Sadržaj
96 odnosi: Agaton, Akvileja, Arijanstvo, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Ćiril i Metod, Bazilije I. Makedonac, Bazilika sv. Ivana Lateranskog, Bijela Hrvatska, Bizant, Bogoslužje, Branimir, Cetina, Crkva Sv. Križa u Ninu, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dane Gruber, Daniele Farlati, Dioklecijan, Dioklecijanova palača, Dolazak Hrvata, Domagoj, Dominik Mandić, Dukljansko Kraljevstvo, Europa, Ferdo Šišić, Franačka, Frane Bulić, Franjo Rački, Glagoljica, Goti, Grga Novak, Grgur I., Heraklije, Historia Salonitana, Humska zemlja, Istra, Ivan IV., papa, Ivan Lučić, Ivan Ravenjanin, Ivan VIII., papa, Ivan X., Jacques Le Goff, Jadransko more, Jaroslav Šidak, Jezik, Josip Bervaldi, Karlo Veliki, Konstans II., Konstantin IV., ... Proširite indeks (46 više) »
Agaton
Agaton, papa od 27. lipnja 678. do 10. siječnja 681. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Agaton
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Akvileja
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Arijanstvo
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Đakovačko-osječka nadbiskupija
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ćiril i Metod
Bazilije I. Makedonac
Bazilije, sin Konstantin i druga žena i carica Eudoxia Ingerina Bazilije I. Makedonac (?, oko 812. – ?, 29. kolovoza 886.), bizantski car od 867. do 886. godine i osnivač tzv.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Bazilije I. Makedonac
Bazilika sv. Ivana Lateranskog
Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Bazilika sv. Ivana Lateranskog
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Bijela Hrvatska
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Bizant
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Bogoslužje
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Branimir
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Cetina
Crkva Sv. Križa u Ninu
Crkva Sveti Križ Najmanja katedrala na svijetu Crkva Sv.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Crkva Sv. Križa u Ninu
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Crvena Hrvatska
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dalmacija
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dalmacija (rimska provincija)
Dane Gruber
Dane Gruber (Senj, 17. lipnja 1856. – Zagreb, 21. ožujka 1927.), hrvatski povjesničar Mladen Švab (2002): Gruber, Dane, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 30. studenoga 2015.).
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dane Gruber
Daniele Farlati
Daniele Farlati (San Daniele del Friuli, 22. veljače 1690. Padova, 25. travnja 1773.), talijanski isusovac i povjesničar Hrvatska enciklopedija LZMK.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Daniele Farlati
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dioklecijan
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dioklecijanova palača
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dolazak Hrvata
Domagoj
website.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Domagoj
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dominik Mandić
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Dukljansko Kraljevstvo
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Europa
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ferdo Šišić
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Franačka
Frane Bulić
Don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) bio je hrvatski katolički svećenik, arheolog i povjesničar.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Frane Bulić
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Franjo Rački
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Glagoljica
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Goti
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Grga Novak
Grgur I.
Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Grgur I.
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Heraklije
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Historia Salonitana
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Humska zemlja
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Istra
Ivan IV., papa
Ivan IV. († 12. listopada 642. g.), izabrani papa od 640. g. do 642. g., podrijetlom iz Dalmacije.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ivan IV., papa
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ivan Lučić
Ivan Ravenjanin
Ivan Ravenjanin (lat. Johannes de Ravenna) (Ravenna, prva pol. 7. stoljeća – Split, o. 680.), splitski nadbiskup.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ivan Ravenjanin
Ivan VIII., papa
Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ivan VIII., papa
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ivan X.
Jacques Le Goff
Jacques Le Goff (Toulon, 1. siječnja 1924. – Pariz, 1. travnja 2014.), francuski povjesničar i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Jacques Le Goff
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Jadransko more
Jaroslav Šidak
Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. – Zagreb, 25. ožujka 1986.), bio je hrvatski povjesničar.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Jaroslav Šidak
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Jezik
Josip Bervaldi
Josip Bervaldi (Stari Grad, 30. prosinca 1871. – Split, 6. lipnja 1943.) je bio hrvatski katolički svećenik, crkveni povjesničar i arheolog.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Josip Bervaldi
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Karlo Veliki
Konstans II.
Solid cara Konstansa II. iz oko 651. – 654. Konstans II.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Konstans II.
Konstantin IV.
Konstantin IV.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Konstantin IV.
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Konstantin VII. Porfirogenet
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Kralj Tomislav
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Kršćanstvo
Lav VI.
Lav VI., papa od svibnja do prosinca 928. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Lav VI.
Ljubo Karaman
Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ljubo Karaman
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ljudevit Posavski
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Mauzolej
Miho Barada
Miho Barada (Seget, 16. ožujka 1889. – Zagreb, 9. srpnja 1957.), hrvatski povjesničar.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Miho Barada
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Mozaik
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Nada Klaić
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Narod
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Neretvanska kneževina
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Nin
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i O upravljanju Carstvom
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Panonska Hrvatska (kneževina)
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Podrijetlo Hrvata
Pop Dukljanin
Baru Ljetopis popa Dukljanina, u prijepisu ''Presbyter Diocleatis Regnum Slavorum'' hrvatskoga povjesnika Ivana Lučića iz 1666. godine Pop Dukljanin (Presbyter Diocleas, Presbyter Diocleates, Anonymus Dyocleates), povijesni pisac (?, oko 1100. – ?, druga pol. XII. st.). Tim su imenom pisci od Ludovika Crijevića Tuberona, Ivana Lučića i Danielea Farlatija nazivali, a poslije se to uobičajilo, anonimnog autora historiografskoga zapisa poznatog pod najčešćim imenom Ljetopis popa Dukljanina.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Pop Dukljanin
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Primorska Hrvatska (kneževina)
Rana povijest Hrvata
Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Rana povijest Hrvata
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ravenna
Ravenski egzarhat
Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Ravenski egzarhat
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Rim
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Salona
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Salzburg
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Sarkofag
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Solin
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Split
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Splitska katedrala
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Splitski crkveni sabori
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Splitsko-makarska nadbiskupija
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Srednjovjekovna hrvatska država
Stjepan Krizin Sakač
Stjepan Krizin Sakač SJ (Kapela Kalnička, 1890. ‒ Rim, 23. kolovoza 1973.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, povjesničar.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Stjepan Krizin Sakač
Svećenstvo
Katolički svećenici u Rimu Svećenstvo (ponekad i svećeništvo) ---- Izvori.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Svećenstvo
Sveti Anastazije
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Sveti Anastazije
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Sveti Dujam
Sveti Mauro
Sveti Mauro (Mavro, Mavar, lat. Maurus) (?, III.st. – ? Poreč, oko 304.), svetac i biskup, prvi poznati biskup Porečke biskupije.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Sveti Mauro
Sveti Venancije
Sveti Venancije (lat. Venantius Martyr; ? – 259.), salonitanski biskup, kršćanski mučenik i svetac Rimokatoličke Crkve.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Sveti Venancije
Teodor I.
Teodor I., papa od 24. studenog 642. do 14. svibnja 649. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Teodor I.
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Toma Arhiđakon
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Travunija
Višeslavova krstionica
Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Višeslavova krstionica
Vitalijan
Vitalijan, papa od 30. srpnja 657. do 27. siječnja 672. godine.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Vitalijan
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Vlast
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i Zdeslav
12. listopada
12.
Pogledaj Pokrštenje Hrvata i 12. listopada
Također poznat kao Pokrštavanje Hrvata.