Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Ernest Rutherford

Indeks Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Sadržaj

  1. 102 odnosi: Aktinij, Alfa-čestica, Aluminij, Antoine Henri Becquerel, Atom, Atomska jezgra, Škotska, Barij, Beta-čestica, Bozoni, Brzina, Cambridge, Cecil Frank Powell, Cink, Copleyeva medalja, Deuterij, Dijamant, Dušik, Edward Appleton, Električni naboj, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektrotehnika, Energija, Ernest Walton, Fizičar, Fizika, Francuzi, Frederick Soddy, Gama-čestica, George Hevesy, Hans Geiger, Helij, Henry Moseley, Horatio Nelson, Ion, James Chadwick, Joseph John Thomson, Kemija, Kemijska reakcija, Kemijska tvar, Kemijski element, Kisik, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Kristalna rešetka, Kut, Latinski jezik, Litij, Luminiscencija, Magnetsko polje, ... Proširite indeks (52 više) »

Aktinij

Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.

Pogledaj Ernest Rutherford i Aktinij

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.

Pogledaj Ernest Rutherford i Alfa-čestica

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Pogledaj Ernest Rutherford i Aluminij

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Pogledaj Ernest Rutherford i Antoine Henri Becquerel

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Ernest Rutherford i Atom

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.

Pogledaj Ernest Rutherford i Atomska jezgra

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.

Pogledaj Ernest Rutherford i Škotska

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Pogledaj Ernest Rutherford i Barij

Beta-čestica

beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90).

Pogledaj Ernest Rutherford i Beta-čestica

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Pogledaj Ernest Rutherford i Bozoni

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Ernest Rutherford i Brzina

Cambridge

Grad Cambridge je staro Sveučilišno mjesto u UK i administrativni centar okruga Cambridgeshirea.

Pogledaj Ernest Rutherford i Cambridge

Cecil Frank Powell

Cecil Frank Powell (Tonbridge, Kent, Ujedinjeno kraljevstvo, 5. prosinca 1903. – Valsassina kraj Milana, Italija, 9. kolovoza 1969.), engleski fizičar.

Pogledaj Ernest Rutherford i Cecil Frank Powell

Cink

Cink je kemijski element 12.

Pogledaj Ernest Rutherford i Cink

Copleyeva medalja

Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.

Pogledaj Ernest Rutherford i Copleyeva medalja

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Pogledaj Ernest Rutherford i Deuterij

Dijamant

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika.

Pogledaj Ernest Rutherford i Dijamant

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Pogledaj Ernest Rutherford i Dušik

Edward Appleton

'''Edward Victor Appleton''' Položaj ionosfere u atmosferi Slojevi ionosfere Edward Victor Appleton (Bradford, Ujedinjeno kraljevstvo, 6. rujna 1892. – Edinburgh, 21. travnja 1965.) je bio engleski fizičar, koji je bio najpoznatiji po tome što je dokazao postojanje ionosfere.

Pogledaj Ernest Rutherford i Edward Appleton

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.

Pogledaj Ernest Rutherford i Električni naboj

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Ernest Rutherford i Elektromagnetsko zračenje

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Ernest Rutherford i Elektron

Elektrotehnika

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.

Pogledaj Ernest Rutherford i Elektrotehnika

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Ernest Rutherford i Energija

Ernest Walton

Ernest Walton ili punim imenom Ernest Thomas Sinton Walton (Dungarvan, 6. listopada 1903. – Belfast, 25. lipnja 1995.), irski fizičar.

Pogledaj Ernest Rutherford i Ernest Walton

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Pogledaj Ernest Rutherford i Fizičar

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Ernest Rutherford i Fizika

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Pogledaj Ernest Rutherford i Francuzi

Frederick Soddy

Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.

Pogledaj Ernest Rutherford i Frederick Soddy

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Pogledaj Ernest Rutherford i Gama-čestica

George Hevesy

Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.

Pogledaj Ernest Rutherford i George Hevesy

Hans Geiger

Geigerov brojač. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Hans Geiger, puno ime Johannes Wilhelm Geiger (Neustadt an der Weinstraße, 30. rujna 1882. – Potsdam,24. rujna 1945.), njemački fizičar.

Pogledaj Ernest Rutherford i Hans Geiger

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Pogledaj Ernest Rutherford i Helij

Henry Moseley

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.

Pogledaj Ernest Rutherford i Henry Moseley

Horatio Nelson

Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. – Trafalgar, 21. listopada 1805.) bio je britanski pomorac i admiral.

Pogledaj Ernest Rutherford i Horatio Nelson

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Pogledaj Ernest Rutherford i Ion

James Chadwick

energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV).

Pogledaj Ernest Rutherford i James Chadwick

Joseph John Thomson

Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E.

Pogledaj Ernest Rutherford i Joseph John Thomson

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kemija

Kemijska reakcija

Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kemijska reakcija

Kemijska tvar

Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kemijska tvar

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kemijski element

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kisik

Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kristalna rešetka

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Pogledaj Ernest Rutherford i Kut

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Ernest Rutherford i Latinski jezik

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Pogledaj Ernest Rutherford i Litij

Luminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat).

Pogledaj Ernest Rutherford i Luminiscencija

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Pogledaj Ernest Rutherford i Magnetsko polje

Manchester

Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.

Pogledaj Ernest Rutherford i Manchester

Matteuccijeva medalja

Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.

Pogledaj Ernest Rutherford i Matteuccijeva medalja

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23.

Pogledaj Ernest Rutherford i Max Planck

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Ernest Rutherford i Metar

Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

Pogledaj Ernest Rutherford i Mikroskop

Montréal

Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.

Pogledaj Ernest Rutherford i Montréal

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Ernest Rutherford i Neutron

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Pogledaj Ernest Rutherford i Niels Bohr

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Pogledaj Ernest Rutherford i Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Pogledaj Ernest Rutherford i Nobelova nagrada za kemiju

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Pogledaj Ernest Rutherford i Novi Zeland

Nuklearna fizika

Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).

Pogledaj Ernest Rutherford i Nuklearna fizika

Nuklearna reakcija

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.

Pogledaj Ernest Rutherford i Nuklearna reakcija

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Pogledaj Ernest Rutherford i Nukleon

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.

Pogledaj Ernest Rutherford i Ogib

Paul Villard

Paul Ulrich Villard. Paul Ulrich Villard (Saint-Germain-au-Mont-d'Or, Francuska, 28. rujna 1860. – Bajona, 13. siječnja 1934.) je bio francuski kemičar i fizičar, koji je najpoznatiji po otkriću gama-čestica, dok je proučavao radioaktivno zračenje radija.

Pogledaj Ernest Rutherford i Paul Villard

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Pogledaj Ernest Rutherford i Periodni sustav elemenata

Platina

Plemenita kovina.

Pogledaj Ernest Rutherford i Platina

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Pogledaj Ernest Rutherford i Pokus

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Pogledaj Ernest Rutherford i Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem

Polonij

Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.

Pogledaj Ernest Rutherford i Polonij

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Pogledaj Ernest Rutherford i Profesor

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.

Pogledaj Ernest Rutherford i Proton

Radij

Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.

Pogledaj Ernest Rutherford i Radij

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).

Pogledaj Ernest Rutherford i Radioaktivnost

Radon

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).

Pogledaj Ernest Rutherford i Radon

Rak (bolest)

Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).

Pogledaj Ernest Rutherford i Rak (bolest)

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Pogledaj Ernest Rutherford i Relativna atomska masa

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.

Pogledaj Ernest Rutherford i Rendgenske zrake

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Pogledaj Ernest Rutherford i Rusi

Rutherfordov model atoma

Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ruthefordov model atoma kao simbol Američke agencije za atomsku energiju. Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma je model atoma prema kojem se atom svakog kemijskog elementa u neutralnom stanju sastoji od električno pozitivne atomske jezgre u kojoj je skoncentrirana gotova sva masa atoma i određenog broja elektrona koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma.

Pogledaj Ernest Rutherford i Rutherfordov model atoma

Rutherfordovo raspršenje

Parametar sudara ''b'' i kut skretanja ''θ''. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Pogledaj Ernest Rutherford i Rutherfordovo raspršenje

Scintilacija

Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog cezija-137. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog kobalta-60. Scintilacija ili svjetlucanje je pojava u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica da neki materijali (scintilatori), kada su ozračeni ionizirajućim zračenjem stvaraju fotone vidljive svjetlosti.

Pogledaj Ernest Rutherford i Scintilacija

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.

Pogledaj Ernest Rutherford i Spektroskopija

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Pogledaj Ernest Rutherford i Spin

Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.

Pogledaj Ernest Rutherford i Sveučilište u Cambridgeu

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Ernest Rutherford i Svjetlost

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Pogledaj Ernest Rutherford i Talijani

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Ernest Rutherford i Temperatura

Thomsonov model atoma

Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi model atoma, a učinio ga je Joseph John Thomson 1903.

Pogledaj Ernest Rutherford i Thomsonov model atoma

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Pogledaj Ernest Rutherford i Tlak

Torij

Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).

Pogledaj Ernest Rutherford i Torij

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Pogledaj Ernest Rutherford i Transmutacija

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.

Pogledaj Ernest Rutherford i Ujedinjeno Kraljevstvo

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str.

Pogledaj Ernest Rutherford i Uranij

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Pogledaj Ernest Rutherford i Valna duljina

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Ernest Rutherford i Vodik

Vrijeme poluraspada

vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Pogledaj Ernest Rutherford i Vrijeme poluraspada

Zlato

zlato.

Pogledaj Ernest Rutherford i Zlato

Znanstvenik

Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.

Pogledaj Ernest Rutherford i Znanstvenik

19. listopada

19.

Pogledaj Ernest Rutherford i 19. listopada

30. kolovoza

30.

Pogledaj Ernest Rutherford i 30. kolovoza

Također poznat kao Rutherford.

, Manchester, Matteuccijeva medalja, Max Planck, Metar, Mikroskop, Montréal, Neutron, Niels Bohr, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za kemiju, Novi Zeland, Nuklearna fizika, Nuklearna reakcija, Nukleon, Ogib, Paul Villard, Periodni sustav elemenata, Platina, Pokus, Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem, Polonij, Profesor, Proton, Radij, Radioaktivnost, Radon, Rak (bolest), Relativna atomska masa, Rendgenske zrake, Rusi, Rutherfordov model atoma, Rutherfordovo raspršenje, Scintilacija, Spektroskopija, Spin, Sveučilište u Cambridgeu, Svjetlost, Talijani, Temperatura, Thomsonov model atoma, Tlak, Torij, Transmutacija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uranij, Valna duljina, Vodik, Vrijeme poluraspada, Zlato, Znanstvenik, 19. listopada, 30. kolovoza.