Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hermann Göring

Indeks Hermann Göring

Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 15. listopada 1946.) bio je njemački političar, pilot, vojni zapovjednik, visoki dužnosnik NSDAP-a. Göring je bio zapovjednik njemačkog Luftwaffea, otac zloglasnog Gestapa i Hitlerov dogovoreni nasljednik.

242 odnosi: Abwehr, Adolf Hitler, Afrika, Albert Göring, Albert Speer, Alfred Rosenberg, Anschluss, Antanta, Antisemitizam, Arminije, Austrija, Španjolski građanski rat, Švedska, Švicarska, Željezni križ, Židovi, Čehoslovačka, Bavarska, BBC, Belgija, Benito Mussolini, Beograd, Berlin, Bitka u Teutoburškoj šumi, Bitka za Britaniju, Bitka za Francusku, Bitka za Staljingrad, Blitz, Blitzkrieg, Buržoazija, Charlie Chaplin, Cijanid, Crvena armija, Dan D, Danska, Demagogija, Diktatura, Drugi svjetski rat, Epilepsija, Ernst Röhm, Ferdinand von Zeppelin, Firenca, Fokker, Francisco Franco, Francuska, Franz von Papen, Galeazzo Ciano, Genocid, Gestapo, Gleichschaltung, ..., Haiti, Hamburg, Hawker Hurricane, Heinrich Himmler, Hitler: Konačni pad, Hitlerov kabinet, Hitlerov puč, Hjalmar Schacht, Holokaust, Innsbruck, Isar, Istočna Europa, Joachim von Ribbentrop, John Malkovich, Joseph Goebbels, Junkers Ju 87, Karl Dönitz, Karlsruhe, Köln, Konačno rješenje, Koncentracijski logor, Konferencija u Wannseeu, Kraljevske zračne snage, Kreta, Kurt Schuschnigg, Lebensraum, Leni Riefenstahl, London, Luftwaffe, Mađarska, Manfred von Richthofen, Martin Bormann, München, Međunarodni Crveni križ, Messerschmitt Bf 110, Morfin, Mulhouse, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Nacionalsocijalizam, Namibija, Nürnberški proces, Nürnberg, Neville Chamberlain, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Jugozapadna Afrika, Njemački kancelar, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Noć dugih noževa, Normandija, Norveška, Opera, Operacija Barbarossa, Operacija Valkira (2008.), Paško Patak, Paljenje Reichstaga, Paul von Hindenburg, Pavle Vuisić, Platonska ljubav, Pneumonija, Poljska, Pour le Mérite, Prvi svjetski rat, Puč, Ratni zločin, Reichstag, Reichswehr, Reinhard Heydrich, Rendgenske zrake, Rim, Rosenheim, Rudolf Heß, Salzburg, Saveznici, Schutzstaffel, Sicherheitsdienst, Siena, Sjedinjene Američke Države, Slobodni Grad Danzig, Socijaldemokratska stranka Njemačke, Sovjetski Savez, Srpanj, Stockholm, Sturmabteilung, Svastika, Talijanska kampanja, Toga, Tona, Travanj, Treći Reich, Tuberkuloza, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uskrs, Veliki diktator, Venecija, Versajski ugovor, Vilim II., njemački car, Volgograd, Volker Schlöndorff, Walther Funk, Wehrmacht, Weimar, Weimarska Republika, Zekoslav Mrkva, Zločin protiv čovječnosti, 1. rujna, 10. travnja, 11. srpnja, 12. siječnja, 15. listopada, 15. siječnja, 15. srpnja, 17. listopada, 17. srpnja, 18. travnja, 1818., 1839., 1859., 1885., 1893., 1897., 1898., 19. srpnja, 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1927., 1928., 1930-ih, 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1945., 1946., 1949., 1969., 1970., 1971., 1973., 1981., 1983., 1988., 1996., 2. lipnja, 20. travnja, 2000., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 22. lipnja, 22. veljače, 23. ožujka, 23. prosinca, 23. travnja, 24. travnja, 25. rujna, 25. travnja, 26. studenoga, 27. veljače, 29. lipnja, 30. rujna, 30. siječnja, 31. listopada, 4. svibnja, 5. ožujka, 5. svibnja, 7. prosinca, 7. srpnja, 9., 9. kolovoza, 9. studenoga, 9. svibnja. Proširite indeks (192 više) »

Abwehr

Tajni radio službenik Abwehra Abwehr (Amt Ausland-Abwehr), je obavještajna služba Vrhovnog zapovjedništva oružanih snaga nacističke Njemačke i zajedno s Reichssicherheitshauptamt (RSHA) najznačajniji faktor obavještajno-sigurnosnog sistema Trećeg Reicha.

Novi!!: Hermann Göring i Abwehr · Vidi više »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Hermann Göring i Adolf Hitler · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Hermann Göring i Afrika · Vidi više »

Albert Göring

Albert Günther Göring (Friedenau, 9. ožujka 1895. – Neuenbürg, 20. prosinca 1966.) bio je njemački inženjer i gospodarstvenik.

Novi!!: Hermann Göring i Albert Göring · Vidi više »

Albert Speer

Berthold Konrad Hermann Albert Speer (Mannheim, 19. ožujka 1905. – London, 1. rujna 1981.) bio je arhitekt i ministar naoružanja u nacističkoj Njemačkoj.

Novi!!: Hermann Göring i Albert Speer · Vidi više »

Alfred Rosenberg

Alfred Ernst Rosenberg (Tallinn, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 16. listopada 1946.) bio je njemački nacistički političar te ideolog nacizma.

Novi!!: Hermann Göring i Alfred Rosenberg · Vidi više »

Anschluss

Uklanjanje granice u ožujku 1938. Govor Hitlera u Beču 15. ožujka 1938. Anschluss je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku 1938., a trajalo je do 1945. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Anschluss · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Hermann Göring i Antanta · Vidi više »

Antisemitizam

Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.

Novi!!: Hermann Göring i Antisemitizam · Vidi više »

Arminije

U 19. stoljeću (1838. – 1875. godine) podignut je spomenik «Hermannsdenkmal» kao znak njemačkog patriotizma na spomen pobjedu nad Rimljanima u Teutoburškoj šumi. Spomenik je visok 53,5 metara. Arminije (lat. Arminius, oko 17/16. pr. Kr. – 21. godine, ubijen) heruski knez i vođa germanskog plemena Heruska.

Novi!!: Hermann Göring i Arminije · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hermann Göring i Austrija · Vidi više »

Španjolski građanski rat

Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

Novi!!: Hermann Göring i Španjolski građanski rat · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Hermann Göring i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Hermann Göring i Švicarska · Vidi više »

Željezni križ

Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.

Novi!!: Hermann Göring i Željezni križ · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Hermann Göring i Židovi · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Čehoslovačka · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Hermann Göring i Bavarska · Vidi više »

BBC

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Novi!!: Hermann Göring i BBC · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Hermann Göring i Belgija · Vidi više »

Benito Mussolini

Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Benito Mussolini · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Hermann Göring i Beograd · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Hermann Göring i Berlin · Vidi više »

Bitka u Teutoburškoj šumi

Prikaz bitke Bitka u Teutoburškoj šumi (njem. Schlacht im Teutoburger Wald), oružani sukob na području istoimenog gorskog grebena u sjeverozapadnom dijelu Njemačke, između rijeka Ems i Wesera, južno od kanala Mitteland, koji se proteže od Osnabrücka do Paderborna na jugozapadu i dužine je oko 110 km, širine 7 - 15 km, pretežno pošumljenog.

Novi!!: Hermann Göring i Bitka u Teutoburškoj šumi · Vidi više »

Bitka za Britaniju

Bitka za Britaniju je naziv za koji se koristi za seriju zračnih sukoba koji se u ljeto 1940.

Novi!!: Hermann Göring i Bitka za Britaniju · Vidi više »

Bitka za Francusku

Bitka za Francusku ili pad Francuske predstavlja njemačku invaziju na Francusku i zemlje Beneluksa tijekom svibnja i lipnja 1940. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Bitka za Francusku · Vidi više »

Bitka za Staljingrad

Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. – 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Hermann Göring i Bitka za Staljingrad · Vidi više »

Blitz

London 7. rujna 1940. godine Blitz (hrv. munja) je na engleskom govornom području skupni naziv za zračne napade Luftwaffea na britanske gradove tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem slamanja otpora i kapitulacije Ujedinjenog Kraljevstva. Tijekom tih zračnih napada poginulo je oko 43.000 civila te je oštećeno ili uništeno preko 1.000.000 zgrada i kuća.

Novi!!: Hermann Göring i Blitz · Vidi više »

Blitzkrieg

Blitzkrieg (njem. Blitzkrieg, doslovno "munjeviti rat") je popularan naziv za operativnu vojnu doktrinu koja predviđa uporabu mobilnih snaga (tenkova i motoriziranog pješaštva) koje napadaju koristeći brzinu i iznenađenje kako bi onemogućile neprijatelja da pravovremeno uspostavi koherentnu obranu, te ga okružili i demoralizirali.

Novi!!: Hermann Göring i Blitzkrieg · Vidi više »

Buržoazija

Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.

Novi!!: Hermann Göring i Buržoazija · Vidi više »

Charlie Chaplin

Charles Spencer Chaplin (London, 16. travnja 1889. – Cousier-sur-Vevey, 25. prosinca 1977.), poznatiji kao Charlie Chaplin, engleski glumac, zvijezda nijemog filma, redatelj, scenarist i glazbenik.

Novi!!: Hermann Göring i Charlie Chaplin · Vidi više »

Cijanid

Cijanidi su soli cijanovodične kiseline (HCN(aq)).

Novi!!: Hermann Göring i Cijanid · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Hermann Göring i Crvena armija · Vidi više »

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Hermann Göring i Dan D · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Hermann Göring i Danska · Vidi više »

Demagogija

Demagogija je metoda kojom se služi demagog; podrazumijeva obmanjivanje lažnim izjavama i obećanjima kako bi poticala strahove publike, izazivala mržnju, pohlepu i paranoju.

Novi!!: Hermann Göring i Demagogija · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Hermann Göring i Diktatura · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Hermann Göring i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Epilepsija

Epilepsija (od starogrčkog glagola ἐπιλαμβάνειν što znači "zgrabiti, posjedovati ili pogoditi") je skupina kroničnih neuroloških poremećaja koje obilježavaju epileptički napadaji.

Novi!!: Hermann Göring i Epilepsija · Vidi više »

Ernst Röhm

Ernst Julius Günther Röhm (München, 28. studenog 1887. – München, 1. srpnja 1934.), njemački nacionalsocijalist.

Novi!!: Hermann Göring i Ernst Röhm · Vidi više »

Ferdinand von Zeppelin

Potpis grofa Zeppelina Ferdinand Adolf Heinrich August Graf von Zeppelin (također poznat i kao Ferdinand Graf von Zeppelin, Graf Zeppelin) (Konstanz, 8. srpnja 1838. - Berlin, 8. ožujka 1917.) bio je njemački general i kasnije proizvođač zrakoplova.

Novi!!: Hermann Göring i Ferdinand von Zeppelin · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Hermann Göring i Firenca · Vidi više »

Fokker

Spin Fokker je bila nizozemska tvornica zrakoplova imenovana po osnivaču Anthony Fokkeru (1890. – 1939.). S dvadeset godina Fokker izrađuje svoj prvi zrakoplov Spin i leti s njime u Nizozemskoj.

Novi!!: Hermann Göring i Fokker · Vidi više »

Francisco Franco

Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.

Novi!!: Hermann Göring i Francisco Franco · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Hermann Göring i Francuska · Vidi više »

Franz von Papen

Franz Joseph Hermann Michael Maria von Papen (Werl, 29. listopada 1879. – Sasbach kraj Freiburga, 2. svibnja 1969.) je bio njemački diplomat i vice-kancelar (dokancelar) u vladi Adolfa Hitlera (koji je bio kancelar).

Novi!!: Hermann Göring i Franz von Papen · Vidi više »

Galeazzo Ciano

Galeazzo Ciano Galeazzo Ciano (Livorno, 18. ožujka 1903. – Verona, 11. siječnja 1944.), grof, talijanski političar.

Novi!!: Hermann Göring i Galeazzo Ciano · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Genocid · Vidi više »

Gestapo

Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.

Novi!!: Hermann Göring i Gestapo · Vidi više »

Gleichschaltung

Gleichschaltung (u prijevodu na hrvatski znači ujednačenje, koordinacija, poravnanje, stavljanje u red) je pojam koji dolazi iz nacionalsocijalističke terminologije.

Novi!!: Hermann Göring i Gleichschaltung · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Hermann Göring i Haiti · Vidi više »

Hamburg

Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.

Novi!!: Hermann Göring i Hamburg · Vidi više »

Hawker Hurricane

Hawker Hurricane je britanski lovački jednokrilac jednosjed.

Novi!!: Hermann Göring i Hawker Hurricane · Vidi više »

Heinrich Himmler

Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.

Novi!!: Hermann Göring i Heinrich Himmler · Vidi više »

Hitler: Konačni pad

Hitler: Konačni pad (njem.: Der Untergang) je njemačko-austrijska drama, koja prikazuje posljednjih 12 dana Hitlerova života i zadnje dane Trećeg Reicha.

Novi!!: Hermann Göring i Hitler: Konačni pad · Vidi više »

Hitlerov kabinet

Članovi Hitlerovog kabineta 30. siječnja 1933.'''Sjede:''' Hermann Göring, Adolf Hitler, Franz von Papen'''Stoje:''' Franz Seldte, Günther Gereke, Lutz Graf Schwerin von Krosigk, Wilhelm Frick, Werner von Blomberg, Alfred Hugenberg Hitlerov kabinet je sastav njemačke vlade od 30. siječnja 1933., kada je Adolf Hitler izabran za kanelara, pa do travnja 1945. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Hitlerov kabinet · Vidi više »

Hitlerov puč

Hitlerov puč (ili Münchenski puč), naziv je za događaj koji se dogodio 8. i 9. studenoga 1923. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Hitlerov puč · Vidi više »

Hjalmar Schacht

Hjalmar Schacht Horace Greeley Hjalmar Schacht (Tinglev općina Aabenraa, 22. siječnja 1877. – München, 3. lipnja 1970.), predsjednik Reichsbanke i optuženik na procesu u Nürnbergu.

Novi!!: Hermann Göring i Hjalmar Schacht · Vidi više »

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Novi!!: Hermann Göring i Holokaust · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Novi!!: Hermann Göring i Innsbruck · Vidi više »

Isar

Isar Isar je rijeka u Austriji (Tirol) i Njemačkoj (Bavarska).

Novi!!: Hermann Göring i Isar · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Hermann Göring i Istočna Europa · Vidi više »

Joachim von Ribbentrop

Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim Ribbentrop, od 1925 von Ribbentrop, (Wesel, 30. travnja 1893. – Nurnberg, 16. listopada 1946.), nacistički političar, od 1938 ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.

Novi!!: Hermann Göring i Joachim von Ribbentrop · Vidi više »

John Malkovich

John Gavin Malkovich (9. prosinca 1953.) je američki glumac, producent i redatelj hrvatskoga, njemačkoga i škotskoga podrijetla.

Novi!!: Hermann Göring i John Malkovich · Vidi više »

Joseph Goebbels

Paul Joseph Goebbels (Rheydt, kod Düsseldorfa, 29. listopada 1897. – Berlin, 1. svibnja 1945.), njemački političar i kancelar, gaulajter Berlina te Reichov ministar narodnog prosvjećenja i propagande od 13. ožujka 1933. do 30. travnja 1945. Bio je jedan od najbližih suradnika i najvećih obožavatelja Adolfa Hitlera.

Novi!!: Hermann Göring i Joseph Goebbels · Vidi više »

Junkers Ju 87

Junkers Ju 87 ili Stuka (njem. akr. od Sturzkampfflugzeug: obrušivač, strovalnik, strmoglavi lovac, strmoglavi bombarder), njemački borbeni zrakoplov poznat po svom obrušavanju na ciljeve.

Novi!!: Hermann Göring i Junkers Ju 87 · Vidi više »

Karl Dönitz

Karl Dönitz (Berlin-Grünau, 16. rujna 1891. – Aumühle, 24. prosinca 1980.) bio je zapovjednik podmornice u Prvom svjetskom ratu, u Drugom svjetskom ratu zapovjednik podmorničke flote i admiral flote, a nakon samoubojstva Adolfa Hitlera postao je posljednji predsjednik Trećeg Reicha.

Novi!!: Hermann Göring i Karl Dönitz · Vidi više »

Karlsruhe

Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).

Novi!!: Hermann Göring i Karlsruhe · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Hermann Göring i Köln · Vidi više »

Konačno rješenje

konferenciju u Wannseeu, tražeći od Luthera administrativnu pomoć u provedbi (konačnog rješenja židovskog pitanja). »Konačno rješenje« (njem. Endlösung, eng. Final Solution), naziv plana nacističke Njemačke za sustavni genocid nad europskim Židovima, koji je doveo do posljednje, najsmrtonosnije faze holokausta (šoa).

Novi!!: Hermann Göring i Konačno rješenje · Vidi više »

Koncentracijski logor

alt.

Novi!!: Hermann Göring i Koncentracijski logor · Vidi više »

Konferencija u Wannseeu

Konferencija u Wannseeu bio je sastanak visokih vladinih dužnosnika nacističke Njemačke i čelnika Schutzstaffela (SS), održan u berlinskom predgrađu Wannsee 20.

Novi!!: Hermann Göring i Konferencija u Wannseeu · Vidi više »

Kraljevske zračne snage

Zastava Kraljevskih zračnih snaga Royal Air Force (kratica RAF) ili Kraljevske zračne snage je naziv za britansko ratno zrakoplovstvo utemeljeno 1. travnja 1918. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Kraljevske zračne snage · Vidi više »

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Novi!!: Hermann Göring i Kreta · Vidi više »

Kurt Schuschnigg

Kurt Schuschnigg, puno ime: Kurt Alois Josef Johann Edler von Schuschnigg, (Riva del Garda, 14. prosinca 1897. – Mutters, 18. studenoga 1977.), austrijski političar i državni kancelar Savezne Države Austrije u periodu od 1934. do 1938. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Kurt Schuschnigg · Vidi više »

Lebensraum

Lebensraum - njemačka riječ za "životni prostor" - je bila jedna od glavnih političkih ciljeva Adolfa Hitlera, te vrlo važna stavka za nacionalsocijalističke ideologije.

Novi!!: Hermann Göring i Lebensraum · Vidi više »

Leni Riefenstahl

Helene Berta Amalie "Leni" Riefenstahl (Berlin, 22. kolovoza, 1902. – Pöcking, 8. rujna, 2003.) je bila njemačka glumica, filmska producentica i jedna od najvećih ženskih redateljica i umjetnica svih vremena.

Novi!!: Hermann Göring i Leni Riefenstahl · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Hermann Göring i London · Vidi više »

Luftwaffe

Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.

Novi!!: Hermann Göring i Luftwaffe · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Hermann Göring i Mađarska · Vidi više »

Manfred von Richthofen

Manfred Albrecht Freiherr von Richthofen (Breslau, Šlezija (danas Wrocław, Poljska), 2. svibnja 1892. - kod Vaux-sur-Somme 21. travnja 1918.), njemački pilot lovačkih aviona u Prvom svjetskom ratu.

Novi!!: Hermann Göring i Manfred von Richthofen · Vidi više »

Martin Bormann

Martin Ludwig Bormann (Wegeleben, 17. lipnja 1900. – Berlin, 2. svibnja 1945.) bio je istaknuti nacistički službenik, šef Parteikanzleia i osobni tajnik Adolfa Hitlera.

Novi!!: Hermann Göring i Martin Bormann · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Hermann Göring i München · Vidi više »

Međunarodni Crveni križ

Znak Crvenog križa Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi.

Novi!!: Hermann Göring i Međunarodni Crveni križ · Vidi više »

Messerschmitt Bf 110

Messerschmitt Bf 110, (učestalo, pogrešno Me 110), je bio njemački teški dvomotorni lovac (njem.: Zerstörer - razarač) kojeg je tijekom Drugog svjetskog rata koristila Luftwaffe.

Novi!!: Hermann Göring i Messerschmitt Bf 110 · Vidi više »

Morfin

Morfin Morfin, morfij ili morfijum je alkaloid izoliran iz opijuma, osušenog soka iscijeđenog iz nezrelih čahura vrtnog maka (lat. Papaver somniferum).

Novi!!: Hermann Göring i Morfin · Vidi više »

Mulhouse

Mulhouse (elzaški Mihlhüsa, njemački: Mülhausen) je grad koji se nalazi na istoku Francuske u pokrajini Elzas i departmanu Haut-Rhin (Gornja-Rajna).

Novi!!: Hermann Göring i Mulhouse · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: Hermann Göring i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Hermann Göring i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Namibija

Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Hermann Göring i Namibija · Vidi više »

Nürnberški proces

Sudbeno vijeće Nürnberški proces protiv najvećih ratnih zločinaca, naziv je za prvo od sveukupno 13 suđenja njemačkim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici po završetku Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Hermann Göring i Nürnberški proces · Vidi više »

Nürnberg

Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Hermann Göring i Nürnberg · Vidi više »

Neville Chamberlain

Arthur Neville Chamberlain (Edgbaston kod Birminghama, 18. ožujka 1869. – Heckfield kod Readinga, 9. studenog 1940.), britanski političar, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Zagovarač je britanskog imperijalizma 19. stoljeća.

Novi!!: Hermann Göring i Neville Chamberlain · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Hermann Göring i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hermann Göring i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Jugozapadna Afrika

Zastava Njemačke Jugozapadne Afrike Njemačka Jugozapadna Afrika bila je kolonija Njemačkog Carstva između 1884. godine i 1920. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Njemačka Jugozapadna Afrika · Vidi više »

Njemački kancelar

Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.

Novi!!: Hermann Göring i Njemački kancelar · Vidi više »

Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku

Invaziju na Poljsku 1939.

Novi!!: Hermann Göring i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »

Noć dugih noževa

Noć dugih noževa je naziv za smrtonosnu čistku i krvoproliće koje je zapovjedio Adolf Hitler.

Novi!!: Hermann Göring i Noć dugih noževa · Vidi više »

Normandija

Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.

Novi!!: Hermann Göring i Normandija · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Hermann Göring i Norveška · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Hermann Göring i Opera · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Hermann Göring i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Operacija Valkira (2008.)

Operacija Valkira (eng. Valkyrie) povijesni je triler iz 2008. radnjom smješten u nacističku Njemačku tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Hermann Göring i Operacija Valkira (2008.) · Vidi više »

Paško Patak

Paško Patak (stariji prijevod Pajo Patak, engl. Donald Duck) američki je animirani lik patka, jedan od najpoznatijih kreacija animatora Walta Disneya.

Novi!!: Hermann Göring i Paško Patak · Vidi više »

Paljenje Reichstaga

Njemački nacisti zapalili su zgradu državnog parlamenta, što je Adolf Hitler iskoristio za preuzimanje vlasti i izgradnju sustava koji je prouzročio najveća stradanja u povijesti čovječanstva.

Novi!!: Hermann Göring i Paljenje Reichstaga · Vidi više »

Paul von Hindenburg

Paul Ludwig Hans Anton von Beneckendorff i von Hindenburg (Poznań, 2. listopada 1847. – Neudeck, 2. kolovoza 1934.), njemački feldmaršal i političar Hindenburg se u Prvom svjetskom ratu, kao zapovjednik Osme armije, istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima.

Novi!!: Hermann Göring i Paul von Hindenburg · Vidi više »

Pavle Vuisić

Pavle Vuisić (pravo prezime Vujisić) (Beograd, 10. srpnja 1926. – Beograd, 1. listopada 1988.) bio je srbijanski glumac.

Novi!!: Hermann Göring i Pavle Vuisić · Vidi više »

Platonska ljubav

Prikaz Platona i njegovih učenika Platonska ljubav je izraz koji se rabi za aseksualni odnos ljubavi ili privrženosti prema nekoj osobi na duhovnoj razini.

Novi!!: Hermann Göring i Platonska ljubav · Vidi više »

Pneumonija

Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.

Novi!!: Hermann Göring i Pneumonija · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Hermann Göring i Poljska · Vidi više »

Pour le Mérite

'''Pour le Mérite''' - vojna klasa Pour le Mérite, također znano i kao Plavi Max (njem. Blauer Max), je bilo najprestižnije prusko odlikovanje.

Novi!!: Hermann Göring i Pour le Mérite · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Hermann Göring i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Hermann Göring i Puč · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: Hermann Göring i Ratni zločin · Vidi više »

Reichstag

Zgrada Reichstaga Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga.

Novi!!: Hermann Göring i Reichstag · Vidi više »

Reichswehr

Zastava Reichswehra. Reichswehr (hrv. Carska obrana), oružane snage Weimarske Republike i Trećeg Reicha do 1935. i uklapanja u snage Wehrmachta, prepoznatljive po njemačkoj carskoj trobojnici sa željeznim križem.

Novi!!: Hermann Göring i Reichswehr · Vidi više »

Reinhard Heydrich

Reinhard Tristan Eugen Heydrich (Halle, 7. ožujka 1904. – Prag, 4. lipnja 1942.) bio je visokopozicionirani nacistički časnik tijekom Trećeg Reicha.

Novi!!: Hermann Göring i Reinhard Heydrich · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Hermann Göring i Rendgenske zrake · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Hermann Göring i Rim · Vidi više »

Rosenheim

Neovisni grad Rosenheim (srednjebavarski: Rousnam) smješten je u upravnom području Gornje Bavarske na samom jugoistoku Njemačke, na zapadnoj obali rijeke Inn.

Novi!!: Hermann Göring i Rosenheim · Vidi više »

Rudolf Heß

Walter Richard Rudolf Heß (Aleksandrija (Egipat), 26. travnja 1894. – Berlin, 17. kolovoza 1987.), nacistički dužnosnik, osobni Hitlerov tajnik i zamjenik.

Novi!!: Hermann Göring i Rudolf Heß · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Hermann Göring i Salzburg · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Hermann Göring i Saveznici · Vidi više »

Schutzstaffel

Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.

Novi!!: Hermann Göring i Schutzstaffel · Vidi više »

Sicherheitsdienst

Grb SD-a Sicherheitsdienst des Reichsführers-SS ili samo Sicherheitsdienst (SD) je bila obavještajna služba NSDAP-a i SS-a. Osnovan 1931. kao Ic-Dienst, SD je postao izuzetno učinkovit aparat stranke, a primarna zadaća mu je bila ukloniti sve unutarnje neprijatelje režima (u prvom redu komuniste).

Novi!!: Hermann Göring i Sicherheitsdienst · Vidi više »

Siena

Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.

Novi!!: Hermann Göring i Siena · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hermann Göring i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slobodni Grad Danzig

Zemljovid Slobodnoga Grada Danziga Slobodni Grad Danzig ili Slobodni Grad Gdanjsk (njemački: Freie Stadt Danzig, poljski: Wolne Miasto Gdańsk) bila je poluautonomna grad-država, koja je postojala između 1920. i 1939., a sastojala se od grada Danziga (danas Gdanjsk) i okolnoga područja.

Novi!!: Hermann Göring i Slobodni Grad Danzig · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Njemačke

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.

Novi!!: Hermann Göring i Socijaldemokratska stranka Njemačke · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Hermann Göring i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Hermann Göring i Srpanj · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Hermann Göring i Stockholm · Vidi više »

Sturmabteilung

Sturmabteilung (njem. Jurišni odredi) ili poznatiji samo po skraćenici SA bila je paravojna organizacija unutar Nacističke stranke koja je odigrala ključnu ulogu u dovođenju na vlast Adolfa Hitlera 1930-ih.

Novi!!: Hermann Göring i Sturmabteilung · Vidi više »

Svastika

Hindu obliku Trećeg Reicha Svastika (od sanskrt. svasti, sreća, zdravlje) je križ s četiri jednaka kraka, od kojih svaki završava produžetkom pod pravim kutom.

Novi!!: Hermann Göring i Svastika · Vidi više »

Talijanska kampanja

*talijanska kampanja 1524.–1525., dio talijanskih ratova 1521.-1526. (dio Talijanskih ratova).

Novi!!: Hermann Göring i Talijanska kampanja · Vidi više »

Toga

Toga Toga je naziv za vrstu odjeće karakteristične za Antički Rim, gdje je predstavljala svojevrsni oblik narodne nošnje.

Novi!!: Hermann Göring i Toga · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Hermann Göring i Tona · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Hermann Göring i Travanj · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Hermann Göring i Treći Reich · Vidi više »

Tuberkuloza

Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.

Novi!!: Hermann Göring i Tuberkuloza · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Hermann Göring i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Hermann Göring i Uskrs · Vidi više »

Veliki diktator

Veliki diktator (eng. The Great Dictator) je slavni ali i kontroverzni film iz 1940., spoj satire na nacizam i tragikomedije, kojeg je režirao Charles Chaplin.

Novi!!: Hermann Göring i Veliki diktator · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Hermann Göring i Venecija · Vidi više »

Versajski ugovor

Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Novi!!: Hermann Göring i Versajski ugovor · Vidi više »

Vilim II., njemački car

Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.

Novi!!: Hermann Göring i Vilim II., njemački car · Vidi više »

Volgograd

Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.

Novi!!: Hermann Göring i Volgograd · Vidi više »

Volker Schlöndorff

Volker Schlöndorff 2009. Volker Schlöndorff, (31. ožujka 1939. u Wiesbadenu), njemački je filmski redatelj.

Novi!!: Hermann Göring i Volker Schlöndorff · Vidi više »

Walther Funk

Walther Immanuel Funk (Trakehnen, 18. kolovoza 1890. – Düsseldorf, 31. svibnja 1960.) bio je istaknuti nacistički službenik.

Novi!!: Hermann Göring i Walther Funk · Vidi više »

Wehrmacht

Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.

Novi!!: Hermann Göring i Wehrmacht · Vidi više »

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Novi!!: Hermann Göring i Weimar · Vidi više »

Weimarska Republika

Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Hermann Göring i Weimarska Republika · Vidi više »

Zekoslav Mrkva

Zekoslav Mrkva (engleski: Bugs Bunny) je izmišljeni sivi zec koji se pojavljuje u crtanom serijalu Looney Tunes (luckaste priče) kompanije Warner Bros.

Novi!!: Hermann Göring i Zekoslav Mrkva · Vidi više »

Zločin protiv čovječnosti

Zločin protiv čovječnosti je kazneno djelo predviđeno međunarodnim i unutrašnjim pravom, a koje se prvi put pojavilo na Nürnberškom procesu.

Novi!!: Hermann Göring i Zločin protiv čovječnosti · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Hermann Göring i 1. rujna · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: Hermann Göring i 10. travnja · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: Hermann Göring i 11. srpnja · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Hermann Göring i 12. siječnja · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: Hermann Göring i 15. listopada · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: Hermann Göring i 15. siječnja · Vidi više »

15. srpnja

15.

Novi!!: Hermann Göring i 15. srpnja · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: Hermann Göring i 17. listopada · Vidi više »

17. srpnja

17.

Novi!!: Hermann Göring i 17. srpnja · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: Hermann Göring i 18. travnja · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1818. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1839. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1859. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1885. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1893. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1897. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1898. · Vidi više »

19. srpnja

19.

Novi!!: Hermann Göring i 19. srpnja · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Hermann Göring i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1925. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Hermann Göring i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Hermann Göring i 1928. · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1930-ih · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Hermann Göring i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Hermann Göring i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Hermann Göring i 1942. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Hermann Göring i 1946. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1949. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1969. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1973. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1981. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1983. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1988. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 1996. · Vidi više »

2. lipnja

2.

Novi!!: Hermann Göring i 2. lipnja · Vidi više »

20. travnja

20.

Novi!!: Hermann Göring i 20. travnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Hermann Göring i 2000. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Hermann Göring i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Hermann Göring i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Hermann Göring i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Hermann Göring i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Hermann Göring i 2008. · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Hermann Göring i 22. lipnja · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: Hermann Göring i 22. veljače · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: Hermann Göring i 23. ožujka · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Hermann Göring i 23. prosinca · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Hermann Göring i 23. travnja · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: Hermann Göring i 24. travnja · Vidi više »

25. rujna

25.

Novi!!: Hermann Göring i 25. rujna · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: Hermann Göring i 25. travnja · Vidi više »

26. studenoga

26.

Novi!!: Hermann Göring i 26. studenoga · Vidi više »

27. veljače

27.

Novi!!: Hermann Göring i 27. veljače · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: Hermann Göring i 29. lipnja · Vidi više »

30. rujna

30.

Novi!!: Hermann Göring i 30. rujna · Vidi više »

30. siječnja

30.

Novi!!: Hermann Göring i 30. siječnja · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Hermann Göring i 31. listopada · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Hermann Göring i 4. svibnja · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: Hermann Göring i 5. ožujka · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: Hermann Göring i 5. svibnja · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Hermann Göring i 7. prosinca · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: Hermann Göring i 7. srpnja · Vidi više »

9.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann Göring i 9. · Vidi više »

9. kolovoza

9.

Novi!!: Hermann Göring i 9. kolovoza · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: Hermann Göring i 9. studenoga · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Hermann Göring i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Göring, Hermann Goering, Hermann Goring.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »