Brže od pregledniku!
180 odnosi: Ašikovci, Andrija Štampar, Arhitektura, Asimilacija, Autocesta A3, Đakovo, Željko Pauše, Ćosinac, Bećarac, Bilice (Pleternica), Blacko, Bosanski Brod, Bosna i Hercegovina, Brđani (Pleternica), Bregana, Bresnica, Brodski Drenovac, Bučje (Pleternica), Buk (Pleternica), Bzenica, Dajana Čuljak, Dilj, Domovinski rat, Dragutin Pavličević, Drugi svjetski rat, Eugen Podaubsky, Europska unija, Fizičar, Franjo Josip I., Franjo Kuharić, Franjo Trenk, Frkljevci, GNK Dinamo Zagreb, Gospodarstvo, Grad, Gradac (Pleternica), Hercegovina, Hidroelektrana, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Inženjer, Ivan Švear, Ivo Tomić, Jadranka Kosor, Josip Buturac, Josip Jelačić, Kadanovci, Kajo Adžić, Kalinić, ..., Katoličanstvo, Károly Khuen-Héderváry, Knežci, Knjiga, Komorica (Pleternica), Konjogojstvo, Krndija, Kuća, Kutjevo, Kuzmica, Lakušija, Legenda, Leon Geršković, LIDAS, Liječnik, Lipik, Lipovac, Lužani (Oriovac), Mali Bilač, Marija Terezija Austrijska, Matematičar, Mihaljevići (Pleternica), Mladen Kvesić, Muzej bećarca, Našice, Narodna nošnja, Nikola Filipović, NK Slavija Pleternica, Nogomet, Novinar, Novoselci (Pleternica), Običaj, Orljava, Oružje, Osijek, Osmansko Carstvo, Osnovna škola, Pakrac, Papuk, Pavao Jušić, Pjevanje, Pleter 91, Pleternički Mihaljevci, Požeška gora, Požeška Koprivnica, Požeško-slavonska županija, Požega, Poloje, Povjesničar, Pravo, Prvi svjetski rat, Psunj, Ratkovica, Resnik (Pleternica), Rukomet, Sava, Sesvete (Pleternica), Slaven Barišić, Slavonija, Slavonski Brod, Srbi, Srednja škola, Srednje Selo (Pleternica), Stjepan Radić, Stolni tenis, Strojnica, Sulkovci, Sveti Nikola, Svetište Gospe od Suza u Pleternici, Svilna, Trapari, Trgovište, Trgovina, Tulnik, Tvornica, Tvrtka, Umjerena kontinentalna klima, Velika, Vesela (Pleternica), Veterinar, Viškovci (Pleternica), Vinkovci, Vinogradarstvo, Vrčin Dol, Zagrađe (Pleternica), Zagreb, Zarilac, Zeleni kadar, 1270., 1427., 1536., 1686., 1688., 1729., 1732., 1751., 1770., 1797., 1799., 1803., 1835., 1848., 1857., 1867., 1886., 1891., 1892., 1894., 1905., 1907., 1909., 1914., 1918., 1924., 1926., 1944., 1945., 1952., 1955., 1971., 1977., 1991., 1997., 2001., 2010., 2011., 2012., 2015., 2023., 6. prosinca. Proširite indeks (130 više) »
Ašikovci
Ašikovci su selo u Požeško-slavonskoj županiji, a upravno pripada gradu Pleternici.
Novi!!: Pleternica i Ašikovci · Vidi više »
Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Novi!!: Pleternica i Andrija Štampar · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Pleternica i Arhitektura · Vidi više »
Asimilacija
Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).
Novi!!: Pleternica i Asimilacija · Vidi više »
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Novi!!: Pleternica i Autocesta A3 · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Đakovo · Vidi više »
Željko Pauše
Željko Pauše (Pleternica, 13. veljače 1933.) - hrvatski matematičar, sveučilišni profesor.
Novi!!: Pleternica i Željko Pauše · Vidi više »
Ćosinac
Ćosinac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu Grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Ćosinac · Vidi više »
Bećarac
Bećarac je oblik narodne pjesme porijeklom iz ruralne Slavonije, odakle se njegova popularnost proširila do južne Mađarske i diljem Vojvodine.
Novi!!: Pleternica i Bećarac · Vidi više »
Bilice (Pleternica)
Bilice su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Bilice (Pleternica) · Vidi više »
Blacko
Blacko je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Blacko · Vidi više »
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Novi!!: Pleternica i Bosanski Brod · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pleternica i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brđani (Pleternica)
Brđani su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Brđani (Pleternica) · Vidi više »
Bregana
Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.
Novi!!: Pleternica i Bregana · Vidi više »
Bresnica
Bresnica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Bresnica · Vidi više »
Brodski Drenovac
Brodski Drenovac je selo u istočnoj Hrvatskoj, u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije, između Pleternice i Slavonskoga Broda.
Novi!!: Pleternica i Brodski Drenovac · Vidi više »
Bučje (Pleternica)
Bučje je naselje u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Bučje (Pleternica) · Vidi više »
Buk (Pleternica)
Buk (Buk, Svilna, Resnik), je naseljeno mjesto smješteno na cesti Pleternica-Đakovo, uz potok Skočinovac.
Novi!!: Pleternica i Buk (Pleternica) · Vidi više »
Bzenica
Bzenica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Bzenica · Vidi više »
Dajana Čuljak
Dajana Čuljak (Pleternica, 1991.) je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: Pleternica i Dajana Čuljak · Vidi više »
Dilj
Dilj je gora u središnjoj Slavoniji sjeverno od Slavonskog Broda, odnosno istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Dilj · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Pleternica i Domovinski rat · Vidi više »
Dragutin Pavličević
Dr.
Novi!!: Pleternica i Dragutin Pavličević · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Pleternica i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Eugen Podaubsky
Eugen Podaubsky (Pleternica, 26. svibnja 1869. – Zagreb, 25. listopada 1935.) hrvatski je veterinar i prvi dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Pleternica i Eugen Podaubsky · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Pleternica i Europska unija · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Pleternica i Fizičar · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Pleternica i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Pleternica i Franjo Kuharić · Vidi više »
Franjo Trenk
Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.
Novi!!: Pleternica i Franjo Trenk · Vidi više »
Frkljevci
Frkljevci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Frkljevci · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Pleternica i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Pleternica i Gospodarstvo · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Pleternica i Grad · Vidi više »
Gradac (Pleternica)
Gradac je naselje koje se nalazi uz Pleternicu na putu za Kutjevo.
Novi!!: Pleternica i Gradac (Pleternica) · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Pleternica i Hercegovina · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Pleternica i Hidroelektrana · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pleternica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Pleternica i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Pleternica i Inženjer · Vidi više »
Ivan Švear
Ivan Švear (Ivanić-Grad, 26. svibnja 1775. – Požeške Sesvete, 12. listopada 1839.) bio je hrvatski katolički svećenik i povjesničar, autor prve hrvatske povijesti na hrvatskom jeziku.
Novi!!: Pleternica i Ivan Švear · Vidi više »
Ivo Tomić
Ivo Tomić (Pleternica, 18. lipnja 1929. – Zagreb, 14. veljače 1992.) bio je legendarni hrvatski izvjestitelj i športski novinar.
Novi!!: Pleternica i Ivo Tomić · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Pleternica i Jadranka Kosor · Vidi više »
Josip Buturac
Josip Buturac (Grabarje kod Požege, 14. studenoga 1905. – Lovrečina Grad, 5. listopada 1993.), bio je hrvatski katolički svećenik, crkveni povjesničar, arhivist i duhovni pisac.
Novi!!: Pleternica i Josip Buturac · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Pleternica i Josip Jelačić · Vidi više »
Kadanovci
Kadanovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Kadanovci · Vidi više »
Kajo Adžić
Hrvatski vjerski pisac (Pleternica, 19. siječnja 1805. – Požega, 12. siječnja 1892.).
Novi!!: Pleternica i Kajo Adžić · Vidi više »
Kalinić
Kalinić je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Kalinić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Pleternica i Katoličanstvo · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Pleternica i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Knežci
Knežci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Knežci · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Pleternica i Knjiga · Vidi više »
Komorica (Pleternica)
Komorica je naselje u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Komorica (Pleternica) · Vidi više »
Konjogojstvo
Konji na paši Konjogojstvo ili konjarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem konja.
Novi!!: Pleternica i Konjogojstvo · Vidi više »
Krndija
Krndija je gora u Slavoniji, Hrvatska, koja se nalazi istočno od Papuka, na koji se nadovezuje.
Novi!!: Pleternica i Krndija · Vidi više »
Kuća
Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.
Novi!!: Pleternica i Kuća · Vidi više »
Kutjevo
Kutjevo je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Kutjevo · Vidi više »
Kuzmica
Kuzmica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Kuzmica · Vidi više »
Lakušija
Lakušija je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Lakušija · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Pleternica i Legenda · Vidi više »
Leon Geršković
Leon Geršković Hrvatski pravnik i političar židovskog podrijetlaIvo Goldstein, 2004., str.
Novi!!: Pleternica i Leon Geršković · Vidi više »
LIDAS
LIDAS (skraćeno od LIpanjski Dani Amaterskog Stvaralaštva) kulturna je manifestacija koja se svake godine krajem mjeseca lipnja održava u Pleternici.
Novi!!: Pleternica i LIDAS · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Pleternica i Liječnik · Vidi više »
Lipik
Park u Lipiku Park u Lipiku Ljekovita voda u Lipiku Bolnica u Lipiku Lipik je grad u Hrvatskoj, smješten u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Lipik · Vidi više »
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Lipovac · Vidi više »
Lužani (Oriovac)
Lužani su naselje u općini Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Lužani (Oriovac) · Vidi više »
Mali Bilač
Mali Bilač su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Mali Bilač · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Pleternica i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Pleternica i Matematičar · Vidi više »
Mihaljevići (Pleternica)
Mihaljevići su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Mihaljevići (Pleternica) · Vidi više »
Mladen Kvesić
Mladen Kvesić (Pleternica, 3. siječnja 1963.) je hrvatski pjevač.
Novi!!: Pleternica i Mladen Kvesić · Vidi više »
Muzej bećarca
Muzej bećarca muzejski je prostor posvećen slavonskoj narodnoj pjesmi bećarcu, koji se nalazi na Trgu bećarca u Pleternici u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Muzej bećarca · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Našice · Vidi više »
Narodna nošnja
Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.
Novi!!: Pleternica i Narodna nošnja · Vidi više »
Nikola Filipović
*Nikola Filipović (arhitekt).
Novi!!: Pleternica i Nikola Filipović · Vidi više »
NK Slavija Pleternica
NK Slavija Pleternica nogometni je klub iz Pleternice.
Novi!!: Pleternica i NK Slavija Pleternica · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Pleternica i Nogomet · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Pleternica i Novinar · Vidi više »
Novoselci (Pleternica)
Novoselci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Novoselci (Pleternica) · Vidi više »
Običaj
Običaj je naziv za tradicijom utvrđeni oblik ponašanja i djelovanja pojedinca ili kolektiva u određenim prigodama unutar određene zajednice.
Novi!!: Pleternica i Običaj · Vidi više »
Orljava
Orljava je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.
Novi!!: Pleternica i Orljava · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Pleternica i Oružje · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Pleternica i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Pleternica i Osnovna škola · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Pakrac · Vidi više »
Papuk
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.
Novi!!: Pleternica i Papuk · Vidi više »
Pavao Jušić
Pavao Jušić (Pleternica, 6. srpnja 1886. – Zagreb 11. svibnja 1972.) - hrvatski arhitekt i inženjer.
Novi!!: Pleternica i Pavao Jušić · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Pleternica i Pjevanje · Vidi više »
Pleter 91
Pleter 91 naziv je za hrvatsku strojnicu koja se proizvodila u Pleternici za vrijeme Domovinskog rata.
Novi!!: Pleternica i Pleter 91 · Vidi više »
Pleternički Mihaljevci
Pleternički Mihaljevci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Pleternički Mihaljevci · Vidi više »
Požeška gora
Požeška gora, gora smještena južno od Požege u središnjoj Slavoniji.
Novi!!: Pleternica i Požeška gora · Vidi više »
Požeška Koprivnica
Požeška Koprivnica je naselje u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Požeška Koprivnica · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Pleternica i Požega · Vidi više »
Poloje
Poloje su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Poloje · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Pleternica i Povjesničar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Pleternica i Pravo · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Pleternica i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Psunj
Psunj je planina u jugozapadnom području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Psunj · Vidi više »
Ratkovica
Ratkovica su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Ratkovica · Vidi više »
Resnik (Pleternica)
Resnik je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Resnik (Pleternica) · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Pleternica i Rukomet · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Sava · Vidi više »
Sesvete (Pleternica)
Sesvete su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Sesvete (Pleternica) · Vidi više »
Slaven Barišić
Slaven Žitomir Barišić (Pleternica, 26. siječnja 1942. – Zagreb, 5. travnja 2015.) međunarodno afirmirani hrvatski znanstvenik fizičar, akademik, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pleternica i Slaven Barišić · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Pleternica i Slavonski Brod · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Pleternica i Srbi · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Pleternica i Srednja škola · Vidi više »
Srednje Selo (Pleternica)
Srednje Selo je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Srednje Selo (Pleternica) · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Pleternica i Stjepan Radić · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Pleternica i Stolni tenis · Vidi više »
Strojnica
Minigun Strojnica ili ponekad mitraljez je automatsko streljačko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca (rafal).
Novi!!: Pleternica i Strojnica · Vidi više »
Sulkovci
Sulkovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Sulkovci · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Pleternica i Sveti Nikola · Vidi više »
Svetište Gospe od Suza u Pleternici
Svetište Gospe od Suza u Pleternici hrvatsko je marijansko svetište.
Novi!!: Pleternica i Svetište Gospe od Suza u Pleternici · Vidi više »
Svilna
Svilna je malo slavonsko naselje smješteno na cesti Pleternica-Đakovo.
Novi!!: Pleternica i Svilna · Vidi više »
Trapari
Trapari je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Trapari · Vidi više »
Trgovište
Trgovište je naziv za grad s tržišnim pravima.
Novi!!: Pleternica i Trgovište · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Pleternica i Trgovina · Vidi više »
Tulnik
Tulnik je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Tulnik · Vidi više »
Tvornica
Tvornica Volkswagena Tvornica kao industrijski pogon ili zgrada je mjesto za industrijsku proizvodnju na kojem se odvijaju razni organizirani i međusobno povezani postupci rada koji se temelje se na serijskoj ili masovnoj proizvodnji.
Novi!!: Pleternica i Tvornica · Vidi više »
Tvrtka
Tvrtka je naziv pod kojim posluje trgovačko društvo.
Novi!!: Pleternica i Tvrtka · Vidi više »
Umjerena kontinentalna klima
Prostorna rasprostranjenost klime u svijetu. Umjerena kontinentalna klima vrsta je klime iz razreda snježno-šumskih klima Köppene podjele koju obilježavajuju oštre zime, kratko proljeće, a toplo i vlažno ljeto.
Novi!!: Pleternica i Umjerena kontinentalna klima · Vidi više »
Velika
Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Pleternica i Velika · Vidi više »
Vesela (Pleternica)
Vesela je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Vesela (Pleternica) · Vidi više »
Veterinar
domaću mačku. Veterinar ili doktor veterinarske medicine (dr.med.vet. ili DVM) je stručnjak iz područja biomedicinskih znanosti.
Novi!!: Pleternica i Veterinar · Vidi više »
Viškovci (Pleternica)
Viškovci je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Viškovci (Pleternica) · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pleternica i Vinkovci · Vidi više »
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Novi!!: Pleternica i Vinogradarstvo · Vidi više »
Vrčin Dol
Vrčin Dol je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Vrčin Dol · Vidi više »
Zagrađe (Pleternica)
Zagrađe su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Pleternice.
Novi!!: Pleternica i Zagrađe (Pleternica) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pleternica i Zagreb · Vidi više »
Zarilac
Zarilac, staro slavonsko selo u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije, između Pleternice i Kutjeva.
Novi!!: Pleternica i Zarilac · Vidi više »
Zeleni kadar
kaos na željeznicama pri završetku rata, studeni 1918. Zeleni kadar sačinjavali su hrvatski domobrani, dezerteri iz austrougarske vojske koji su se, za vrijeme Prvog svjetskog rata,Istorija Jugoslavije, I. Božić, S. Ćirković, M. Ekmečić, V. Dedijer, Prosveta, Beograd 1972.
Novi!!: Pleternica i Zeleni kadar · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1270. · Vidi više »
1427.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1427. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1536. · Vidi više »
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Novi!!: Pleternica i 1686. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1688. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1729. · Vidi više »
1732.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1732. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1751. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1770. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1797. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1799. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1803. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1835. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1848. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1857. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1867. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1886. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1894. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1909. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Pleternica i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1918. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1926. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1945. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1955. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1971. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1977. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 1991. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Pleternica i 1997. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Pleternica i 2001. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Pleternica i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Pleternica i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Pleternica i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Pleternica i 2015. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Pleternica i 2023. · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Pleternica i 6. prosinca · Vidi više »
