Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

21. srpnja

Indeks 21. srpnja

21.

162 odnosi: Afrika, Alan Shepard, Aleksandar Solženjicin, Alija Alijagić, Alija Izetbegović, Austrija, Šri Lanka, Ženeva, Banat, Bangladeš, Beč, Belgija, Beograd, Berane, Cipar, Commonwealth (zajednica država), Dalmatinski sabor, Damska, Dan državnosti, Delnice, Demokratska Federativna Jugoslavija, Dimitrija Demeter, Dinko Štambak, Dominus ac Redemptor, Družba Isusova, Dubravko Škiljan, Egipat, Elektromagnetizam, Ernest Hemingway, Estonija, Filip II., španjolski kralj, Fizika, Framcuska, Franjo Tuđman, Genova, Glazbeni singl, Golf, Goražde, Grčka, Gregorijanski kalendar, Habsburška Monarhija, Hans Christian Ørsted, Hans Fallada, Hrvatske svjetske igre, Hrvatski jezik, Hrvatsko vijeće obrane, Indija, Inkvizicija, Iran, Italija, ..., Johann Nepomuk Mälzel, Jordan Kuničić, Katanga, Klement XIV., Kraljevina Jugoslavija, Krste Juras, Latvija, Leopold I., Litva, Marina Poklepović, Matthias Joseph Scheeben, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Meksiko, Milorad Drašković, Mjesec, Mletačka Republika, Moskva, Nada Klaić, Napoleon Bonaparte, Nepal, Nizozemska, Nobelova nagrada za mir, Osmansko Carstvo, Pakistan, Pancho Villa, Papa, Pavao III., Pedro Calungsod, Požarevački mir, Poljska, Prijestupna godina, Progonstvo, Radovan Karadžić, Robert Burns, Robin Williams, Rusija, Sava, Sirimavo Bandaranaike, Sovjetski Savez, Srbija, Srijem, The Shadows, Tihomir Blaškić, Transsibirska pruga, Turska, Vanja Iveša, Veljko Rogošić, Vladivostok, Zagreb, 1246., 1542., 1588., 1654., 1672., 1718., 1759., 1772., 1773., 1774., 1796., 1798., 1811., 1816., 1820., 1831., 1835., 1838., 1872., 1873., 1883., 1888., 1899., 1904., 1908., 1912., 1920., 1921., 1940., 1941., 1945., 1947., 1949., 1951., 1954., 1960-ih, 1960., 1961., 1965., 1967., 1971., 1973., 1974., 1977., 1981., 1983., 1988., 1989., 1992., 1993., 1994., 1995., 1998., 2001., 2002., 2004., 2006., 2007., 2008., 2012., 2014., 29. srpnja, 976.. Proširite indeks (112 više) »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: 21. srpnja i Afrika · Vidi više »

Alan Shepard

Alan Shepard punog imena Alan Bartlett Shepard, Jr. (Derry, New Hampshire 18. studenog 1923. - Pebble Beach, Kalifornija, 21. srpnja 1998.), bio je američki astronaut i pilot Američke mornarice.

Novi!!: 21. srpnja i Alan Shepard · Vidi više »

Aleksandar Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. - Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, nanjistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.

Novi!!: 21. srpnja i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »

Alija Alijagić

Alija Alijagić (Bijeljina, 1896. - Zagreb, 8. ožujka 1922.), bio je komunist, pripadnik organizacije Crvena pravda, a u povijesti je upamćen kao atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.

Novi!!: 21. srpnja i Alija Alijagić · Vidi više »

Alija Izetbegović

Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bošnjački bosanskohercegovački političar, islamski aktivist; predsjednik Predsjedništva RBiH nakon neovisnosti Republike BiH od 1992.

Novi!!: 21. srpnja i Alija Izetbegović · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 21. srpnja i Austrija · Vidi više »

Šri Lanka

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.

Novi!!: 21. srpnja i Šri Lanka · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr.: Genève, njem.: Genf, tal.: Ginevra, roh.: Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: 21. srpnja i Ženeva · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: 21. srpnja i Banat · Vidi više »

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

Novi!!: 21. srpnja i Bangladeš · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: 21. srpnja i Beč · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: 21. srpnja i Belgija · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: 21. srpnja i Beograd · Vidi više »

Berane

Berane su općina u Gornjem Polimlju, u Sandžaku, na sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: 21. srpnja i Berane · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: 21. srpnja i Cipar · Vidi više »

Commonwealth (zajednica država)

Britanska zajednica naroda Commonwealth (eng. Commonwealth of Nations, ili kraće Commonwealth; slobodno prevedeno Zajednica nacija) je zajednica država koje su nekoć tvorile Britansko Carstvo, a poslije su zadržale neke veze i suradnju te priznaju britanskog monarha kao vrhovnog poglavara.

Novi!!: 21. srpnja i Commonwealth (zajednica država) · Vidi više »

Dalmatinski sabor

Dalmatinski sabor bio je predstavničko tijelo Kraljevine Dalmacije pod austrijskom upravom nakon Bachova apsolutizma.

Novi!!: 21. srpnja i Dalmatinski sabor · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: 21. srpnja i Damska · Vidi više »

Dan državnosti

Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.

Novi!!: 21. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »

Delnice

Delnice su grad u Hrvatskoj.

Novi!!: 21. srpnja i Delnice · Vidi više »

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Novi!!: 21. srpnja i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »

Dimitrija Demeter

Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. - Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist i hrvatski književni i kazališni djelatnik.

Novi!!: 21. srpnja i Dimitrija Demeter · Vidi više »

Dinko Štambak

Dinko Štambak (Donji Dolac, 21. srpnja 1912. - Pariz, 24. travnja 1989.), hrvatski književnik i prevoditelj.

Novi!!: 21. srpnja i Dinko Štambak · Vidi više »

Dominus ac Redemptor

Dominus ac Redemptor je bila papinska bula kojom je Klement XIV. 21. srpnja 1773. godine dokinuo Družbu Isusovu.

Novi!!: 21. srpnja i Dominus ac Redemptor · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je muška redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Isusovci (Jezuiti).

Novi!!: 21. srpnja i Družba Isusova · Vidi više »

Dubravko Škiljan

Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac i autor brojnih znanstvenih djela.

Novi!!: 21. srpnja i Dubravko Škiljan · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: 21. srpnja i Egipat · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: 21. srpnja i Elektromagnetizam · Vidi više »

Ernest Hemingway

Ernest Miller Hemingway (Oak Park, Illinois, 21. srpnja 1899. - Ketchum, Idaho, 2. srpnja 1961.), američki romanopisac.

Novi!!: 21. srpnja i Ernest Hemingway · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: 21. srpnja i Estonija · Vidi više »

Filip II., španjolski kralj

Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. - El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598..), španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), gosodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554.-1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: 21. srpnja i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: 21. srpnja i Fizika · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 21. srpnja i Framcuska · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Novi!!: 21. srpnja i Franjo Tuđman · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: 21. srpnja i Genova · Vidi više »

Glazbeni singl

Klasična gramofonska singl ploča Glazbeni singl je uglazbljena pjesma koja se distribuira putem nosača zvuka, radijskih valova, video spotova na TV-u ili interneta, najčešće u svrhu promidžbe nadolazećeg glazbenog albuma.

Novi!!: 21. srpnja i Glazbeni singl · Vidi više »

Golf

Golf je olimpijski šport u kojem igrač nastoji lopticu sa što manje udaraca ubaciti u rupu, u skladu s pravilima.

Novi!!: 21. srpnja i Golf · Vidi više »

Goražde

Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: 21. srpnja i Goražde · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 21. srpnja i Grčka · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 21. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: 21. srpnja i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hans Christian Ørsted

magnetizma. Hans Christian Ørsted (Rudkøbing, 14. kolovoza 1777. – Kopenhagen, 9. ožujka 1851.), danski fizičar i kemičar.

Novi!!: 21. srpnja i Hans Christian Ørsted · Vidi više »

Hans Fallada

Hans Fallada (Greifswald, 21. srpnja 1893. - Berlin, 5. veljače 1947.), njemački književnik Pravo ime - Rudolf Ditzen.

Novi!!: 21. srpnja i Hans Fallada · Vidi više »

Hrvatske svjetske igre

Zaštitni znak HSI Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, es. Juegos Croatas Mundiales) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa.

Novi!!: 21. srpnja i Hrvatske svjetske igre · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: 21. srpnja i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skraćeno: HVO) je bilo oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: 21. srpnja i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: 21. srpnja i Indija · Vidi više »

Inkvizicija

Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.

Novi!!: 21. srpnja i Inkvizicija · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 21. srpnja i Iran · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: 21. srpnja i Italija · Vidi više »

Johann Nepomuk Mälzel

Mälzelov metronom iz Pariza 1815. godine Johann Nepomuk Mälzel (Regensburg, 15. kolovoza 1772. − La Guaira, Venezuela, 21. srpnja 1838.) bio je njemački izumitelj i inženjer.

Novi!!: 21. srpnja i Johann Nepomuk Mälzel · Vidi više »

Jordan Kuničić

Jordan Kuničić O.P. (* Dol, otok Hvar, 21. srpnja 1908. – † Zagreb, 17. veljače 1974.), teološki pisac, glazbenik i pedagog, jedan je od hrvatskih svjetski poznatih teologa, dominikanac i skladatelj.

Novi!!: 21. srpnja i Jordan Kuničić · Vidi više »

Katanga

Položaj provincije Katange na zemljovidu Konga-Kinshase Zastava nezavisne Katange 1960.–1963. Katanga (između 1972. i 1997. Shaba) je regija u DR Kongu, koja je između 1966.

Novi!!: 21. srpnja i Katanga · Vidi više »

Klement XIV.

Klement XIV. lat. Clemens PP.

Novi!!: 21. srpnja i Klement XIV. · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: 21. srpnja i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Krste Juras

Krste Juras Krste Juras (Šibenik, 21. srpnja 1945.), hrvatski brodograđevni stručnjak, pjesnik i tekstopisac.

Novi!!: 21. srpnja i Krste Juras · Vidi više »

Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Novi!!: 21. srpnja i Latvija · Vidi više »

Leopold I.

Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.

Novi!!: 21. srpnja i Leopold I. · Vidi više »

Litva

Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 21. srpnja i Litva · Vidi više »

Marina Poklepović

Marina Poklepović (Zagreb, 21. srpnja 1971.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 21. srpnja i Marina Poklepović · Vidi više »

Matthias Joseph Scheeben

Spomen ploča Matthiasu Josephu Scheebenu. Matthias Joseph Scheeben (Meckenheim, Bonn, 1. ožujka 1835. - Köln, 21. srpnja 1888.) bio je njemački katolički teološki pisac, svećenik i mistik.

Novi!!: 21. srpnja i Matthias Joseph Scheeben · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: 21. srpnja i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: 21. srpnja i Meksiko · Vidi više »

Milorad Drašković

Milorad Drašković (Polom, 10. travnja 1873. - Delnice, 21. srpnja 1921.), bio je srbijanski odvjetnik, političar te ministar u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS.

Novi!!: 21. srpnja i Milorad Drašković · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: 21. srpnja i Mjesec · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: 21. srpnja i Mletačka Republika · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: 21. srpnja i Moskva · Vidi više »

Nada Klaić

Nada Klaić Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. - Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka.

Novi!!: 21. srpnja i Nada Klaić · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: 21. srpnja i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Nepal

Nepal, država u južnoj Aziji bez izlaza na more.

Novi!!: 21. srpnja i Nepal · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: 21. srpnja i Nizozemska · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od 1901. godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 21. srpnja i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: 21. srpnja i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: 21. srpnja i Pakistan · Vidi više »

Pancho Villa

Pancho Villa José Doroteo Arango Arambula (San Juan del Río, 5. lipnja 1877. - Parral, 20. srpnja 1923), poznatiji kao Pancho Villa je meksički seljački vođa i revolucionar.

Novi!!: 21. srpnja i Pancho Villa · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: 21. srpnja i Papa · Vidi više »

Pavao III.

Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.

Novi!!: 21. srpnja i Pavao III. · Vidi više »

Pedro Calungsod

Pedro Calungsod (Ginatilan, Filipini, 21. srpnja 1654. - Tumon, Guam, 2. travnja 1672.), filipinski katolički svetac, kateheta, misionar i mučenik.

Novi!!: 21. srpnja i Pedro Calungsod · Vidi više »

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718.

Novi!!: 21. srpnja i Požarevački mir · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 21. srpnja i Poljska · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 21. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Progonstvo

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.

Novi!!: 21. srpnja i Progonstvo · Vidi više »

Radovan Karadžić

Radovan Karadžić (srpski Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945. -) srpski političar, bivši predsjednik Republike Srpske.

Novi!!: 21. srpnja i Radovan Karadžić · Vidi više »

Robert Burns

Robert Burns (Alloway, 25. siječnja 1759. – Dumfries, 21. srpnja 1796.) je škotski književnik.

Novi!!: 21. srpnja i Robert Burns · Vidi više »

Robin Williams

Robin McLaurin Williams (Chicago, Illinois, 21. srpnja 1951. – Paradise Cay, Kalifornija, 11. kolovoza 2014.) bio je američki glumac nagrađen Oscarom 1997. za sporednu ulogu u Dobri Will Hunting te mnogim drugim filmskim nagradama.

Novi!!: 21. srpnja i Robin Williams · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 21. srpnja i Rusija · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: 21. srpnja i Sava · Vidi više »

Sirimavo Bandaranaike

Sirimavo Bandaranaike (Balangoda, 17. travnja 1916. - 10. listopada 2000.), političarka iz Šri Lanke, prva žena na mjestu premijerke u povijesti Šri Lanke.

Novi!!: 21. srpnja i Sirimavo Bandaranaike · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 21. srpnja i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 21. srpnja i Srbija · Vidi više »

Srijem

Zemljovid Srijema Srijem je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: 21. srpnja i Srijem · Vidi više »

The Shadows

The Shadows (engleski Sjene) su engleska vokalno instrumentalna rock and roll grupa, čija se aktivnost odvijala od ranih 1950. pa sve do 2000.

Novi!!: 21. srpnja i The Shadows · Vidi više »

Tihomir Blaškić

Tihomir Blaškić (Brestovsko, općina Kiseljak 2. studenog 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).

Novi!!: 21. srpnja i Tihomir Blaškić · Vidi više »

Transsibirska pruga

Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.

Novi!!: 21. srpnja i Transsibirska pruga · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i Turska · Vidi više »

Vanja Iveša

Vanja Iveša (Pula, 21. srpnja 1977.) je hrvatski nogometani vratar.

Novi!!: 21. srpnja i Vanja Iveša · Vidi više »

Veljko Rogošić

Veljko Rogošić (Kaštel Lukšić, 21. srpnja 1941.Veljko Rogošić:, Preuzeto 8. kolovoza 2012. − Split, 7. kolovoza 2012.Slobodna Dalmacija (7. kolovoza 2012.):, Preuzeto 8. kolovoza 2012.), hrvatski plivač, višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju.

Novi!!: 21. srpnja i Veljko Rogošić · Vidi više »

Vladivostok

Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.

Novi!!: 21. srpnja i Vladivostok · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i Zagreb · Vidi više »

1246.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1246. · Vidi više »

1542.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1542. · Vidi više »

1588.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1588. · Vidi više »

1654.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1654. · Vidi više »

1672.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1672. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1718. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1759. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1772. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1773. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1774. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1796. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1798. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1811. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1816. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1820. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1831. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1835. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1838. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1872. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1873. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1883. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1888. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1899. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1904. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1908. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1912. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1921. · Vidi više »

1940.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1941. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1945. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1947. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1949. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1951. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1954. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1960-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1961. · Vidi više »

1965.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1965. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1967. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1973. · Vidi više »

1974.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1974. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1977. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1981. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1983. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1989. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1995. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 1998. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 21. srpnja i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 21. srpnja i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 21. srpnja i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 21. srpnja i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 21. srpnja i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 21. srpnja i 2008. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 2012. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 2014. · Vidi više »

29. srpnja

29.

Novi!!: 21. srpnja i 29. srpnja · Vidi više »

976.

Bez opisa.

Novi!!: 21. srpnja i 976. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »