10 Grand Slam titula (4 u pojedinačnoj konkurenciji i 6 u igri parova).
Novi!!: Anastasija Myskina i Arantxa Sánchez Vicario · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Anastasija Myskina i Argentina · Vidi više »
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Novi!!: Anastasija Myskina i Australian Open · Vidi više »
Bahia
Bahia je jedna od država u Brazilu, nalazi se na sjeveroistoku, uz Atlantski ocean.
Novi!!: Anastasija Myskina i Bahia · Vidi više »
Bali
Bali je najzapadniji otok Maloga sundajskog otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km2, 4 317 404 stanovnika (2020).
Novi!!: Anastasija Myskina i Bali · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Anastasija Myskina i Belgija · Vidi više »
Birmingham
Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).
Novi!!: Anastasija Myskina i Birmingham · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Anastasija Myskina i Brazil · Vidi više »
Daniela Hantuchová
Daniela Hantuchová (Poprad, Slovačka, 23. travnja 1983.) umirovljena je slovačka profesionalna tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Daniela Hantuchová · Vidi više »
Doha
Doha (arapski: الدوحة, latinično: Ad-Dawḥah ili Ad-Dōḥah) je glavni grad države Katara.
Novi!!: Anastasija Myskina i Doha · Vidi više »
Francesca Schiavone
Francesca Schiavone (Milano, 23. lipnja 1980.) umirovljena je talijanska tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Francesca Schiavone · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Anastasija Myskina i Francuska · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Anastasija Myskina i Grand Slam · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Anastasija Myskina i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Anastasija Myskina i Hrvatska · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Anastasija Myskina i Indija · Vidi više »
Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Novi!!: Anastasija Myskina i Indonezija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Anastasija Myskina i Italija · Vidi više »
Jelena Dementjeva
Jelena Vjačeslavovna Dementjeva (ruski: Еле́на Вячесла́вовна Деме́нтьева; Moskva, 15. listopada 1981.) umirovljena je ruska tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Jelena Dementjeva · Vidi više »
Jelena Dokić
Jelena Dokić (Osijek, 12. travnja 1983.) je profesionalna tenisačica koja igra za Australiju, a jedan dio svoje karijere nastupala je i za Srbiju i Crnu Goru.
Novi!!: Anastasija Myskina i Jelena Dokić · Vidi više »
Jennifer Capriati
Jennifer Marie Capriati (New York, 29. ožujka 1976.) bivša je američka profesionalna tenisačica, nekadašnji svjetski broj 1.
Novi!!: Anastasija Myskina i Jennifer Capriati · Vidi više »
Justine Henin
Justine Henin (Liège, 1. lipnja 1982.) umirovljena je belgijska tenisačica, jedna od najuspješnijih u povijesti WTA Toura.
Novi!!: Anastasija Myskina i Justine Henin · Vidi više »
Karolina Šprem
Karolina Šprem (Varaždin, 25. listopada 1984.) hrvatska je tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Karolina Šprem · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Anastasija Myskina i Katar · Vidi više »
Kim Clijsters
Kim Antonie Lode Clijsters Lynch (nizozemski izgovor:, Bilzen, Limburg, 8. lipnja 1983.) belgijska je umirovljena tenisačica, jedna od najuspješnijih tenisačica u Open eri.
Novi!!: Anastasija Myskina i Kim Clijsters · Vidi više »
Kolkata
Indijski muzej u Kalkuti Kolkata (do 2001. Kalkuta, odnosno Calcutta) je glavni grad savezne države Zapadni Bengal u istočnoj Indiji.
Novi!!: Anastasija Myskina i Kolkata · Vidi više »
Kup federacija
Kup federacija (eng. Fed Cup) je najvažnije natjecanje u ženskom tenisu.
Novi!!: Anastasija Myskina i Kup federacija · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Anastasija Myskina i Leipzig · Vidi više »
Marija Šarapova
Marija Jurjevna Šarapova (rus. Мария Юрьевна Шарапова, Njaganj, 19. travnja 1987.) umirovljena je ruska tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Marija Šarapova · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Anastasija Myskina i Moskva · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Anastasija Myskina i Palermo · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: Anastasija Myskina i Philadelphia · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Anastasija Myskina i Poljska · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Anastasija Myskina i Rim · Vidi više »
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Novi!!: Anastasija Myskina i Roland Garros · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Anastasija Myskina i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Anastasija Myskina i Ruski jezik · Vidi više »
San Diego, Kalifornija
San Diego je grad u južnoj Kaliforniji (SAD), neposredno uz meksičku granicu.
Novi!!: Anastasija Myskina i San Diego, Kalifornija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Anastasija Myskina i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Anastasija Myskina i Slovenija · Vidi više »
Sopot (Poljska)
Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.
Novi!!: Anastasija Myskina i Sopot (Poljska) · Vidi više »
Svetlana Kuznjecova
Svetlana Aleksandrovna Kuznjecova (na ruskoj ćirilici:, Sankt Peterburg, 27. lipnja 1985.) ruska je tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Svetlana Kuznjecova · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Anastasija Myskina i Sydney · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Anastasija Myskina i Tenis · Vidi više »
US Open
Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.
Novi!!: Anastasija Myskina i US Open · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Anastasija Myskina i Varšava · Vidi više »
Venus Williams
Venus Ebony Starr Williams (Lynwood, SAD, 17. lipnja 1980.) je američka profesionalna tenisačica, bivši broj 1.
Novi!!: Anastasija Myskina i Venus Williams · Vidi više »
Vera Zvonareva
Vera Igorevna Zvonareva (čitaj Vjera Igorjevna Zvanarjova) (rus. Вера Игоревна Звонарёва, Moskva, 7. rujna 1984.) ruska je tenisačica.
Novi!!: Anastasija Myskina i Vera Zvonareva · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: Anastasija Myskina i Wimbledon · Vidi više »
WTA
Women's Tennis Association (Ženska teniska asocijacija), akronim WTA, poznata i pod nazivom WTA Tour, krovna je udruga ženskog profesionalnog tenisa.
Novi!!: Anastasija Myskina i WTA · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Anastasija Myskina i 1. ožujka · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Anastasija Myskina i 10. veljače · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Anastasija Myskina i 11. listopada · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Anastasija Myskina i 12. srpnja · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Anastasija Myskina i 13. rujna · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Anastasija Myskina i 1981. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Anastasija Myskina i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Anastasija Myskina i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Anastasija Myskina i 2006. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Anastasija Myskina i 21. veljače · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Anastasija Myskina i 22. rujna · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Anastasija Myskina i 22. veljače · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Anastasija Myskina i 24. svibnja · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Anastasija Myskina i 25. rujna · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Anastasija Myskina i 31. ožujka · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Anastasija Myskina i 8. srpnja · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Anastasija Myskina i 9. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Anastasija Miskina, Anastazija Miskina, Anastazija Miškina.
