Brže od pregledniku!
98 odnosi: Australija, Austrijanci, Austro-Ugarska, Azil, Šibenik, Šibensko-kninska županija, Šumeće, Česi, Bačka, Bebrina, Beograd, Berlinski kongres, Bjelovarsko-bilogorska županija, Bosna i Hercegovina, Brodsko-posavska županija, Bukovlje, Drugi svjetski rat, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Filozofski fakultet u Zagrebu, Grkokatolička Crkva, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Istarska županija, Kanada, Kaniža (Bebrina), Karlovačka županija, Knjižnice grada Zagreba, Koprivničko-križevačka županija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Krapinsko-zagorska županija, Križevačka eparhija, Križevci, Kutina, Ličko-senjska županija, Lipovljani, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Međimurska županija, Moslavina, Nacionalna manjina, Nijemci, Novska, Osječko-baranjska županija, Papa, Petrovci, Požeško-slavonska županija, Poljaci, Poljska, ..., Povijest Ukrajine, Primorsko-goranska županija, Prnjavor, Prvi svjetski rat, Pula, Rijeka, Rusini u Hrvatskoj, Ruski građanski rat, Rusko Carstvo, Sarajevo, Sava, Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Sibinj, Sisačko-moslavačka županija, Sjedinjene Američke Države, Slavonija, Slavonski Brod, Slobodnica, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj, Srijem, Staljinizam, Svitlana Pasičnik, Talijani, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske, Ukrajinski jezik, Varaždinska županija, Vareš, Vatikan, Velikosrpska agresija 1990-ih, Virovitičko-podravska županija, Vojvodina, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zadar, Zadarska županija, Zagreb, Zagrebačka županija, Zakarpatje, Zavidovići, Zemun. Proširite indeks (48 više) »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Australija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Austrijanci · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Austro-Ugarska · Vidi više »
Azil
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Azil · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Šibenik · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Šumeće
Šumeće (ukrajinski: Шумече) su posavsko selo smješteno 15 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i dva kilometra od rijeke Save u posavskoj ravnici.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Šumeće · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Česi · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Bačka · Vidi više »
Bebrina
Karta općine Bebrina Bebrina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Bebrina · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Beograd · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Berlinski kongres · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Brodsko-posavska županija · Vidi više »
Bukovlje
Bukovlje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Bukovlje · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Hrvatski sabor · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Istarska županija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Kanada · Vidi više »
Kaniža (Bebrina)
Kaniža (ukrajinski: Каніжа) je naselje u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Kaniža (Bebrina) · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Karlovačka županija · Vidi više »
Knjižnice grada Zagreba
Logo Knjižnica grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba su najveća organizirana mreža narodnih knjižnica u Zagrebu.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Knjižnice grada Zagreba · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorska županija · Vidi više »
Križevačka eparhija
Križevačka eparhija ili Križevačka biskupija je biskupija grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Križevačka eparhija · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Križevci · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Kutina · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lipovljani
Lipovljani su općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Lipovljani · Vidi više »
Manjinski jezici u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Međimurska županija · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Moslavina · Vidi više »
Nacionalna manjina
Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Nacionalna manjina · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Nijemci · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Novska · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Papa · Vidi više »
Petrovci
Petrovci (ukrajinski: Петрівці, rusinski: Петровци) su naselje u Hrvatskoj, općini Bogdanovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Petrovci · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Poljska · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Prnjavor
Prnjavor je grad i općina u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Banje Luke.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Prnjavor · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Pula · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Rijeka · Vidi više »
Rusini u Hrvatskoj
Rusina Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Rusini u Hrvatskoj · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ruski građanski rat · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Sava · Vidi više »
Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske
Petrovaca Ukrajinci Hrvatske (2002.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske (ukr. Союз русинiв i українцiв Республiки Хорватiя, rus. Союз Русинохи УкраїнцохРепублики Горватскей) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj osnovana 1968.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske · Vidi više »
Sibinj
Sibinj je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Sibinj · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Slavonski Brod · Vidi više »
Slobodnica
Slobodnica je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Slobodnica · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj
Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj (ukrajinski: Центральна бібліoтека русинів і українців Хoрватїі) osnovana je 1995.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Srijem · Vidi više »
Staljinizam
Staljinizam je politički režim u Sovjetskom Savezu za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Staljinizam · Vidi više »
Svitlana Pasičnik
Svitlana Pasičnik (Ukrajina, Ovidiopol 23. ožujka 1975.), ukrajinska i hrvatska rukometašica, članica rukometnog kluba Podravka Vegeta i bivša članica Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Svitlana Pasičnik · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Talijani · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ukrajinska kultura · Vidi više »
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »
Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske
Naslovnica časopisa Vjesnik Ukrajinske zajednice RH (2009.) Ukrajinci Hrvatske (2002.) Sjedište vukovarskog ogranka organizacije (Ukrajinski dom). Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske (ukr. Українська громада Республіки Хорватія) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj službeno osnovana 20.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Varaždinska županija · Vidi više »
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Vareš · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Vatikan · Vidi više »
Velikosrpska agresija 1990-ih
Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Vojvodina · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Vukovar · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zadarska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zagrebačka županija · Vidi više »
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zakarpatje · Vidi više »
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zavidovići · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Ukrajinci u Hrvatskoj i Zemun · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Galcijani, Ukrajinska manjina u Hrvatskoj.
