Brže od pregledniku!
107 odnosi: Aerosol, Albedo, Apsorpcija, Apsorpcijski koeficijent, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Azimut, Četvorni metar, Bilanca, Celzij, Dan, Džul, Deklinacija (astronomija), Dugovalno zračenje Zemlje, Ekliptika, Eksponencijalna jednadžba, Elektromagnetsko zračenje, Emisija, Energija, Engleski jezik, Europa, Fotosinteza, Gustoća, Horizont, Hrvatska, Industrijska revolucija, Infracrveno zračenje, Jadransko more, Jakost zračenja, Kelvin, Klimatske promjene, Klorofluorougljici, Kondenzacija, Konvekcija, Kutna visina, Kvaliteta, Laser, Latentna toplina, Ledeno doba, Magla, Masa, Međuplanetna tvar, Metan, Metar, Milutin Milanković, Mjerni instrument, Molekula, Monokromator, Nadmorska visina, ..., Nagib osi, Naoblaka, Oblaci, Obzor, Onečišćavanje zraka, Optička debljina, Oscilacije, Otopine, Ozon, Ozračenje, Pigment, Planina, Plin, Površina, Prašina, Prijenos topline, Radijacija, Raspršenje, Raspršenje svjetlosti, Raspršeno Sunčevo zračenje, Ravnoteža, Refleksija, Sat, Snijeg, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Staklenik, Sunčeva energija, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunčevo zračenje, Sunce, Svemir, Svijet, Svjetlost, Svjetska meteorološka organizacija, Temperatura, Toplina, Toplinsko zračenje, Troposfera, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Vlažnost zraka, Vodena para, Vrijeme (fizika), Zagreb, Zalazak sunca, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina kora, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zenit, Zenitna daljina, Zrak, Zraka. Proširite indeks (57 više) »
Aerosol
Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Aerosol · Vidi više »
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Albedo · Vidi više »
Apsorpcija
Bez opisa.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Apsorpcija · Vidi više »
Apsorpcijski koeficijent
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija (oznaka α) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Apsorpcijski koeficijent · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Astronomska jedinica · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Astronomski objekt · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Atmosfera · Vidi više »
Azimut
zenitnom daljinom.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Azimut · Vidi više »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Četvorni metar · Vidi više »
Bilanca
Bilanca je sustavni pregled stanja imovine, kapitala i obveza na određeni datum.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Bilanca · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Celzij · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Dan · Vidi više »
Džul
Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Džul · Vidi više »
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »
Dugovalno zračenje Zemlje
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Dugovalno zračenje Zemlje · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ekliptika · Vidi više »
Eksponencijalna jednadžba
Jednadžba kod koje se nepoznata veličina nalazi na mjestu eksponenta neke potencije zove se eksponencijalna jednadžba.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Eksponencijalna jednadžba · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Emisija · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Energija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Europa · Vidi više »
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Fotosinteza · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Gustoća · Vidi više »
Horizont
Horizont na Kornatima.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Horizont · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Hrvatska · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Industrijska revolucija · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Jadransko more · Vidi više »
Jakost zračenja
Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Jakost zračenja · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Kelvin · Vidi više »
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Klimatske promjene · Vidi više »
Klorofluorougljici
Tetrafluoretan Klorofluorougljici (Freoni) s kemijskom formulom CFCs plinske su tvari koje oštećuju ozonski sloj i uzrokuju stanjivanje ozonskog sloja u stratosferi, dakle povećavaju ozonsku rupu i omogućuju pojačano ultraljubičasto zračenje.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Klorofluorougljici · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Kondenzacija · Vidi više »
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Konvekcija · Vidi više »
Kutna visina
zenitnom daljinom.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Kutna visina · Vidi više »
Kvaliteta
Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Kvaliteta · Vidi više »
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Laser · Vidi više »
Latentna toplina
°C. klimatizaciju. Latentna toplina je toplina koju neka masa tvari mora predati ili primiti iz okoline kako bi promijenila agregatno stanje (oznaka: L) po jedinici te mase (po kilogramu tvari).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Latentna toplina · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ledeno doba · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Magla · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Masa · Vidi više »
Međuplanetna tvar
ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Međuplanetna tvar · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Metar · Vidi više »
Milutin Milanković
Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Milutin Milanković · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Mjerni instrument · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Molekula · Vidi više »
Monokromator
Czerny-Turnerov monokromator Monokromator je optički uređaj koji propušta samo jednu valnu duljinu svjetlosti koja na njega pada.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Monokromator · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Nadmorska visina · Vidi više »
Nagib osi
Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Nagib osi · Vidi više »
Naoblaka
Nebo potpuno zastrto oblacima u mjestu Mehamn, Norveška. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Naoblaka je pokrivenost neba oblacima bez obzira na njihovu vrstu i visinu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Naoblaka · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Oblaci · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Obzor · Vidi više »
Onečišćavanje zraka
Novom Meksiku. Posljedica kisele kiše u šumi. Onečišćavanje zraka ili onečišćenje zraka je odstupanje od njegova normalnoga sastava zbog prisutnosti stranih tvari (onečišćivala) u koncentraciji u kojoj one u kraćem vremenu ne uzrokuju izravnu štetu za zdravlje ljudi ili drugih živih organizama, dok je zagađivanje, kao posljedica ljudskoga djelovanja, unošenje stranih tvari u zrak u koncentraciji u kojoj one u kraćem ili duljem vremenu uzrokuju izravnu štetu po okoliš i živa bića te ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Onečišćavanje zraka · Vidi više »
Optička debljina
Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. oblake. Optička debljina (točnije rečeno optička debljina atmosfere) je broj koji pokazuje kroz koliko puta veću debljinu Zemljine atmosfere moraju proći Sunčeve zrake kad padaju koso nego kad padaju okomito na površinu Zemlje.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Optička debljina · Vidi više »
Oscilacije
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. vibracija na ovjesu automobila. Oscilacije (kasnolatinski oscillatio: njihanje), općenito znače kolebanja, nestalnost (oscilacije tečaja, oscilacije temperature).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Oscilacije · Vidi više »
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Otopine · Vidi više »
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ozon · Vidi više »
Ozračenje
Crookesov radiometar u radu. Ozračenje ili iradijancija (oznaka E) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje koliko je neka ploha ozračena elektromagnetskim zračenjem.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ozračenje · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Pigment · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Planina · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Plin · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Površina · Vidi više »
Prašina
Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Prašina · Vidi više »
Prijenos topline
provođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Zemljinoj atmosferi. toplinskim zrakama. Prijenos topline ili prijelaz topline je proces prelaska topline s toplog na hladno tijelo.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Prijenos topline · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Radijacija · Vidi više »
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Raspršenje · Vidi više »
Raspršenje svjetlosti
raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »
Raspršeno Sunčevo zračenje
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Sunca kod zalaska. Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost. Raspršeno Sunčevo zračenje ili difuzno Sunčevo zračenje nastaje raspršenjem Sunčevoga zračenja u Zemljinoj atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova neba.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Raspršeno Sunčevo zračenje · Vidi više »
Ravnoteža
Stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža Ravnoteža je stanje mirovanja tijela.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ravnoteža · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Refleksija · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Sat · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Snijeg · Vidi više »
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Staklenički efekt · Vidi više »
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Staklenički plinovi · Vidi više »
Staklenik
manji staklenik Staklenik je prozirna konstrukcija koja omogućava zaštićeni i kontrolirani uzgoj raznih biljki.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Staklenik · Vidi više »
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Sunčeva energija · Vidi više »
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Sunčeva konstanta · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunčevo zračenje
Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Sunčevo zračenje · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Sunce · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Svemir · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Svijet · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Svjetlost · Vidi više »
Svjetska meteorološka organizacija
Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Temperatura · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Toplina · Vidi više »
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Toplinsko zračenje · Vidi više »
Troposfera
Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Troposfera · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Valna duljina · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Vlažnost zraka · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Vodena para · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zagreb · Vidi više »
Zalazak sunca
Zalazak Sunca. Zalazak sunca označava zalazak sunca pod horizont.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zalazak sunca · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zemljina kora · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zemljina rotacija · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zenit · Vidi više »
Zenitna daljina
zenitnom daljinom.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zenitna daljina · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zrak · Vidi više »
Zraka
* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.
Novi!!: Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja i Zraka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bilanca energije zračenja u sustavu Sunca i Zemlje.
