Brže od pregledniku!
98 odnosi: Aconcagua, Aljaska, Alojz Knafelc, Ande, Annapurna, Ararat, Đulin ponor, Željko Poljak, Čile, Begovo Razdolje, Bruxelles, Cho Oyu, Delfi, Delnice, Denali, Dinara, Domovinski rat, Dragojla Jarnević, Dragutin Hirc, Dušan Jakšić, Edmund Hillary, Elbrus, Europski parlament, Francesco Petrarca, Francuska, Grenland, Grossglockner, Hajdučki kukovi, Himalaja, Hrvati, Hrvatska, Hrvatske planine, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Hrvatski planinar, Hrvatski planinarski savez, Iran, K2, Kanada, Kavkaz, Kenija, Kilimandžaro, Kina, Kisik, Klek, Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Ljubljana, Ljudevit Vukotinović, London, Lukina jama, Manaslu, ..., Maroko, Matterhorn, Mont Blanc, Mount Everest, Nacionalni park Plitvička jezera, Nepal, Norveška, Ogulin, Okić (Plešivica), Paklenica, Pamir, Park prirode, Patagonija, Pazin, Peru, Petar Zoranić, Pilatus Aircraft, Planina, Premužićeva staza, Rijeka, Risnjak, Runolist, Samobor, Shishapangma, Slavonija, Sljeme, Slovenci, Speleologija, Spitsbergen, Split, Sport, Stipe Božić, Tenzing Norgay, Tibet, Tibor Sekelj, Tirol, Triglav (vrh), Uganda, Velebit, Zadar, Zagreb, Zastava Republike Hrvatske, Zavižan, Zemlja, 13. travnja, 1874., 1934., 24. lipnja. Proširite indeks (48 više) »
Aconcagua
Aconcagua je najviši vrh Južne Amerike, ujedno i obiju Amerika te južne hemisfere.
Novi!!: Planinarstvo i Aconcagua · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Planinarstvo i Aljaska · Vidi više »
Alojz Knafelc
Alojz Knafelc Alojz Knafelc (Šmihel pri Novom Mestu, 23. lipnja 1859. – Ljubljana, 26. travnja 1937.) - slovenski planinar i kartograf, izumitelj slovenske planinske markacije, koja se koristi i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Novi!!: Planinarstvo i Alojz Knafelc · Vidi više »
Ande
Ande, računalna simulacija snimke iz orbite Cono de Arita, Salta (Argentina) Ande su nabrano gorje koje se u dužini od 7200 km protežu uz zapadnu obalu Južne Amerike.
Novi!!: Planinarstvo i Ande · Vidi više »
Annapurna
Annapurna (Sanskrit, Nepaski, Nepal Bhasa: अन्नपूर्णा) je niz planinskih vrhova u Nepalu na lancu Himalaje, od kojih najviši, Annapurna I, jedna je od ukupno četrnaest planina viših od 8000 metara, i s 8091 nadmorske visine deseta najviša planina na svijetu.
Novi!!: Planinarstvo i Annapurna · Vidi više »
Ararat
Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije.
Novi!!: Planinarstvo i Ararat · Vidi više »
Đulin ponor
lijevo video s mosta Đulin ponor ili Dobrin ponor je ponor ponornice Dobre u Ogulinu.
Novi!!: Planinarstvo i Đulin ponor · Vidi više »
Željko Poljak
* Željko Poljak (košarkaš), hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.
Novi!!: Planinarstvo i Željko Poljak · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Planinarstvo i Čile · Vidi više »
Begovo Razdolje
Begovo Razdolje je selo u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Planinarstvo i Begovo Razdolje · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Planinarstvo i Bruxelles · Vidi više »
Cho Oyu
Cho Oyu (ili Qowowuyag; u Nepalu चोयु, Tibetanski na Wylie transliteraciji: jo bo dbu yag; Kineski: 卓奧有山, Pinyin: Zhuó'àoyǒu Shān) je planina na granici Nepala i Kine.
Novi!!: Planinarstvo i Cho Oyu · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Planinarstvo i Delfi · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Planinarstvo i Delnice · Vidi više »
Denali
Mount McKinley Denali (do 2015. godine Mount McKinley) je najviši planinski vrh sjevernoameričkog kontinenta, visok 6194 m. Smješten je na jugu Aljaske, u Nacionalnom parku Denali i nalazi se pod stalnim sniježnim pokrivačem.
Novi!!: Planinarstvo i Denali · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Planinarstvo i Dinara · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Planinarstvo i Domovinski rat · Vidi više »
Dragojla Jarnević
Crikvenici Spomenik Dragojli Jarnević u Karlovcu Dragojla Jarnević (Karlovac, 4. siječnja 1812. – Karlovac, 12. ožujka 1875.), hrvatska književnica i učiteljica.
Novi!!: Planinarstvo i Dragojla Jarnević · Vidi više »
Dragutin Hirc
Dragutin (Adolf) Hirc (Hirtz; Zagreb, 6. travnja 1853. – Zagreb, 1. svibnja 1921.), hrvatski učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar (florist) i putopisac.
Novi!!: Planinarstvo i Dragutin Hirc · Vidi više »
Dušan Jakšić
Dušan Jakšić (Karlovac, 5. lipnja 1925. – Beograd, 17. prosinca 2009.), jugoslavenski i srbijanski pjevač i glumac.
Novi!!: Planinarstvo i Dušan Jakšić · Vidi više »
Edmund Hillary
Edmund Hillary Sir Edmund Hillary (Auckland, 20. srpnja 1919. – 11. siječnja 2008.), novozelandski planinar.
Novi!!: Planinarstvo i Edmund Hillary · Vidi više »
Elbrus
Elbrus, najviši europski i kavkaski vrh s 5642 metra visine.
Novi!!: Planinarstvo i Elbrus · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Planinarstvo i Europski parlament · Vidi više »
Francesco Petrarca
'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Planinarstvo i Francesco Petrarca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Planinarstvo i Francuska · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Planinarstvo i Grenland · Vidi više »
Grossglockner
Grossglockner s visinom od 3798 m. i. J. visine je najviši vrh Austrije i najviši vrha Alpa istočno od prijevoja Brenner.
Novi!!: Planinarstvo i Grossglockner · Vidi više »
Hajdučki kukovi
Hajdučki kukovi su izrazito karstificiran dio sjevernog Velebita između prijevoja Vratnika na sjeveru i Alana na jugu.
Novi!!: Planinarstvo i Hajdučki kukovi · Vidi više »
Himalaja
Zemljovid Himalaja Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji.
Novi!!: Planinarstvo i Himalaja · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Planinarstvo i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Planinarstvo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatske planine
Velebit Medvednica Planinarski dom na Risnjaku. Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa.
Novi!!: Planinarstvo i Hrvatske planine · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Planinarstvo i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Hrvatski planinar
Časopis Hrvatski planinar Hrvatski planinar je časopis koji izlazi od 1898. godine i jedan je od najstarijih hrvatskih časopisa.
Novi!!: Planinarstvo i Hrvatski planinar · Vidi više »
Hrvatski planinarski savez
100px Hrvatski planinarski savez je krovni nacionalni savez na planinarstvo u Hrvatskoj.
Novi!!: Planinarstvo i Hrvatski planinarski savez · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Planinarstvo i Iran · Vidi više »
K2
Lino Lacedelli | Najlakša staza.
Novi!!: Planinarstvo i K2 · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Planinarstvo i Kanada · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Planinarstvo i Kavkaz · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: Planinarstvo i Kenija · Vidi više »
Kilimandžaro
Kilimandžaro (Kilimanjaro, nekoć Kaiser-Wilhelm-Spitze) planina je i stratovulkan u sjevernoistočnoj Tanzaniji, blizu granice s Kenijom.
Novi!!: Planinarstvo i Kilimandžaro · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Planinarstvo i Kina · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Planinarstvo i Kisik · Vidi više »
Klek
Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.
Novi!!: Planinarstvo i Klek · Vidi više »
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza
Komisija za speleologiju je stručno tijelo Hrvatskog planinarskog saveza (HPS), a osnovana je 1956. HPS je jedna od krovnih udruga koje okupljaju planinarske i speleološke udruge koje se bave speleološkom djelatnošću u Hrvatskoj.
Novi!!: Planinarstvo i Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Planinarstvo i Ljubljana · Vidi više »
Ljudevit Vukotinović
Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.
Novi!!: Planinarstvo i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Planinarstvo i London · Vidi više »
Lukina jama
Lukina jama je najdublja jama u Hrvatskoj.
Novi!!: Planinarstvo i Lukina jama · Vidi više »
Manaslu
Manaslu (मनास्लु, također Kutang) je planina u Nepalu, u planinskom lancu Mansiri Himal, koji je dio lanca Himalaje.
Novi!!: Planinarstvo i Manaslu · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Planinarstvo i Maroko · Vidi više »
Matterhorn
Matterhorn. Matterhorn (njemački), Monte Cervino (talijanski) ili Mont Cervin (francuski), je planina u planinskom lancu Alpa na granici između Švicarske i Italije, visine 4.478 metara.
Novi!!: Planinarstvo i Matterhorn · Vidi više »
Mont Blanc
Mont BlancMont Blanc je alpski masiv planinskog sustava Alpa najviši u Francuskoj i Italiji i drugi po veličini u Europi, na 4810 metara nadmorske visine.
Novi!!: Planinarstvo i Mont Blanc · Vidi više »
Mount Everest
Prikaz reljefa Himalaje i Mount Everesta. Mount Everest (također tib. Qomolangma, nep. Sagarmāthā, lim. Chajamlungma, kin. Zhumulangma, eng. Mount Chomolungma), najviša je planina na Zemlji i najviša točka na zemaljskoj kontinentalnoj kori, prema mjerenju visine topografskog vrhunca od 8848 metara iznad razine mora.
Novi!!: Planinarstvo i Mount Everest · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Planinarstvo i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Planinarstvo i Nepal · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Planinarstvo i Norveška · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Planinarstvo i Ogulin · Vidi više »
Okić (Plešivica)
Okić je strma stožasta hridina kojom na istoku završava hrbat Plešivice, visoka 495 metara.
Novi!!: Planinarstvo i Okić (Plešivica) · Vidi više »
Paklenica
* Nacionalni park Paklenica.
Novi!!: Planinarstvo i Paklenica · Vidi više »
Pamir
Vrh Ismoil Somoni slikan 1989. kada je bio poznat kao Vrh komunizma Planine Pamir nalaze se na sjecištu planinskih lanaca Tian Shan, Karakorum, Kunlun i Hindu Kush.
Novi!!: Planinarstvo i Pamir · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Planinarstvo i Park prirode · Vidi više »
Patagonija
Patagonija, prema najčešće prihvaćenim granicama regije Patagonija je najjužniji dio Južne Amerike između Magellanova prolaza i Río Negra, i između Anda i Atlantskog oceana, koji pokriva površinu od oko 800 000 km².
Novi!!: Planinarstvo i Patagonija · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Planinarstvo i Pazin · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Planinarstvo i Peru · Vidi više »
Petar Zoranić
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.
Novi!!: Planinarstvo i Petar Zoranić · Vidi više »
Pilatus Aircraft
Logo Pilatus Aircraft je proizvođač zrakoplova sa sjedištem u Stansu, Švicarska.
Novi!!: Planinarstvo i Pilatus Aircraft · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Planinarstvo i Planina · Vidi više »
Premužićeva staza
Škrape pored staze. Početak staze. Rossijevo sklonište. Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita.
Novi!!: Planinarstvo i Premužićeva staza · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Planinarstvo i Rijeka · Vidi više »
Risnjak
Risnjak je planina i nacionalni park u Gorskom kotaru.
Novi!!: Planinarstvo i Risnjak · Vidi više »
Runolist
Runolist (lat. Leontopodium), rod trajnica iz porodice Compositae kojemu pripada oko 60 vrsta.
Novi!!: Planinarstvo i Runolist · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Planinarstvo i Samobor · Vidi više »
Shishapangma
Shishapangma (službeno Xixiabangma) je planina u Kini, s 8013 m nadmorske visine četrnaesta najviša planina na zemlji i najniža od svih planina viših od 8000 m. Radi svoje lokacije u Tibetu i Kini gdje su bile na snazi restrikcije za strane posjetitelje, Shishapangma je bio posljednji osvojeni vrhunac viši od 8000 metara.
Novi!!: Planinarstvo i Shishapangma · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Planinarstvo i Slavonija · Vidi više »
Sljeme
Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba.
Novi!!: Planinarstvo i Sljeme · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Planinarstvo i Slovenci · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Planinarstvo i Speleologija · Vidi više »
Spitsbergen
Spitsbergen je najveći i jedini trajno naseljeni otok Svalbardskog otočja u sjevernoj Norveškoj.
Novi!!: Planinarstvo i Spitsbergen · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Planinarstvo i Split · Vidi više »
Sport
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.
Novi!!: Planinarstvo i Sport · Vidi više »
Stipe Božić
Stipe Božić (Zavojane - Pivci kod Vrgorca, 26. prosinca (stvarni nadnevak), 2. siječnja 1951. (službeni nadnevak)) je hrvatski alpinist, putopisac, redatelj dokumentarnih filmova i emisija, zaposlenik HRT-a, član HGSS-a.
Novi!!: Planinarstvo i Stipe Božić · Vidi više »
Tenzing Norgay
Spomenik Norgay Tenzingu Tenzing Norgay (vjerojatno samostan Ghang La, Tibet, 29. svibnja 1914. – Darjeeling, Indija, 9. svibnja 1986.) je bio nepalski Sherpa planinar.
Novi!!: Planinarstvo i Tenzing Norgay · Vidi više »
Tibet
NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u središnjoj Aziji.
Novi!!: Planinarstvo i Tibet · Vidi više »
Tibor Sekelj
Tibor Sekelj (po mađarskom načinu pisanja ponekad zvan Székely Tibor) rođen je 14.
Novi!!: Planinarstvo i Tibor Sekelj · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Planinarstvo i Tirol · Vidi više »
Triglav (vrh)
Triglav Triglav Triglav, je najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskih Alpa - visok je 2864 metra.
Novi!!: Planinarstvo i Triglav (vrh) · Vidi više »
Uganda
Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more.
Novi!!: Planinarstvo i Uganda · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Planinarstvo i Velebit · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Planinarstvo i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Planinarstvo i Zagreb · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Planinarstvo i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zavižan
Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1676 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.
Novi!!: Planinarstvo i Zavižan · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Planinarstvo i Zemlja · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Planinarstvo i 13. travnja · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Planinarstvo i 1874. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Planinarstvo i 1934. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Planinarstvo i 24. lipnja · Vidi više »
