Brže od pregledniku!
75 odnosi: Argentina, Arhitektura, Austrija, Austro-Ugarska, Avari, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Žumberačka gora, Beč, Bošnjaci, Boris Pahor, Bugari, Danilo Türk, Divokoza, Drago Jančar, Edvard Kardelj, Edvard Kocbek, Europa, France Prešeren, Franci, Habsburg, Herman Potočnik, Hrvati, Hrvatska, Idrija, Italija, Ivan Cankar, Ivana Kobilca, Janez Drnovšek, Janez Vajkard Valvasor, Jože Plečnik, Južni Slaveni, Jurij Vega, Kanada, Karantanija, Karlo Veliki, Karpati, Katolička Crkva, Klagenfurt, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Jugoslavija, Krumpir, Ljubljana, Medvjedi, Micky Dolenz, Milan Kučan, Narod, Orah, Papar (biljna vrsta), Paprika, Ples, ..., Polka, Prag, Prekomurci, Primož Trubar, Savijača, Sir, Sivi vuk, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Slaveni, Slavoj Žižek, Slovaci, Slovenija, Slovenski jezik, Srbi, Stočarstvo, Svisci, 19. stoljeće, 1918., 1991., 1995., 20. stoljeće, 2002., 2006., 8. stoljeće. Proširite indeks (25 više) »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Slovenci i Argentina · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Slovenci i Arhitektura · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Slovenci i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Slovenci i Austro-Ugarska · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Slovenci i Avari · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Slovenci i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Slovenci i Žumberačka gora · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Slovenci i Beč · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Slovenci i Bošnjaci · Vidi više »
Boris Pahor
Boris Pahor 2015. Boris Pahor (Trst, 26. kolovoza 1913. – Trst, 30. svibnja 2022.) bio je slovenski romanopisac.
Novi!!: Slovenci i Boris Pahor · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Slovenci i Bugari · Vidi više »
Danilo Türk
Danilo Türk (Maribor, 19. veljače 1952.), slovenski političar, pravnik i diplomat, bivši predsjednik Republike Slovenije.
Novi!!: Slovenci i Danilo Türk · Vidi više »
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Novi!!: Slovenci i Divokoza · Vidi više »
Drago Jančar
Drago Jančar (Maribor, 13. travnja 1948.), slovenski književnik.
Novi!!: Slovenci i Drago Jančar · Vidi više »
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Novi!!: Slovenci i Edvard Kardelj · Vidi više »
Edvard Kocbek
Edvard Kocbek Edvard Kocbek (Sveti Jurij ob Ščavnici, 27. rujna 1904. – Ljubljana, 3. studenog 1981.) bio je slovenski pjesnik, pisac, esejist, prevoditelj, politički aktivist i borac u pokretu otpora protiv fašizma.
Novi!!: Slovenci i Edvard Kocbek · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Slovenci i Europa · Vidi više »
France Prešeren
France Prešeren (Vrba, 3. prosinca 1800. – Kranj, 8. veljače 1849.) je slovenski pjesnik.
Novi!!: Slovenci i France Prešeren · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Slovenci i Franci · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Slovenci i Habsburg · Vidi više »
Herman Potočnik
Herman Potočnik Herman Potočnik pseudonim Noordung (Pula, 1892. – Beč, 1929.), slovenski inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike.
Novi!!: Slovenci i Herman Potočnik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slovenci i Hrvatska · Vidi više »
Idrija
Idrija (njemački: Idria, talijanski: Idria) je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji.
Novi!!: Slovenci i Idrija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Slovenci i Italija · Vidi više »
Ivan Cankar
Ivan Cankar (Vrhnika, 10. svibnja 1876. – Ljubljana, 11. prosinca 1918.), slovenski književnik.
Novi!!: Slovenci i Ivan Cankar · Vidi više »
Ivana Kobilca
'''Ivana Kobilca''', autoportret Ivana Kobilca (Ljubljana, 20. prosinca 1861. – Ljubljana, 4. prosinca 1926.), slovenska slikarica.
Novi!!: Slovenci i Ivana Kobilca · Vidi više »
Janez Drnovšek
Janez Drnovšek Janez Drnovšek (Celje, 17. svibnja 1950. – Zaplana, 23. veljače 2008.), slovenski političar i državnik.
Novi!!: Slovenci i Janez Drnovšek · Vidi više »
Janez Vajkard Valvasor
Janez Vajkard Valvasor (slov. Janez Vajkard Valvasor, njem. Johann Weichard Valvasor; Ljubljana, mjeseca svibnja 1641.; kršten 28. svibnja – Krško, vjerojatno mjeseca listopada, danima prije 16. studenoga 1693.), kranjski plemić, geograf, polihistor, povjesničar, topograf, etnograf, kartograf, crtač i član Londonskoga kraljevskoga društva za unaprjeđenje prirodnih znanosti.
Novi!!: Slovenci i Janez Vajkard Valvasor · Vidi više »
Jože Plečnik
Jože Plečnik 1943. Jože Plečnik (Ljubljana, 23. siječnja 1872. – Ljubljana, 7. siječnja 1957.), najveći slovenski arhitekt i sveučilišni profesor.
Novi!!: Slovenci i Jože Plečnik · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Slovenci i Južni Slaveni · Vidi više »
Jurij Vega
'''Jurij Vega''' Barun Jurij Bartolomej Vega (njemački: Georg Freiherr von Vega, latinski: Georgius Bartholomaei Vecha), slovenski matematičar i artiljerac, rođen je 23. ožujka 1754. u Zagorici kod Dolskog, Slovenija (tada Kranjska, Austrija) kao Jurij Veha, a umro je rujna 1802.
Novi!!: Slovenci i Jurij Vega · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Slovenci i Kanada · Vidi više »
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Novi!!: Slovenci i Karantanija · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Slovenci i Karlo Veliki · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Slovenci i Karpati · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Slovenci i Katolička Crkva · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Slovenci i Klagenfurt · Vidi više »
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Slovenci i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Slovenci i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Slovenci i Krumpir · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Slovenci i Ljubljana · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Slovenci i Medvjedi · Vidi više »
Micky Dolenz
180px George Michael Dolenz, poznatiji kao Micky Dolenz, američki je glumac, glazbenik, televizijski i kazališni redatelj te radijski djelatnik slovenskog podrijetla.
Novi!!: Slovenci i Micky Dolenz · Vidi više »
Milan Kučan
Milan Kučan Milan Kučan (Križevci, 14. siječnja 1941.) slovenski je političar i državnik.
Novi!!: Slovenci i Milan Kučan · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Slovenci i Narod · Vidi više »
Orah
Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.
Novi!!: Slovenci i Orah · Vidi više »
Papar (biljna vrsta)
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.
Novi!!: Slovenci i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »
Paprika
Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.
Novi!!: Slovenci i Paprika · Vidi više »
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Novi!!: Slovenci i Ples · Vidi više »
Polka
Polka Polka je živahan ples u dvočetvrtinskom taktu kojega je oko 1830. godine izmislila Anna Sleznik, a korijene vuče iz poljskog folklora, odnosno narodnog plesa.
Novi!!: Slovenci i Polka · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Slovenci i Prag · Vidi više »
Prekomurci
Prekomurci (Prekmürci, Prekmörci) su etnička grupa Slovenaca, koja živi u Prekomurju.
Novi!!: Slovenci i Prekomurci · Vidi više »
Primož Trubar
Primož Trubar Primož Trubar (Rašica, Slovenija, 9. lipnja 1508. – Deredingen, Njemačka, 28. lipnja 1586.) je bio slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj.
Novi!!: Slovenci i Primož Trubar · Vidi više »
Savijača
Savijača ili štrudla je kolač od vučenog ili lisnatog tijesta s nadjevima od svježeg voća, konzerviranog voća, povrća (npr. krumpira, blitve, špinata), sira i vrhnja.
Novi!!: Slovenci i Savijača · Vidi više »
Sir
Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.
Novi!!: Slovenci i Sir · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Slovenci i Sivi vuk · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Slovenci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Slovenci i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Slovenci i Slaveni · Vidi više »
Slavoj Žižek
Slavoj Žižek (Ljubljana, 21. ožujka 1949.) je slovenski filozof, poznat je njegov doprinos na polju političke teorije, teorije filma i teorijske psihoanalize.
Novi!!: Slovenci i Slavoj Žižek · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Slovenci i Slovaci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Slovenci i Slovenija · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Slovenci i Slovenski jezik · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Slovenci i Srbi · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Slovenci i Stočarstvo · Vidi više »
Svisci
Svisci su rod glodavaca koji obitava na Sjevernoj zemljinoj polutci, na prostoru od Sjeverne Amerike preko Sibira pa sve do Himalaje.
Novi!!: Slovenci i Svisci · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i 1918. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i 1995. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i 20. stoljeće · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Slovenci i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Slovenci i 2006. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Slovenci i 8. stoljeće · Vidi više »
