Sadržaj
95 odnosi: Alfred Veliki, Austrija, Avari, Češka, Česi, Babja gora (Poljska), Balkanski poluotok, Baltičko more, Baltik, Bavarska, Beta (slovo), Bijeli Hrvati, Bizant, Bjelorusija, Crvena Hrvatska, Dalmacija (rimska provincija), Dnjepar, Dolazak Hrvata, Franačka, Franci, Franjo Rački, Gacka (župa), Galicija (srednja Europa), Heraklije, Historia Salonitana, Historiografija, Hrvatska, Hrvatski kraljevi (serija), Istok, Ivan Lučić, Ivan Mužić, Jamnica, Josef Dobrovský, Južni Slaveni, Jug, Karantanija, Karlo Veliki, Karpati, Kijev, Kijevska Rus', Konstantin VII. Porfirogenet, Krakov, Kraljevina Ugarska, Krbava, Kupa, Laba, Lika, Ljetopis popa Dukljanina, Lujo Margetić, Martin Kuzmić, ... Proširite indeks (45 više) »
- Povijesne pokrajine Ukrajine
Alfred Veliki
Alfred Veliki (staroengleski Ælfrēd) je bio prvi kralj Engleske od 871. godine (rođen 848. ili 849., a umro 899.).
Pogledaj Bijela Hrvatska i Alfred Veliki
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Austrija
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Avari
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Češka
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Pogledaj Bijela Hrvatska i Česi
Babja gora (Poljska)
Babja gora (polj. Babia Góra, slov. Babia hora) planina je između Poljske i Slovačke, dio je Karpata.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Babja gora (Poljska)
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Balkanski poluotok
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Baltičko more
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Baltik
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Bavarska
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Beta (slovo)
Bijeli Hrvati
Velike ili Bijele Hrvatske (9. st.) Prostor Bijelih Hrvata među istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Bijeli Hrvati bili su istočnoslavensko pleme; djelomično preci Hrvata na Jadranskom moru.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Bijeli Hrvati
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Bizant
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Bjelorusija
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Crvena Hrvatska
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Dalmacija (rimska provincija)
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Dnjepar
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Dolazak Hrvata
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Franačka
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Franci
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Pogledaj Bijela Hrvatska i Franjo Rački
Gacka (župa)
Gacka je jedna od najstarijih hrvatskih pokrajina (obično se naziva „župom“).
Pogledaj Bijela Hrvatska i Gacka (župa)
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Galicija (srednja Europa)
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Heraklije
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Historia Salonitana
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Historiografija
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Hrvatska
Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Hrvatski kraljevi (serija)
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Istok
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Ivan Lučić
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Ivan Mužić
Jamnica
Jamnica plus d.o.o. hrvatsko je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju mineralne vode, drugih flaširanih voda te osvježavajućih pića osnovano 18. listopada 1828. godine, a danas posluje kao dio Grupe pića, organizacijske divizije unutar Fortenova grupe.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Jamnica
Josef Dobrovský
Josef Dobrovský Bista '''Josefa Dobrovskýog''' u Pragu Josef Dobrovský (Gyarmat, Mađarska, 17. kolovoza 1753. – Brno, 6. siječnja 1829.), češki filolog U Pragu je studirao na filozofskom i teološkom fakultetu te bio rektor sjemeništa u Hradištu kod Olomouca.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Josef Dobrovský
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Pogledaj Bijela Hrvatska i Južni Slaveni
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Jug
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Karantanija
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Karlo Veliki
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Karpati
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Kijev
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Kijevska Rus'
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Konstantin VII. Porfirogenet
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Krakov
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Kraljevina Ugarska
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Krbava
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Kupa
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Laba
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Lika
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina
Lujo Margetić
Lujo Margetić Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. – Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Lujo Margetić
Martin Kuzmić
Martin Kuzmić (Hrvatsko Selo kraj Topuskoga, 1. listopada 1868. — Zagreb, 24. ožujka 1945.), hrvatski klasični filolog i prevoditelj Klara Pranjko (2013): KUZMIĆ, Martin (pristupljeno 22. veljače 2018.).
Pogledaj Bijela Hrvatska i Martin Kuzmić
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Matija Petar Katančić
Miho Barada
Miho Barada (Seget, 16. ožujka 1889. – Zagreb, 9. srpnja 1957.), hrvatski povjesničar.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Miho Barada
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Nada Klaić
Natko Nodilo
Natko Nodilo (Split, 31. kolovoza 1834. – Zagreb, 21. svibnja 1912.), hrvatski političar, povjesničar i publicist.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Natko Nodilo
Nedjeljna Dalmacija
Nedjeljna Dalmacija (odmilja Nedjeljna) je bio hrvatski tjednik iz Splita.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Nedjeljna Dalmacija
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Neretva
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Neven Budak
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Novogrčki jezik
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Bijela Hrvatska i O upravljanju Carstvom
Orest Korčinski
Orest Korčinski (ukr. Орест Корчинський) je ukrajinski povjesničar i arheolog.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Orest Korčinski
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Osijek
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Oton I. Veliki
Pavel Jozef Šafárik
Pavel Jozef Šafárik Pavel Jozef Šafárik (češki: Pavel Josef Šafařík) (Kobeliarovo, 26. svibnja 1795. – Prag, 26. lipnja 1861.), češki i slovački pisac, povjesničar i jezikoslovac slovačkog podrijetla, a svoje radove je pisao na češkom ili njemačkom.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Pavel Jozef Šafárik
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Pečenezi
Petar Skok
Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Petar Skok
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Podrijetlo Hrvata
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Pokrštenje Hrvata
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Poljaci
Poljički statut
hrvatskom ćirilicom. Poljički statut je najvažniji izvor Poljičke Republike.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Poljički statut
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Poljska
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Prag
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Bijela Hrvatska i Primorska Hrvatska (kneževina)
Rana povijest Hrvata
Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Rana povijest Hrvata
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Rusija
Ruska pravda
Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Ruska pravda
Sandomierz
Sandomierz je grad u južnoj Poljskoj, ima 25 000 stanovnika (2008.). Važan je turistički centar.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Sandomierz
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Pogledaj Bijela Hrvatska i Sjever
Sjeveroistok
Sjeveroistok je jedna od sporednih strana svijeta.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Sjeveroistok
Sjeverozapad
Sjeverozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Sjeverozapad
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Slaveni
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Slovačka
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Srbi
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Srednji vijek
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Srednjovjekovna hrvatska država
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Starogrčki jezik
Stiljsko
Stiljsko je selo u Lavovskoj oblasti (Mikolajivski rajon) blizu Lavova u Ukrajini.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Stiljsko
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Tomislav Maretić
Trebišnjica
Trebišnjica je hercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od 398 metara.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Trebišnjica
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Ukrajina
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Vatroslav Jagić
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Velikomoravska Kneževina
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Visla
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Vjekoslav Klaić
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Zakarpatje
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Pogledaj Bijela Hrvatska i Zapad
Vidi također
Povijesne pokrajine Ukrajine
- Besarabija
- Bijela Hrvatska
- Budžak (Ukrajina)
- Bukovina
- Galicija (srednja Europa)
- Galička Kneževina
- Maramureš (pokrajina)
- Moldavija (pokrajina)
- Nova Rusija
- Nova Srbija
- Polissja
- Volinj
- Zakarpatje
- Zaporoška Republika
Također poznat kao Chrobatia.