Brže od pregledniku!
189 odnosi: Andrej Plenković, Australija, Austrija, Šibensko-kninska županija, Župa dubrovačka, Čazma, Belgija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Brač, Brodsko-posavska županija, Cipar, Civilna zaštita, Cjepivo protiv COVID-19, COVID-19, Dalmacija, Danska, Demagogija, Dječji vrtić, Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Estonija, Finska, Firule, Galovac, HRT – HTV 1, HRT – HTV 3, Hrvatska, Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatska kuna, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski Caritas, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatsko psihološko društvo, Informativna katolička agencija, Internet Archive, Island, Istarska županija, Italija, Jutarnji list, Kafić, Karlobag, KBC Osijek, KBC Rijeka, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, Kina, Klima, Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, ..., Konavle, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Križine, Latvija, Ličko-senjska županija, Litva, Ljudska prava, Markuševec, Međimurska županija, Međunarodna organizacija, Mehanički ventilator, Metković, Milano, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Mobilne aplikacije, Mrežne stranice, Murter, Murter-Kornati, Nedjeljom u dva, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Novalja, Obdukcija, Osobna zaštitna sredstva, Pakoštane, Pandemija COVID-19, Parma, Požeško-slavonska županija, Poličnik, Poljska, Potres u Zagrebu 1880., Primorsko-goranska županija, Psihologija, Richterova ljestvica, Rijeka, Sali, SARS-CoV-2, Senj, Sinjska alka, Slobodna Dalmacija, Slovačka, Slovenija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srednjoeuropsko vrijeme, Ston, Sukošan, Sveučilište u Oxfordu, Svjetska zdravstvena organizacija, The Guardian, Torcida, Transparent (prosvjed), Treći element, Trg bana Jelačića (Zagreb), Ujedinjeno Kraljevstvo, UNICEF, Vili Beroš, Virovitičko-podravska županija, Visoko obrazovanje, Vlada Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija, Zadar, Zadarska županija, Zagreb, Zagrebački velesajam, Zaprešić, Zoran Milanović, 1. svibnja, 10. prosinca, 10. srpnja, 10. studenoga, 10. svibnja, 11. srpnja, 12. prosinca, 12. veljače, 13. kolovoza, 14. kolovoza, 14. listopada, 14. ožujka, 14. svibnja, 15. kolovoza, 15. svibnja, 15. travnja, 15. veljače, 16. listopada, 16. ožujka, 16. prosinca, 16. srpnja, 17. ožujka, 17. srpnja, 18. lipnja, 18. prosinca, 19. listopada, 2. ožujka, 2. travnja, 20. travnja, 2020., 21. listopada, 21. prosinca, 21. srpnja, 21. studenoga, 22. ožujka, 23. prosinca, 23. srpnja, 23. studenoga, 23. svibnja, 23. travnja, 24. travnja, 24sata, 25. travnja, 25. veljače, 26. kolovoza, 26. lipnja, 26. prosinca, 27. lipnja, 28. kolovoza, 28. veljače, 3. lipnja, 3. rujna, 3. srpnja, 30. kolovoza, 30. srpnja, 30. svibnja, 31. ožujka, 31. siječnja, 31. svibnja, 4. lipnja, 5. rujna, 5. srpnja, 6. kolovoza, 6. srpnja, 6. studenoga, 7. travnja, 8. kolovoza, 9. kolovoza, 9. prosinca, 9. srpnja. Proširite indeks (139 više) »
Andrej Plenković
Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Andrej Plenković · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Australija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Austrija · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Župa dubrovačka
Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Župa dubrovačka · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Čazma · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Belgija · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Brač · Vidi više »
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Brodsko-posavska županija · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Cipar · Vidi više »
Civilna zaštita
Međunarodnim humanitarnim pravom kao znak zaštite. Civilna zaštita (CZ), sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Civilna zaštita · Vidi više »
Cjepivo protiv COVID-19
Cijepljenje američkog zrakoplovca Ramóna Colón-Lópeza u prosincu 2020. Cjepivo protiv COVID-19 je cjepivo protiv koronavirusne bolesti (COVID-19).
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Cjepivo protiv COVID-19 · Vidi više »
COVID-19
Koronavirusna bolest 2019 (engl. coronavirus disease 2019), skraćeno: COVID-19, virusna je bolest uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i COVID-19 · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Dalmacija · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Danska · Vidi više »
Demagogija
Demagogija je metoda kojom se služi demagog; podrazumijeva obmanjivanje lažnim izjavama i obećanjima kako bi poticala strahove publike, izazivala mržnju, pohlepu i paranoju.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Demagogija · Vidi više »
Dječji vrtić
Djeca u dječjem vrtiću. Dječji vrtić ustanova je za odgoj, čuvanje i obrazovanje predškolske djece.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Dječji vrtić · Vidi više »
Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Dubrovačko primorje · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Estonija · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Finska · Vidi više »
Firule
Firule su predio u gradu Splitu, Hrvatska.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Firule · Vidi više »
Galovac
Galovac je općina u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Galovac · Vidi više »
HRT – HTV 1
Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i HRT – HTV 1 · Vidi više »
HRT – HTV 3
Treći program Hrvatske televizije (HRT – HTV 3) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije koji je počeo s emitiranjem 15. rujna 2012. Program je obrazovnog karaktera i sastoji se uglavnom od filmova i repriza serija.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i HRT – HTV 3 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska biskupska konferencija
Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatska liječnička komora
Hrvatska liječnička komora (kratica: HLK) je strukovna organizacija liječnika na području Republike Hrvatske sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatska liječnička komora · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski Caritas
Hrvatski Caritas je katolička humanitarna ustanova, koju je 1934. osnovao nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac u Zagrebu.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatski Caritas · Vidi više »
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, je zdravstveni zavod, središnja medicinska ustanova javnog zdravstva u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatski zavod za javno zdravstvo · Vidi više »
Hrvatsko psihološko društvo
Hrvatsko psihološko društvo (HPD), strukovna udruga psihologa u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Hrvatsko psihološko društvo · Vidi više »
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Informativna katolička agencija · Vidi više »
Internet Archive
Internet Archive (Bibliotheca Alexandrina) Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Internet Archive · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Island · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Istarska županija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Italija · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Jutarnji list · Vidi više »
Kafić
Kafići u Samoboru, na gradskom trgu. Kafić je uobičajeni naziv za café bar, ugostiteljski objekt (lokal) namijenjen posluživanju ponajprije kave, ali i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Kafić · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Karlobag · Vidi više »
KBC Osijek
KBC Osijek, zgrade u bolničkom kampusu. Klinički bolnički centar Osijek središnja je i najveća zdravstvena ustanova u Slavoniji te jedan od pet kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i KBC Osijek · Vidi više »
KBC Rijeka
Klinički bolnički centar Rijeka, treći po veličini klinički bolnički centar u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i KBC Rijeka · Vidi više »
KBC Sestre milosrdnice
'''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''', glavni ulaz '''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''' u 19. stoljeću Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je jedan od dva zagrebačka klinička bolnička centra.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i KBC Sestre milosrdnice · Vidi više »
KBC Split
Klinički bolnički centar Split (KBC Split) najmlađi je klinički bolnički centar u Hrvatskoj, najveći bolnički centar u Dalmaciji te drugi po veličini bolnički centar u Hrvatskoj koji zapošljava više od 4000 djelatnika.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i KBC Split · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Kina · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Klima · Vidi više »
Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević
Klinika za infektivne bolesti Mirogojska Zagreb Klinika za infektivne bolesti dr.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Konavle · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorska županija · Vidi više »
Križine
Križine je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Križine · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Latvija · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Litva · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Ljudska prava · Vidi više »
Markuševec
Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, 1476. god. Crkva s kapelicom Majke Božje Anđeoske Markuševec je zagrebačko gradsko naselje na sjeveroistočnom dijelu grada.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Markuševec · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Međimurska županija · Vidi više »
Međunarodna organizacija
Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Međunarodna organizacija · Vidi više »
Mehanički ventilator
„Medumat Standard“ s ventilatorom Mehanički ventilator Mehanički ventilator ili uređaj za umjetno disanje ili respirator naprava je koja se najčešće rabi za mehaničke ventilacije pomicanjem zraka kroz usta ili nos posebnim maskama i balonima kojima se upuhuje zrak u pluća bolesnika.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Mehanički ventilator · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Metković · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Milano · Vidi više »
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
Ministarstvo zdravstva (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske), središnje je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske · Vidi više »
Mobilne aplikacije
Mobilne aplikacije su aplikacijske programske podrške za pametne telefone, tablet računala i druge mobilne uređaje.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Mobilne aplikacije · Vidi više »
Mrežne stranice
Mrežne stranice, internetske lokacije, web-stranice ili internetske stranice (ranije često www stranice) sastoje se od niza HTML/XHTML dokumenata kojima se može pristupiti uz pomoć internetskog preglednika.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Mrežne stranice · Vidi više »
Murter
Murter je sjevernodalmatinski otok površine 17,58 km2.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Murter · Vidi više »
Murter-Kornati
Murter-Kornati su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Murter-Kornati · Vidi više »
Nedjeljom u dva
Nedjeljom u dva je emisija koju emitira prvi program Hrvatske radiotelevizije svake nedjelje u 14:00 sati.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Nedjeljom u dva · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Norveška · Vidi više »
Novalja
Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Novalja · Vidi više »
Obdukcija
Obdukcija (lat. obducere - otvarati) ili autopsija, medicinski pregled leša s ciljem otkrivanja uzroka smrti.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Obdukcija · Vidi više »
Osobna zaštitna sredstva
Osobna zaštitna oprema se odnosi na zaštitnu odjeću, kacige, zaštitne naočale i na sve što može zaštiti radnika na poslu od ozljeda i infekcija.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Osobna zaštitna sredstva · Vidi više »
Pakoštane
Pakoštane su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Pakoštane · Vidi više »
Pandemija COVID-19
Bez opisa.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Pandemija COVID-19 · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Parma · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Poličnik
Poličnik je općina u Zadarskoj županiji, u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Poličnik · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Poljska · Vidi više »
Potres u Zagrebu 1880.
Ivana Standla. Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Potres u Zagrebu 1880. · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Psihologija · Vidi više »
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Richterova ljestvica · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Rijeka · Vidi više »
Sali
Sali su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Sali · Vidi više »
SARS-CoV-2
Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2), skraćeno: SARS-CoV-2 (prethodno: 2019-nCoV ili koronavirus 2019) je zarazni virus koji uzrokuje novu bolest dišnih puteva – COVID-19.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i SARS-CoV-2 · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Senj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Sinjska alka · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Slovenija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Srednjoeuropsko vrijeme
Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Ston · Vidi više »
Sukošan
Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Sukošan · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Svjetska zdravstvena organizacija · Vidi više »
The Guardian
desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i The Guardian · Vidi više »
Torcida
vječnog derbija. Budućnost, Kup UEFA, 2. kolovoza 2007. Ivo Bego i navijači Hajduka Grafiti po cijelom Splitu i širom Dalmacije svjedoče o ljubavi prema klubu, i uzrečici ''Hajduk iznad svega, Torcida ispred svih''. Torcida (puni naziv: Klub navijača Hajduka Torcida, skraćeno: KNH Torcida) je navijačka skupina Hrvatskog nogometnog kluba Hajduka, osnovana 28. listopada 1950. godine.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Torcida · Vidi više »
Transparent (prosvjed)
Transparenti na prosvijedu u Mannheimu. Transparenti na fasadama Transparenti se koriste na prosvjedima ili drugim događajima za izražavanje mišljenja.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Transparent (prosvjed) · Vidi više »
Treći element
Treći element je popularno znanstvena emisija na Hrvatskoj Radio Televiziji koja nastoji približiti aktualne znanstvene teme kroz razgovor s hrvatskim znanstvenicima.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Treći element · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
UNICEF
Logotip UNICEF-a UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je agencija Ujedinjenih naroda koja skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i UNICEF · Vidi više »
Vili Beroš
Vili Beroš (Split, 13. prosinca 1964.) je hrvatski političar i aktualni ministar zdravstva u 14. i 15. Vladi Republike Hrvatske u službi od 28.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Vili Beroš · Vidi više »
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »
Visoko obrazovanje
Dodjela diploma Visoko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe na sveučilištu, akademiji, visokoj školi, sjemeništu, konzervatoriju i sličnim institucijama.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Visoko obrazovanje · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Zadarska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Zagrebački velesajam · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Zaprešić · Vidi više »
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i Zoran Milanović · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 1. svibnja · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 10. prosinca · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 10. srpnja · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 10. studenoga · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 10. svibnja · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 11. srpnja · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 12. prosinca · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 12. veljače · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 13. kolovoza · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 14. kolovoza · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 14. listopada · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 14. ožujka · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 14. svibnja · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 15. kolovoza · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 15. svibnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 15. travnja · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 15. veljače · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 16. listopada · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 16. ožujka · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 16. prosinca · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 16. srpnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 17. ožujka · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 17. srpnja · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 18. lipnja · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 18. prosinca · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 19. listopada · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 2. ožujka · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 2. travnja · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 20. travnja · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 2020. · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 21. listopada · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 21. prosinca · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 21. srpnja · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 21. studenoga · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 22. ožujka · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 23. prosinca · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 23. srpnja · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 23. studenoga · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 23. svibnja · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 23. travnja · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 24. travnja · Vidi više »
24sata
24sata je medijska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 24sata · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 25. travnja · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 25. veljače · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 26. kolovoza · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 26. lipnja · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 26. prosinca · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 27. lipnja · Vidi više »
28. kolovoza
28.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 28. kolovoza · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 28. veljače · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 3. lipnja · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 3. rujna · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 3. srpnja · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 30. kolovoza · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 30. srpnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 30. svibnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 31. ožujka · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 31. siječnja · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 31. svibnja · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 4. lipnja · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 5. rujna · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 5. srpnja · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 6. kolovoza · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 6. srpnja · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 6. studenoga · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 7. travnja · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 8. kolovoza · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 9. kolovoza · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 9. prosinca · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj i 9. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020., Koronavirus u Hrvatskoj, Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj, Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020..
