Sadržaj
190 odnosi: Aerodinamika, Agregacijsko stanje, Akustika, Antitvar, Astrofizika, Astrometrija, Astronomija, Atom, Atomska fizika, Baždarna invarijantnost, Balistika, BCS-teorija, Biofizika, Boltzmannova konstanta, Brzina, Brzina svjetlosti, Crna rupa, Dimenzija, Dinamika, Disperzija, Drugi zakon termodinamike, Dualizam (fizika), Duljina, Einsteinove jednadžbe polja, Električna struja, Električna vodljivost, Električni kapacitet, Električni naboj, Električni otpor, Električno polje, Elektricitet, Elektrodinamika, Elektromagnetizam, Elektromagnetska indukcija, Elektromagnetsko polje, Elektromagnetsko zračenje, Elektroslaba teorija, Elektrostatika, Elementarna čestica, Energija, Entalpija, Entropija, Fazni prijelazi, Fermijev plin, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fizika elementarnih čestica, Fundamentalne interakcije, Galaktička astronomija, Galaktika, ... Proširite indeks (140 više) »
Aerodinamika
Aerodinamički tunel krila Aerodinamika je znanost koja proučava djelovanje zraka, na tijela koja se kroz njega gibaju, te sile koje pri tome nastaju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Aerodinamika
Agregacijsko stanje
Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Agregacijsko stanje
Akustika
longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Akustika
Antitvar
Antitvar je struktura sastavljena od antičestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Antitvar
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Astrofizika
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Astrometrija
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Astronomija
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Atom
Atomska fizika
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Atomska fizika
Baždarna invarijantnost
Baždarna invarijantnost (eng. gauge invariance, fra. invariance de jauge) je neovisnost mjerljivih veličina o izboru referentne točke u definiciji potencijala ili potencijalne energije.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Baždarna invarijantnost
Balistika
putanje u balistici (kosi hitac): Crna putanja: parabola kada nema otpora zraka, Plava putanja: Stokesova balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Balistika (iz starogrčkog βάλλειν, bállein: bacati) je grana fizike, koja izučava gibanje bačenih tijela, napose o brzini, stazi (putanji) i dometu projektila ispaljenih iz vatrenog oružja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Balistika
BCS-teorija
pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. tuneliranja ili tunelskog učinka. BCS-teorija ili Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija je prva mikroskopska teorija supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim temperaturama u kristalnoj rešetki supravodiča privlačno međudjelovanje elektron–rešetka–elektron nadjačava odbojnu električnu silu među elektronima, tj.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i BCS-teorija
Biofizika
Biofizika je interdisciplinarna znanost koja koristi fizikalne metode (i teorije) za proučavanje bioloških sustava.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Biofizika
Boltzmannova konstanta
Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta koja se označava kao k ili kB, a povezuje temperaturu i energiju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Boltzmannova konstanta
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Brzina
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Brzina svjetlosti
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Crna rupa
Dimenzija
Dijagram pokazuje različite dimenzije, počevši od točke koja nema dimenzije do četverodimenzionalnog tijela. Dimenzija je karakteristika prostora, identificira prostor i objekte u njemu.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Dimenzija
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Dinamika
Disperzija
Diperzija čestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Disperzija
Drugi zakon termodinamike
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Premda je perpetuum mobile proglašen nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Parni stroj u radu. Nikada se sva toplina ne može pretvoriti u mehanički rad.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Drugi zakon termodinamike
Dualizam (fizika)
čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Dualizam (fizika)
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Duljina
Einsteinove jednadžbe polja
Einsteinove jednadžbe polja sustav su tenzorskih parcijalnih diferencijalnih jednadžbi u općoj teoriji relativnosti koje opisuju dinamiku prostorvremena.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Einsteinove jednadžbe polja
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Električna struja
Električna vodljivost
m. elastičan sraz ostaje sačuvan. supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Meissnerovog učinka. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. temperaturom. Električna vodljivost (oznaka: G) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tijela da propušta električnu struju, veličina recipročna (obrnuto razmjerna) električnomu otporu R: Električna vodljivost je količnik jakosti električne struje I koja teče kroz električni vodič i električnoga napona U između njegovih krajeva: Mjerna jedinica električne vodljivosti je simens (S).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Električna vodljivost
Električni kapacitet
električnih kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički, višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski. Način djelovanja elektroskopa. dielektrični materijal. Pločasti električni kondenzator. Električni kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina koja opisuje koliko električnoga naboja fizikalno tijelo može primiti uz određeno povećanje električnoga napona.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Električni kapacitet
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Električni naboj
Električni otpor
m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Električni otpor
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Električno polje
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektricitet
Elektrodinamika
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektrodinamika
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektromagnetizam
Elektromagnetska indukcija
galvanometru (G).http://books.google.com/books?id.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektromagnetska indukcija
Elektromagnetsko polje
Elektromagnetsko polje jest prostor (vektorsko polje) gdje se opaža energetska interakcija s električnim nabojem odnosno drugim elektromagnetskim poljem.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektromagnetsko polje
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektromagnetsko zračenje
Elektroslaba teorija
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. električnih naboja. Elektroslaba teorija je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja (slaba nuklearna sila), po uzoru na kvantnu elektrodinamiku.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektroslaba teorija
Elektrostatika
Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Rumunjskoj. električnog naboja u prostoru. elekričnih naboja u vodljivim predmeta zbog elektrostatske indukcije. Negativni naboji (plavi) se privlače i pomiču na površinu predmeta koji je okrenut prema vanjskom naboju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elektrostatika
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Elementarna čestica
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Energija
Entalpija
Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Entalpija
Entropija
toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Entropija
Fazni prijelazi
Taljenje leda. Fazni prijelazi su promjene stanja pojedine faze (elementarne, spoja, eutektičke smjese, peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Fazni prijelazi
Fermijev plin
energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. Fermijev plin (prema E. Fermiju) je model elektronskog plina u metalima što ga tvore elektroni koje atomi u kristalnoj rešetki lako otpuštaju (1, 2 ili više valentnih elektrona po atomu).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Fermijev plin
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Fizika
Fizika čvrstog stanja
kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Fizika čvrstog stanja
Fizika elementarnih čestica
Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Fizika elementarnih čestica
Fundamentalne interakcije
Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Fundamentalne interakcije
Galaktička astronomija
Umjetnički prikaz Mliječne staze Galaktička astronomija proučava galaksiju Mliječni put i sve što ona sadrži.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Galaktička astronomija
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Galaktika
Geofizika
date.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Geofizika
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Gibanje
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Gravitacija
Gravitacijski valovi
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Gravitacijski valovi
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Gustoća
Hamiltonov operator
Hamiltonov operator \nabla, što se izgovara kao nabla ili del, u trodimenzionalnom je Kartezijevom koordinatnom sustavu R3 s koordinatama (x, y, z) definiran operatorima parcijalnih derivacija gdje su \ jedinični vektori usmjereni kao koordinatne osi sustava.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Hamiltonov operator
Harmonijsko titranje
Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Harmonijsko titranje
Heisenbergovo načelo neodređenosti
Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Heisenbergovo načelo neodređenosti
Hidrodinamika
Torricellijev zakon istjecanja. zakonu kontinuiteta kroz svaki presjek cijevi mora proći u jedinici vremena ista količina tekućine. Venturijeve cijevi. sile. Hidrodinamika je grana hidromehanike (mehanike fluida) koja se bavi zakonima gibanja tekućina i pojavama uzrokovanima uzajamnim djelovanjem struje tekućine i tijela koje graniči s tekućinom u gibanju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Hidrodinamika
Hidrostatika
hidraulične preše. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Spojene posude. Punjenje spojenih posuda. Hidrostatika je grana hidromehanike (mehanika fluida) koja se bavi pojavama i silama u tekućinama koje miruju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Hidrostatika
Inercijski referentni okvir
U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Inercijski referentni okvir
Invarijantnost
inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Invarijantnost
Jaka nuklearna sila
atomskoj jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. donjih (d) kvarkova. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Jaka nuklearna sila
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu ili jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje je gibanje po pravcu kod kojega se ubrzanje (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
Kinematika
Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kinematika
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kinetička teorija plinova
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Klasična mehanika
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Količina gibanja
Kondenzirana tvar
kondenzata. Prikaz Bose – Einsteinove kondenzacije kod niskih temperatura. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Kondenzirana tvar je tvar nastala kondenzacijom, tvar u kojoj atomi i molekule snažno uzajamno djeluju te se može nalaziti u tekućem ili čvrstom agregatnom stanju, a na iznimno niskim temperaturama u supravodljivoj ili suprafluidnoj fazi.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kondenzirana tvar
Kondukcija topline
topline kod vođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. koeficijent toplinske vodljivosti ''k'' između 0,035 i 0,045 W/mK. kuće od balirane slame. Kondukcija topline, termalna kondukcija, vođenje ili samo kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kondukcija topline
Kontrakcija dužine
Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kontrakcija dužine
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Konvekcija
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kozmologija
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Krutine
Kutna količina gibanja
Zamah ''L'' čestice mase ''m'' kojoj je linearna količina gibanja ''mv'' pri kruženju oko vertikalne osi na udaljenosti ''r''. Ovaj žiroskop ostaje uspravan dok se vrti zbog očuvanja kutne količine gibanja. Kutna količina gibanja, kutni impuls ili zamah (oznaka L) vektorska je fizikalna veličina koja opisuje vrtnju čestice ili fizikalnog tijela koja postoji kod kružnog gibanja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kutna količina gibanja
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvant
Kvantna fizika
Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantna fizika
Kvantna gravitacija
Kvantna gravitacija je oblast u okvirima teorijske fizike koja ima za zadatak riješiti jedan od važnih fizičkih problema: objasniti kvantnomehaničku gravitaciju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantna gravitacija
Kvantna kromodinamika
Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Kvantna kromodinamika (ili kraće QCD od) je fizikalna teorija koja opisuje djelovanje jake nuklearne sile unutar složenih subatomskih čestica, između kvarkova i gluona s pomoću triju svojstava nazvanih naboji boje: crveno, plavo i zeleno.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantna kromodinamika
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantna mehanika
Kvantna teorija polja
Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantna teorija polja
Kvantni brojevi
ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantni brojevi
Kvantno sprezanje
Kvantno sprezanje je fizikalni fenomen koji se pojavljuje kada parovi ili skupine čestica nastanu ili međudjeluju na takav način da se kvantno stanje pojedinačnih čestica ne može utvrditi neovisno o drugim česticama, čak i ako čestice u pitanju dijele velike udaljenosti - umjesto toga, mora se uzeti kvantno stanje sustava kao cjeline.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Kvantno sprezanje
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Laser
Lorentzove transformacije
inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Lorentzove transformacije
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Magnetizam
Magnetski monopol
U fizici elementarnih čestica, magnetski monopol je hipotetska čestica koja bi se laički dala opisati kao "magnet s jednim polom", od kuda potječe i ime.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Magnetski monopol
Magnetski tok
tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Magnetski tok
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Magnetsko polje
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Masa
Matematička fizika
Matematička fizika je znanstvena grana na granici između matematike i fizike.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Matematička fizika
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Materija
Maxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Maxwellove jednadžbe
Međunarodni sustav mjernih jedinica
kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Međunarodni sustav mjernih jedinica
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Mehanika
Mehanika fluida
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Mehanika fluida
Metrika
* metrika (književnost).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Metrika
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Mliječni put
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Molekula
Molekularna fizika
Molekularna fizika je polje fizike koje se bavi istraživanjem fizičkih osobina kod molekula i kemijskih veza između atoma koji povezuju molekule.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Molekularna fizika
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Moment sile
Načelo korespondencije
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Načelo korespondencije
Načelo relativnosti
inercijskim referentnim sustavima. referentnim sustavima jednaka. vrijeme će teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Načelo relativnosti ili princip relativnosti je načelo koje tvrdi da je svako gibanje relativno te da su u dvama referentnim sustavima koji se uzajamno gibaju jedan prema drugome položaji i brzine čestica, a u posebnoj teoriji relativnosti i vrijeme, različiti, dok se u ubrzanim sustavima pojavljuju i dodatne inercijske sile.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Načelo relativnosti
Nanotehnologija
Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Nanotehnologija
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Nebeska mehanika
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Newtonov zakon gravitacije
Newtonovi zakoni gibanja
latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Newtonovi zakoni gibanja
Niskotemperaturna fizika
Tekući dušik. K. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ventil za niske temperature. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Niskotemperaturna fizika
Nuklearna fizika
Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Nuklearna fizika
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Ogib
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Opća teorija relativnosti
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Optika
Paradoks blizanaca
Paradoks blizanaca je misaoni pokus u posebnoj teoriji relativnosti u kojem jedan od dva blizanaca putuje svemirskim brodom brzinom bliskom brzini svjetlosti, dok drugi ostaje na Zemlji.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Paradoks blizanaca
Paulijev princip isključenja
Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Paulijev princip isključenja
Permitivnosti
polarizacije (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji električni tok da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili vakuuma. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permitivnost (eng.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Permitivnosti
Planckova konstanta
Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Planckova konstanta
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Planet
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Planetologija
Plazma
* Plazma (fizika).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Plazma
Plazma (fizika)
Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Plazma (fizika)
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Plin
Polarizirana svjetlost
Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Polarizirana svjetlost
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Posebna teorija relativnosti
Potencijalna energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Potencijalna energija
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Povijest astronomije
Povijest astronomije u Hrvatskoj
Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Ruđer Bošković (1711. – 1787.). Korado Korlević (1958.). Povijest astronomije u Hrvatskoj je započela s najstarijim hrvatskim znanstvenikom i filozofom koji se bavio astronomijom, a to je bio Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Herman Dalmatin prevodi s arapskog jezika nekoliko ključnih astronomskih djela, koja čine okosnicu razvoja europske astronomije i matematike misli u idućih nekoliko stoljeća.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Povijest astronomije u Hrvatskoj
Povijest dinamike i kinematike
ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Povijest dinamike i kinematike
Povijest klasične mehanike
Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Povijest klasične mehanike
Povijest termodinamike
kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Povijest termodinamike
Povratni proces
toplinske energije s okolinom. Povratni proces, obrativi proces ili reverzibilni proces je proces u kojem se energija pretvara iz jednog oblika u drugi bez gubitaka i entropija fizikalnoga sustava ostaje nepromijenjena.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Povratni proces
Pretvorba mjernih jedinica
Pretvorba mjernih jedinica na SI osnovne jedinice.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Pretvorba mjernih jedinica
Prijenos topline
provođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Zemljinoj atmosferi. toplinskim zrakama. Prijenos topline ili prijelaz topline je proces prelaska topline s toplog na hladno tijelo.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Prijenos topline
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Priroda
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Prirodne znanosti
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Prostor
Prostorvrijeme
Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme. Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena. Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Prostorvrijeme
Prvi zakon termodinamike
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Jouleov uređaj. Prvi zakon termodinamike izveo je H. L. F. von Helmholtz (1847.) na temelju Jouleovih i Carnotovih radova.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Prvi zakon termodinamike
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Rad (fizika)
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Radijvektor
Raketa
Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Raketa
Referentni sustav
inercijskim referentnim sustavima. Referentni sustav ili referentni okvir je dogovorno određen koordinatni sustav u kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te promatra i opisuje gibanje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Referentni sustav
Schrödingerova jednadžba
Schrödingerova jednadžba predstavlja jedan od temelja kvantne mehanike.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Schrödingerova jednadžba
Schrödingerova mačka
''simultano'' živa ''i'' mrtva. Ipak, kad netko pogleda u kutiju, vidi mačku, ''ili'' živu ''ili'' mrtvu, nikako i živu ''i'' mrtvu. Ovo nas zapravo pita kad zapravo okončava kvantna superpozicija te zbilja kolabira u jednu ili drugu mogućnost.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Schrödingerova mačka
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Sila
Slaba nuklearna sila
antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. W- bozona. Slaba nuklearna sila, slaba sila ili slabo međudjelovanje je temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija) između kvarkova i leptona, jedna od četiriju temeljnih sila, uvedena pri pokušajima objašnjenja β-komponente prirodne radioaktivnosti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Slaba nuklearna sila
Slobodna energija
Slobodna energija ili Besplatna energija navodno je neiscrpni izvor energije koji može zamijeniti energetske izvore kao što su Fosilna goriva ili obnovljivi izvori energije.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Slobodna energija
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Snaga
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Spin
Standardni model
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. dualizam). atomskih jezgri u jezgru helija. Standardni model ili točnije rečeno standardni model čestica je opis subatomskih čestica i elektromagnetskoga, slabog i jakoga međudjelovanja, koji omogućava objašnjavanje pojava koje se uočavaju u pokusima u velikim ubrzivačima čestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Standardni model
Statika
Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Statika
Statistička mehanika
Statistička mehanika je dio fizike začet u drugoj polovici 19. stoljeća, kao jedan mogući odgovor na pitanje kako se Newtonovi zakoni gibanja mogu primijeniti na sustave s tako velikim brojem čestica, ili dijelova, da nikakvim računskim postupkom ili strojem ne možemo egzaktno opisati svaki pojedini dio promatranoga sustava.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Statistička mehanika
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Sunčev sustav
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Supernova
Supratekućina
Supratekućina ispunjava uronjenu posudu sve dok se razine ne izjednače. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supratekućina ili suprafluidnost je naziv za agregatno stanje koje nastaje u nekim ukapljenim plinovima na vrlo niskim temperaturama (2,17 K za helijev izotop 4He), a svojstveni su mu nestanak viskoznosti i beskonačno velika toplinska vodljivost.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Supratekućina
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Svemir
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Svemirske letjelice
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Svjetlost
Tamna energija
Tamna energija, prema modernoj fizikalnoj kozmologiji, je nevidljiv sastojak svemira koji ispunjava sav prostor i uzrokuje njegovo ubrzano širenje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tamna energija
Tamna tvar
Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tamna tvar
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Težina
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tekućine
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Temperatura
Teorija kaosa
Primjer Lorenzovog atraktora Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način (pojam kaos obično označava nered ili slučaj).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Teorija kaosa
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Teorija relativnosti
Teorija struna
1. Tvar 2. Molekularna struktura, 3. Atom (protoni, neutroni, elektroni) 4. Elektron 5. Kvarkovi 6. Strune Naše trenutno znanje o subatomskoj kompoziciji svemira sažeto je u standardnom modelu fizike čestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Teorija struna
Termodinamički proces
Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Termodinamički proces
Termodinamički sustav
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Termodinamički sustav je fizikalni sustav u kojem nastaju međusobne pretvorbe topline i drugih oblika energije, te time izazvane promjene ovisne o promjenama temperature.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Termodinamički sustav
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Termodinamika
Termometar
temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Termometar
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tlak
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tlo
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Toplina
Toplinski stroj
Parni stroj u radu. benzinskog četverotaktnog motora. Toplinski stroj, u termodinamici, je stroj koji vrši pretvorbu topline u mehanički rad.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Toplinski stroj
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Toplinsko zračenje
Tuneliranje
tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tuneliranje
Tvar
Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Tvar
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Ubrzanje
Unutarnja energija
Unutarnja energija zavisi od strukture i termodinamičkog stanja tijela, a predstavlja zbroj ukupne potencijalne energije i kinetičke energije njegovih sastavnih čestica.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Unutarnja energija
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Val
Valna funkcija
vremenu je sinusoidalna. kvantnoj mehanici (C - H). kristalnoj rešetki otpuštaju 1, 2 ili 3 elektrona koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku metala. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Valna funkcija
Veliki prasak
Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog tlaka i gustoće – singularnosti. Po teoriji velikog praska (eng. Big Bang), svemir se prije oko 13,8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Veliki prasak
Viskoznost
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Viskoznost
Vremenska dilatacija
relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Vremenska dilatacija
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Vrijeme
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Zakon očuvanja energije
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Znanost
Znanstvena metoda
Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Znanstvena metoda
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Zrak
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Zvijezda
Zvuk
longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.
Pogledaj Popis osnovnih tema u fizici i Zvuk