Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Molekularne vibracije

Indeks Molekularne vibracije

Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127).

Sadržaj

  1. 64 odnosi: Alkoholi, Amplituda, Apsorpcijska spektroskopija, Atom, Bjelančevine, Boltzmannova konstanta, Brom, Brzina, Cijanovodična kiselina, Dipol, Dušik, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Energija, Fluor, Fluorovodik, Foton, Frekvencija, Gibanje, Halogeni elementi, Infracrveno zračenje, Iskustvo, Ivan Supek, Jod, Kamen, Kinetička energija, Kinetička teorija plinova, Klor, Klorovodik, Kontinuitet, Kristalna rešetka, Kvant, Kvantna mehanika, Kvantni brojevi, Masa, Metan, Metar, Molekula, Moment inercije, Niels Bohr, Ozon, Parabola, Plamen, Plin, Promjer, Rotacijska spektroskopija, Silicijev dioksid, Spektar (fizika), Spektroskop, Težište, ... Proširite indeks (14 više) »

  2. Spektroskopija

Alkoholi

Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi (kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju.

Pogledaj Molekularne vibracije i Alkoholi

Amplituda

Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.

Pogledaj Molekularne vibracije i Amplituda

Apsorpcijska spektroskopija

Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju.

Pogledaj Molekularne vibracije i Apsorpcijska spektroskopija

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Molekularne vibracije i Atom

Bjelančevine

Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.

Pogledaj Molekularne vibracije i Bjelančevine

Boltzmannova konstanta

Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta koja se označava kao k ili kB, a povezuje temperaturu i energiju.

Pogledaj Molekularne vibracije i Boltzmannova konstanta

Brom

Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.

Pogledaj Molekularne vibracije i Brom

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Molekularne vibracije i Brzina

Cijanovodična kiselina

Cijanovodična kiselina (pruska kiselina, HCN(aq)) je otopina plina cijanovodika (HCN) u vodi.

Pogledaj Molekularne vibracije i Cijanovodična kiselina

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.

Pogledaj Molekularne vibracije i Dipol

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Pogledaj Molekularne vibracije i Dušik

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Molekularne vibracije i Elektromagnetsko zračenje

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Molekularne vibracije i Elektron

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Molekularne vibracije i Energija

Fluor

Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.

Pogledaj Molekularne vibracije i Fluor

Fluorovodik

Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.

Pogledaj Molekularne vibracije i Fluorovodik

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Pogledaj Molekularne vibracije i Foton

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Pogledaj Molekularne vibracije i Frekvencija

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Pogledaj Molekularne vibracije i Gibanje

Halogeni elementi

Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.

Pogledaj Molekularne vibracije i Halogeni elementi

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Pogledaj Molekularne vibracije i Infracrveno zračenje

Iskustvo

Iskustvo može označavati.

Pogledaj Molekularne vibracije i Iskustvo

Ivan Supek

Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.

Pogledaj Molekularne vibracije i Ivan Supek

Jod

Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.

Pogledaj Molekularne vibracije i Jod

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kamen

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kinetička energija

Kinetička teorija plinova

kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kinetička teorija plinova

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Pogledaj Molekularne vibracije i Klor

Klorovodik

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Pogledaj Molekularne vibracije i Klorovodik

Kontinuitet

tekućine. Kontinuitet (njem. Kontinuität od kasnolat. continuitas: nastavnost, neprekidnost) može značiti.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kontinuitet

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kristalna rešetka

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kvant

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija).

Pogledaj Molekularne vibracije i Kvantna mehanika

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat.

Pogledaj Molekularne vibracije i Kvantni brojevi

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Molekularne vibracije i Masa

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Pogledaj Molekularne vibracije i Metan

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Molekularne vibracije i Metar

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Pogledaj Molekularne vibracije i Molekula

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Pogledaj Molekularne vibracije i Moment inercije

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Pogledaj Molekularne vibracije i Niels Bohr

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Pogledaj Molekularne vibracije i Ozon

Parabola

Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.

Pogledaj Molekularne vibracije i Parabola

Plamen

Plamen (od latinskog flamma) je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio vatre.

Pogledaj Molekularne vibracije i Plamen

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Pogledaj Molekularne vibracije i Plin

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Pogledaj Molekularne vibracije i Promjer

Rotacijska spektroskopija

ugljikova dioksida CO2. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području.

Pogledaj Molekularne vibracije i Rotacijska spektroskopija

Silicijev dioksid

Doline kvarcnog pijeska Silicijev dioksid (silicijev(IV) oksid, silika, SiO2) je prirodni mineral kremen, visokoga tališta i velike čvrstoće.

Pogledaj Molekularne vibracije i Silicijev dioksid

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Pogledaj Molekularne vibracije i Spektar (fizika)

Spektroskop

spektroskop Spektroskop (grčki skopeo.

Pogledaj Molekularne vibracije i Spektroskop

Težište

ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta.

Pogledaj Molekularne vibracije i Težište

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Molekularne vibracije i Temperatura

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Pogledaj Molekularne vibracije i Tijelo (fizika)

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Pogledaj Molekularne vibracije i Titranje

Toplinski kapacitet

kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

Pogledaj Molekularne vibracije i Toplinski kapacitet

Translacija

paralelna. trenja. Tokarenje obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje. Translacija (lat. translatio: prijenos) ili translacija krutoga tijela, u mehanici, je gibanje krutoga tijela bez rotacije pri kojemu se sve točke tijela gibaju po jednakim putanjama.

Pogledaj Molekularne vibracije i Translacija

Uže

Uže. Kudjelja u sirovom obliku. alpinizmu. Čelično uže. Uže (kadšto se naziva konop ili konopac) je ravna (linearna) tehnička tekstilija, debljine veće od 4 milimetra, namijenjena za privezivanje, prijenos i učvršćivanje tereta, privezivanje brodova i slično.

Pogledaj Molekularne vibracije i Uže

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Pogledaj Molekularne vibracije i Ugljik

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Pogledaj Molekularne vibracije i Ugljikov(IV) oksid

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Pogledaj Molekularne vibracije i Valna duljina

Vibracije

konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.

Pogledaj Molekularne vibracije i Vibracije

Vjerojatnost

Vjerojatnost je pojam povezan s predviđanjem i analizom slučajnih pojava.

Pogledaj Molekularne vibracije i Vjerojatnost

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Pogledaj Molekularne vibracije i Voda

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Molekularne vibracije i Vodik

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Pogledaj Molekularne vibracije i Vrtnja

Vidi također

Spektroskopija

, Temperatura, Tijelo (fizika), Titranje, Toplinski kapacitet, Translacija, Uže, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Valna duljina, Vibracije, Vjerojatnost, Voda, Vodik, Vrtnja.