Brže od pregledniku!
211 odnosi: Aleksa Šantić, Aleksandar I. Karađorđević, Asimilacija, Aurelijan, Austro-Ugarska, Šovinizam, Čelarevo, Česi u Vojvodini, Bačka, Bajski trokut, Banat, Baranja, Bizant, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bugari u Vojvodini, Bunjevci, Crnogorci u Vojvodini, Crnogorski jezik, Dacija, Decije, Dnevnik (Novi Sad), Dobrinci, Domovinski rat, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dubrovačka Republika, Dunav, Dunavska banovina, Erdevik, Etničko čišćenje, Eugen Savojski, FK Vojvodina Novi Sad, Franačka, Fruška gora, Golubinci, Goranci (narod), Gracijan, Grgurevci, Habsburška Monarhija, Hazari, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatska riječ, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hunsko Carstvo, Islamizacija, Ivan Crni, Josip Broz Tito, ..., Južnobački okrug, Južnobanatski okrug, Jugoslaveni, Kalvinizam, Kolubara, Konstancije II., Koordinirano svjetsko vrijeme, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Poljska, Latinica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Libertatea, Ljudevit Posavski, Mađari u Vojvodini, Mađarska, Mađarski jezik, Magyar Szó, Makedonci u Vojvodini, Mali Iđoš (općina), Manđelos, Mišićevo, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Morović, Muslimani (narod), Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci u Vojvodini, Novi Žednik, Novi Sad, Novosadska skupština, Osmansko Carstvo, Panonska Hrvatska (kneževina), Panonska nizina, Petrovaradin, Požarevački mir, Pokrajinska vlada Vojvodine, Pokrajinsko vijeće nacionalnih zajednica, Pravoslavlje, Prob, Rastina, Rimsko Carstvo, Romi u Vojvodini, Ruma, Rumunji u Vojvodini, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusini u Vojvodini, Rusinski jezik, Samuilo, Sava, Savez vojvođanskih Mađara, Segedinski sandžak, Sermon, Sjevernobački okrug, Sjevernobanatski okrug, Skupština AP Vojvodine, Slankamen, Slovački jezik, Slovaci u Vojvodini, Slovenci u Vojvodini, Smederevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbija, Središnja Srbija, Srednjobanatski okrug, Srijem, Srijemska Kamenica, Srijemska Mitrovica, Srijemska tema, Srijemski Karlovci, Srijemski okrug, Srpska napredna stranka, Srpski dinar, Srpski jezik, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Tema, Temišvarski ajalet, Titel, Ukrajinci u Vojvodini, Ukrajinski jezik, Vajska, Vazal, Velebit, Velikomoravska Kneževina, Vidin, Vlasi, Voganj, Vojvođanska zastava, Vojvođanski grb, Vojvođanski pokrajinski izbori 2004. godine, Zapadnobački okrug, Zapadnorusinski mikrojezik, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 1. prosinca, 10. stoljeće, 1459., 15. stoljeće, 1526., 1552., 1594., 1690., 1692., 1699., 17. stoljeće, 1703., 1711., 1716., 1718., 1739., 1745., 1752., 1778., 18. studenoga, 1848., 1849., 1860., 1867., 1868., 19. stoljeće, 1918., 1927., 1928., 1929., 1931., 1941., 1943., 1944., 1945., 1946., 1974., 1981., 1988., 1989., 1990., 1991., 2000., 2002., 2011., 249., 25. studenoga, 251., 26. studenoga, 27. prosinca, 270., 275., 276., 282., 285., 30. srpnja, 31. srpnja, 310., 337., 361., 383., 4. ožujka, 5. kolovoza, 5. listopada, 6. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (161 više) »
Aleksa Šantić
Spomenik Aleksi Šantiću u Mostaru Aleksa Šantić (Mostar, 27. svibnja 1868. – Mostar, 2. veljače 1924.) bio je bosanskohercegovački pjesnik i akademik srpske nacionalnosti.
Novi!!: Vojvodina i Aleksa Šantić · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Vojvodina i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Asimilacija
Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).
Novi!!: Vojvodina i Asimilacija · Vidi više »
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Novi!!: Vojvodina i Aurelijan · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Vojvodina i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šovinizam
Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima.
Novi!!: Vojvodina i Šovinizam · Vidi više »
Čelarevo
Čelarevo (ćir.: Челарево, mađ.: Dunacséb, njem.: Tscheb, ranije Čib) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Čelarevo · Vidi više »
Česi u Vojvodini
Česi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Česi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Česi u Vojvodini prema popisu 2002. Česi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Česi u Vojvodini · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Vojvodina i Bačka · Vidi više »
Bajski trokut
Bajski trokut je područje u mađarskom dijelu Bačke, ugrubo od Subotice do Dunava.
Novi!!: Vojvodina i Bajski trokut · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Vojvodina i Banat · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Vojvodina i Baranja · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Vojvodina i Bizant · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Vojvodina i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vojvodina i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugari u Vojvodini
Bugari u Banatu. Bugari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Bugari u Vojvodini · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Vojvodina i Bunjevci · Vidi više »
Crnogorci u Vojvodini
Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. Crnogorci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Crnogorci u Vojvodini · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Vojvodina i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dacija
Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.
Novi!!: Vojvodina i Dacija · Vidi više »
Decije
Decije Decije, Gaius Messius Quintus Traianus Decius, (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, oko 201. – Abrittus, 1. srpnja 251.), rimski car.
Novi!!: Vojvodina i Decije · Vidi više »
Dnevnik (Novi Sad)
Dnevnik (srp. Дневник) su dnevne novine na srpskom jeziku.
Novi!!: Vojvodina i Dnevnik (Novi Sad) · Vidi više »
Dobrinci
Dobrinci (ćir.: Добринци) su naselje u općini Ruma u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Dobrinci · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Vojvodina i Domovinski rat · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Vojvodina i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Vojvodina i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Vojvodina i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Vojvodina i Dunav · Vidi više »
Dunavska banovina
Mapa Dunavske banovine Dunavska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Vojvodina i Dunavska banovina · Vidi više »
Erdevik
Erdevik je vinogradarsko naselje na Fruškoj gori u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Erdevik · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Vojvodina i Etničko čišćenje · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Vojvodina i Eugen Savojski · Vidi više »
FK Vojvodina Novi Sad
FK Vojvodina srbijanski je nogometni klub iz Novog Sada.
Novi!!: Vojvodina i FK Vojvodina Novi Sad · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Vojvodina i Franačka · Vidi više »
Fruška gora
Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.
Novi!!: Vojvodina i Fruška gora · Vidi više »
Golubinci
Golubinci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Vojvodina i Golubinci · Vidi više »
Goranci (narod)
Goranci ili Gorani su slavenska etnička zajednica u područjima Gore, na sjevernim obroncima Šar-planine i tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije.
Novi!!: Vojvodina i Goranci (narod) · Vidi više »
Gracijan
Gracijan (lat. Flavius Gratianus) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 18. travnja 359. – Lugdunum, danas Lyon, 25. kolovoza 383.), rimski car na Zapadu Rimskog Carstva od 375. do 383.
Novi!!: Vojvodina i Gracijan · Vidi više »
Grgurevci
Grgurevci (ćir.: Гргуревци) su naselje u općini Srijemska Mitrovica u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Grgurevci · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Vojvodina i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Novi!!: Vojvodina i Hazari · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vojvodina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska riječ
* Hrvatska riječ (Subotica), hrvatske novine iz Subotice.
Novi!!: Vojvodina i Hrvatska riječ · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Vojvodina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Vojvodina i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hunsko Carstvo
Zemljovid hunske države. Hunsko Carstvo je bila nomadska država koju su uspostavili Huni 370. godine nakon što su razbili pleme Alana.
Novi!!: Vojvodina i Hunsko Carstvo · Vidi više »
Islamizacija
Islamizacija je proces društvenog preobraćenja na islam.
Novi!!: Vojvodina i Islamizacija · Vidi više »
Ivan Crni
Spomenik Ivanu Crnom u Subotici. Ivan Crni odnosno Ivan Nenad (oko 1492., pretpostavlja se kod Lipova - 26. srpnja 1527. kod Tornjoša) (srp. Јован Ненад/Jovan Nenad, mađ. Fekete Iván, nje. Johann Nenad) je bio srpski vojskovođa i osnivač kratkovjeke državine na području južne Ugarske.
Novi!!: Vojvodina i Ivan Crni · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Vojvodina i Josip Broz Tito · Vidi više »
Južnobački okrug
Južnobački okrug (srpski: Јужнобачки округ, Južnobački okrug; mađarski: Dél Bácskai Körzet; slovački: Juhobáčsky okres; rusinski: Јужнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Sud) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Južnobački okrug · Vidi više »
Južnobanatski okrug
Južnobanatski okrug (srpski: Јужнобанатски округ, Južnobanatski okrug; mađarski: Dél Bánsági Körzet; slovački: Juhobanátsky okres; rusinski: Јужнобанатски окрух; rumunjski: Districtul Banatul de Sud) je okrug na sjeveroistoku Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Južnobanatski okrug · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Vojvodina i Jugoslaveni · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Vojvodina i Kalvinizam · Vidi više »
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Novi!!: Vojvodina i Kolubara · Vidi više »
Konstancije II.
Konstancije II. (lat. Flavius Julius Constantius) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 7. kolovoza 317. – Mopsucrenae, Kilikija, 3. studenog 361.), rimski car na Istoku od 337. godine, a samovladar cijelog Rimskog Carstva od 353. godine do svoje smrti.
Novi!!: Vojvodina i Konstancije II. · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Vojvodina i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Vojvodina i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Poljska
Kraljevina Poljska (polj. Królestwo Polskie, lat. Regnum Poloniae) bila je država u srednjoj Europi nastala krunidbom kralja Boleslava I. Hrabrog.
Novi!!: Vojvodina i Kraljevina Poljska · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Vojvodina i Latinica · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Vojvodina i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Libertatea
*Libertatea (Pančevo), novina na rumunjskom iz Vojvodine.
Novi!!: Vojvodina i Libertatea · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Vojvodina i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Mađari u Vojvodini
Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Mađari u Vojvodini · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Vojvodina i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Vojvodina i Mađarski jezik · Vidi više »
Magyar Szó
Magyar Szó su dnevne novine na mađarskom jeziku iz autonomne pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Magyar Szó · Vidi više »
Makedonci u Vojvodini
Makedonci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Makedonci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Makedonci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Makedonci u Vojvodini · Vidi više »
Mali Iđoš (općina)
Etnička karta općine Mali Iđoš Općina Mali Iđoš je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Mali Iđoš (općina) · Vidi više »
Manđelos
Manđelos (ćir.: Манђелос) je naselje u općini Srijemska Mitrovica u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Manđelos · Vidi više »
Mišićevo
Mišićevo (ćir.: Мишићево, mađ.: Hadikörs i Misityevö) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Mišićevo · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Vojvodina i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Vojvodina i Mletačka Republika · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Vojvodina i Mohačka bitka · Vidi više »
Morović
Morović (srp. Моровић) je naselje u Srijemu, u Vojvodini, udaljeno 15 km od Šida.
Novi!!: Vojvodina i Morović · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: Vojvodina i Muslimani (narod) · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Vojvodina i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijemci u Vojvodini
Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Nijemci u Vojvodini · Vidi više »
Novi Žednik
Novi Žednik (ćir.: Нови Жедник, mađ.: Bácsjózseffalva) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Novi Žednik · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Vojvodina i Novi Sad · Vidi više »
Novosadska skupština
Velika narodna skupština Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slavena u Banatu, Bačkoj i Baranji održana u Novom Sadu 25.
Novi!!: Vojvodina i Novosadska skupština · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Vojvodina i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Vojvodina i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Vojvodina i Panonska nizina · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Vojvodina i Petrovaradin · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Vojvodina i Požarevački mir · Vidi više »
Pokrajinska vlada Vojvodine
Pokrajinska vlada Vojvodine (srp. Покрајинска влада Војводине) je izvršni organ Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Pokrajinska vlada Vojvodine · Vidi više »
Pokrajinsko vijeće nacionalnih zajednica
Pokrajinsko vijeće nacionalnih zajednica (srp. Покрајински савет националнихзаједница) je političko povremeno radno tijelo autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Vojvodina i Pokrajinsko vijeće nacionalnih zajednica · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Vojvodina i Pravoslavlje · Vidi više »
Prob
Prob Marko Aurelije Prob (lat. Marcus Aurelius Probus)(* 19. kolovoza 232. u Sirmiumu, danas Srijemska Mitrovica, Srbija); † rujan ili listopad 282. u Sirmiumu), rimski car od 276. do 282. Pod carevima Valerijanom, Klaudijem II. i Aurelijanom, Prob se istaknuo kao vojskovođa, a za cara Tacita bio je imenovan propretorom Istoka. Njegove su ga legije proglasile carem nakon Tacitove smrti 276. Za njegove vladavine u rimsku vojsku ušli su brojni »barbari«; postrožio je disciplinu i koristio vojnike za izvođenje javnih radova (završetak Aurelijanovih zidina oko Rima, sadnja vinograda uz Rajnu i Dunav, isušivanje močvara u Srijemu), zbog čega je postao nepopularanim. Tijekom priprema za rat protiv Perzijanaca ubili su ga njegovi vojnici.Hrvatska enciklopedija (LZMK) -.
Novi!!: Vojvodina i Prob · Vidi više »
Rastina
Rastina (ćir.: Растина, mađ.: Haraszti) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Rastina · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Vojvodina i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Romi u Vojvodini
Kip Janike Balaža u Novom Sadu. Romi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Romi u Vojvodini · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Ruma · Vidi više »
Rumunji u Vojvodini
Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Službena uporaba rumunjskog jezika u Vojvodini: narančasto - u cijeloj općini zeleno - u dijelu općine Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Rumunji u Vojvodini · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Vojvodina i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Vojvodina i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rusini u Vojvodini
Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Rusini u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Rusini u Vojvodini · Vidi više »
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Novi!!: Vojvodina i Rusinski jezik · Vidi više »
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Novi!!: Vojvodina i Samuilo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Vojvodina i Sava · Vidi više »
Savez vojvođanskih Mađara
Demokratska stranka vojvođanskih Mađara (mađ.: Vajdasági Magyar Szövetség, kratica: VMSZ, srp.: Савез војвођанскихМађара, kratica: СВМ)) je politička stranka vojvođanskih Mađara. Čelnik je István Pásztor. Počasni predsjednik je József Kasza. SVM je utemeljen 18. lipnja 1994. u Senti. Stranka je članica Mađarske koalicije.
Novi!!: Vojvodina i Savez vojvođanskih Mađara · Vidi više »
Segedinski sandžak
Ugarska i susjedne zemlje pod turskom vlašću 1683. Segedinski sandžak bio je u sustavu Jegarskog pašaluka. Segedinski sandžak je bio naziv administrativno-teritorijalne (vojno-upravne) jedinice u europskom dijelu Osmanskog Carstva, u srednjem Podunavlju.
Novi!!: Vojvodina i Segedinski sandžak · Vidi više »
Sermon
Sermon je bio hrvatski ili makedonski feudalac, Sermon vladar Srijema.
Novi!!: Vojvodina i Sermon · Vidi više »
Sjevernobački okrug
Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Sjevernobački okrug · Vidi više »
Sjevernobanatski okrug
Sjevernobanatski okrug sastoji se od šest općina unutar kojih se nalazi 50 naselja.
Novi!!: Vojvodina i Sjevernobanatski okrug · Vidi više »
Skupština AP Vojvodine
Zgrada Skupštine Vojvodine (Banovina Palača) Skupština Vojvodine je najviši predstavnički organ Vojvodine.
Novi!!: Vojvodina i Skupština AP Vojvodine · Vidi više »
Slankamen
Slankamen Slankamen, mađ.
Novi!!: Vojvodina i Slankamen · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Vojvodina i Slovački jezik · Vidi više »
Slovaci u Vojvodini
Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Slovaci u Vojvodini · Vidi više »
Slovenci u Vojvodini
Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Slovenci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Slovenci u Vojvodini · Vidi više »
Smederevo
Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Vojvodina i Smederevo · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vojvodina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Vojvodina i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vojvodina i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Vojvodina i Središnja Srbija · Vidi više »
Srednjobanatski okrug
Srednjobanatski upravni okrug (srpski: Средњобанатски управни округ, Srednjobanatski upravni okrug; mađarski: Közép Bánsági Körzet; slovački: Sredobanátsky okres; rusinski: Стредобанатски окрух; rumunjski: Districtul Banatul de Central) je okrug na sjeveroistoku Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Srednjobanatski okrug · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Srijem · Vidi više »
Srijemska Kamenica
Srijemska Kamenica (srpski: Сремска Каменица/Sremska Kamenica, mađarski Kamanc, njemački Kamenitz) je gradsko naselje pored Dunava.
Novi!!: Vojvodina i Srijemska Kamenica · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Vojvodina i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Srijemska tema
Bizantske teme. Srijemska tema je bila bizantska upravna jedinica, tema koja se najvećim dijelom nalazila na području istočnog Srijema.
Novi!!: Vojvodina i Srijemska tema · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Vojvodina i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Srijemski okrug
Srijemski okrug (srpski: Сремски округ, Sremski okrug; mađarski: Szerémségi Körzet; slovački: Sriemski okres; rusinski: Сримски окрух; rumunjski: Districtul Srem) je okrug na sjeverozapadnu Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Srijemski okrug · Vidi više »
Srpska napredna stranka
Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.
Novi!!: Vojvodina i Srpska napredna stranka · Vidi više »
Srpski dinar
Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Srpski dinar · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Vojvodina i Srpski jezik · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Vojvodina i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Tema
*tema (književnost).
Novi!!: Vojvodina i Tema · Vidi više »
Temišvarski ajalet
Temišvarski ajalet ili Temišvarski pašaluk (tur. Eyâlet-i Temeșvar) je naziv za administrativnu jedinicu prvog stupnja (provinciju) u Osmanskom carstvu.
Novi!!: Vojvodina i Temišvarski ajalet · Vidi više »
Titel
Titel (srp.: Тител, mađ.: Titel, nje.: Titel, lat.: Titulium) je grad u Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Vojvodina i Titel · Vidi više »
Ukrajinci u Vojvodini
Ukrajinci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Ukrajinci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Ukrajinci u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Ukrajinci u Vojvodini · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Vojvodina i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Vajska
posude pronađene u Vajskoj Vajska (srp. Вајска, mađ. Vajszka, nje. Wajska) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Vojvodina i Vajska · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Vojvodina i Vazal · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vojvodina i Velebit · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Vojvodina i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
Vidin
Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.
Novi!!: Vojvodina i Vidin · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Vojvodina i Vlasi · Vidi više »
Voganj
Voganj (ćir.: Вогањ) je naselje u općini Ruma u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Vojvodina i Voganj · Vidi više »
Vojvođanska zastava
Zastava Autonomne Pokrajine Vojvodine u osnovi je srpska trobojnica (crveno-plavo-bijelo) sa znatno proširenim plavim poljem, što označava pripadnost AP Vojvodine Republici Srbiji, na kojem se nalaze tri zlatne zvjezdice raspoređene u trokut koje predstavljaju tri vojvođanske oblasti, Bačku, Banat i Srijem, a istovremeno označavaju težnju Vojvodine i njenih građana k europskim integracijama.
Novi!!: Vojvodina i Vojvođanska zastava · Vidi više »
Vojvođanski grb
Grb Vojvodine Grb Vojvodine je podijeljen na tri dijela, koji simboliziraju tri oblasti Vojvodine, a raspoređeni su tako da stilizirano prikazuju zemljopisni položaj i odnos tih oblasti.
Novi!!: Vojvodina i Vojvođanski grb · Vidi više »
Vojvođanski pokrajinski izbori 2004. godine
19. kolovoza 2004. je predsjednik Parlamenta APV Nenad Čanak raspisao redovne izbore za zastupnike Parlamenta APV za 19. rujna 2004. Oni se održavaju prema novousvojenom zakonu koji određuje provođenje izbora po kombiniranom sustavu glasovanja.
Novi!!: Vojvodina i Vojvođanski pokrajinski izbori 2004. godine · Vidi više »
Zapadnobački okrug
Zapadnobački okrug (srpski: Западнобачки округ, Zapadnobački okrug; mađarski: Nyugat Bácskai Körzet; slovački: Západnobáčsky okres; rusinski: Заходнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Vest) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vojvodina i Zapadnobački okrug · Vidi više »
Zapadnorusinski mikrojezik
Zapadnorusinski mikrojezik (Руски язик / Русински язик) naziv koji se ponekad koristi za rusinski govor u sjevernoj Srbiji (Vojvodina) i istočnoj Hrvatskoj, u Srijemu i Slavoniji, koji Aleksandar Duličenko kvalificira kao jedan od slavenskih literarnih mikrojezika.
Novi!!: Vojvodina i Zapadnorusinski mikrojezik · Vidi više »
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojvodina i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Vojvodina i 1. prosinca · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 10. stoljeće · Vidi više »
1459.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1459. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 15. stoljeće · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1526. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1552. · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1594. · Vidi više »
1690.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1690. · Vidi više »
1692.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1692. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1699. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 17. stoljeće · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1703. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1711. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1716. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1718. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1739. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1745. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1752. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1778. · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Vojvodina i 18. studenoga · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1849. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1860. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1868. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1918. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Vojvodina i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vojvodina i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1931. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Vojvodina i 1946. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Vojvodina i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1981. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 1991. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vojvodina i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Vojvodina i 2002. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 2011. · Vidi više »
249.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 249. · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Vojvodina i 25. studenoga · Vidi više »
251.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 251. · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Vojvodina i 26. studenoga · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Vojvodina i 27. prosinca · Vidi više »
270.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 270. · Vidi više »
275.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 275. · Vidi više »
276.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 276. · Vidi više »
282.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 282. · Vidi više »
285.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 285. · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Vojvodina i 30. srpnja · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Vojvodina i 31. srpnja · Vidi više »
310.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 310. · Vidi više »
337.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 337. · Vidi više »
361.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 361. · Vidi više »
383.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 383. · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Vojvodina i 4. ožujka · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Vojvodina i 5. kolovoza · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Vojvodina i 5. listopada · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 6. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodina i 9. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
AP Vojvodina, Autonomna Pokrajina Vojvodina, Autonomna pokrajina Vojvodina.
