Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Indeks Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.

123 odnosi: Alžir, Albanija, Argentina, Australija, Austrija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Češka, Čile, Belgija, Bosma i Hercegovima, Brazil, Bugarska, Crna Gora, Damska, Dan hrvatske diplomacije, Davor Ivo Stier, Davorin Rudolf, Diplomacija, Diplomatski protokol, Drago Lovrić, Egipat, Europa, Finska, Framcuska, Frane Vinko Golem, Gordan Jandroković, Grčka, Hrvatska, Indija, Indonezija, Irak, Iran, Irska, Italija, Ivan Jakovčić, Izrael, Japan, Južnoafrička Republika, Kanada, Katar, Kina, Kolinda Grabar-Kitarović, Kosovo, Kuvajt, Libija, Ljerka Mintas-Hodak, Mađarska, Makedonija, ..., Malezija, Marija Pejčinović Burić, Maroko, Mate Granić, Međunarodno pravo, Ministar vanjskih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova, Miomir Žužul, Miro Kovač, NATO, Neven Mimica, Nizozemska, Norveška, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Poljska, Portugal, Predsjednik Republike Hrvatske, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Rumunjska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Slovačka, Slovemija, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija, Sveta Stolica, Tonino Picula, Turska, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Veleposlanstvo, Vesna Pusić, Vijeće Europe, Vizni sustav, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zdenko Škrabalo, Zdravko Mršić, Zvonimir Šeparović, 12. siječnja, 16. veljače, 17. veljače, 19. lipnja, 19. listopada, 1990., 1991., 1992., 1993., 1998., 2000., 2001., 2003., 2005., 2008., 2011., 2016., 2017., 21. lipnja, 22. prosinca, 22. siječnja, 23. prosinca, 27. siječnja, 27. svibnja, 28. rujna, 28. svibnja, 3. svibnja, 3. travnja, 31. srpnja, 31. svibnja, 8. studenog, 9. lipnja. Proširite indeks (73 više) »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Alžir · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Albanija · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Argentina · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Austrija · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija. Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak. Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Švicarska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Češka · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Čile · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Belgija · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Brazil · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Bugarska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Crna Gora · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Damska · Vidi više »

Dan hrvatske diplomacije

Danom hrvatske diplomacije, 7.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Dan hrvatske diplomacije · Vidi više »

Davor Ivo Stier

Davor Ivo Stier (Buenos Aires, 6. siječnja 1972.) hrvatski je političar i diplomat, zastupnik u Europskom parlamentu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Davor Ivo Stier · Vidi više »

Davorin Rudolf

Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.), hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Davorin Rudolf · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenje, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Diplomacija · Vidi više »

Diplomatski protokol

Diplomatski protokol je skup pravila i običaja o ponašanju u međudržavnim odnosima, diplomatskom ophođenju, ceremonijalu i kurtoaziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Diplomatski protokol · Vidi više »

Drago Lovrić

Drago Lovrić (Gornji Vukšić, Brčko, 2. prosinca 1961.), hrvatski general, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2011.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Drago Lovrić · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Egipat · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Europa · Vidi više »

Finska

Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Finska · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Framcuska · Vidi više »

Frane Vinko Golem

Frane Vinko Golem (Bisko, Trilj, 4. listopada 1938. – Zagreb, 11. kolovoza 2007.) bio je hrvatski diplomat i političar.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Frane Vinko Golem · Vidi više »

Gordan Jandroković

Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), hrvatski je političar, aktualni je predsjednik Hrvatskoga sabora.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Gordan Jandroković · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Grčka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Indija · Vidi više »

Indonezija

Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Indonezija · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Iran · Vidi više »

Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Irska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Italija · Vidi više »

Ivan Jakovčić

Ivan Jakovčić (Poreč, 15. studenog 1957.), bivši predsjednik IDS-a, od 2014.zastupnik u Europskom parlamentu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ivan Jakovčić · Vidi više »

Izrael

Izrael (hebrejski: יִשְׂרָאֵל; arapski: إسرائيل), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Izrael · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Japan · Vidi više »

Južnoafrička Republika

Južnoafrička Republika, službeno Republika Južna Afrika, država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Južnoafrička Republika · Vidi više »

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Kanada · Vidi više »

Katar

Katar je država na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Katar · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Kina · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) predsjednica je Republike Hrvatske, hrvatska političarka i diplomatkinja, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Kosovo · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Kuvajt · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Libija · Vidi više »

Ljerka Mintas-Hodak

Ljerka Mintas (Zagreb, 26. siječnja 1952. -), hrvatska odvjetnica i političarka.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ljerka Mintas-Hodak · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Mađarska · Vidi više »

Makedonija

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Makedonija · Vidi više »

Malezija

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Malezija · Vidi više »

Marija Pejčinović Burić

Marija Pejčinović Burić (2017.). Marija Pejčinović Burić (Mostar, 1963.), hrvatska političarka, aktualna potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Marija Pejčinović Burić · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Maroko · Vidi više »

Mate Granić

Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar Osnovnu školu je završio u Baškoj Vodi i Makarskoj, gimnaziju u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu (1971).

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Mate Granić · Vidi više »

Međunarodno pravo

Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Međunarodno pravo · Vidi više »

Ministar vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova član je vlade i šef resora nadležnog za međunarodne odnose i vođenje vanjske politike svoje zemlje (u pravilu ministarstva vanjskih poslova).

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministar vanjskih poslova · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih poslova

Zgrada Foreign and Commonwealth Office, britanskog ministarstva vanjskih poslova U većini zemalja ministarstvo vanjskih poslova je resor nadležan za održavanje i provođenje vanjske politike neke države.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih poslova · Vidi više »

Miomir Žužul

Miomir Žužul (Split, 19. lipnja 1955.), hrvatski političar, diplomat, bivši ministar vanjskih poslova.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Miomir Žužul · Vidi više »

Miro Kovač

Miro Kovač (Split, 20. rujna 1968.) hrvatski je povjesničar, diplomat i i političar koji je obnašao dužnost ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u vladi premijera Tihomira Oreškovića od 22.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Miro Kovač · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i NATO · Vidi više »

Neven Mimica

Neven Mimica (Split, 12. listopada 1953.), hrvatski ekonomist i političar, Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoja, slijedom čega je član Europske komisije.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Neven Mimica · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Nizozemska · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Norveška · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Zemlje članice Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) jest međunarodna organizacija. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE).

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Poljska · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Portugal · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Slovačka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Slovemija · Vidi više »

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

SSP u postupku ratifikacije Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo).

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Srbija · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sveta Stolica · Vidi više »

Tonino Picula

Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru te hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu gdje zajedno s ostalim hrvatskim socijaldemokratima sjedi u redovima europske političke grupacije S&D.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Tonino Picula · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Turska · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ukrajina · Vidi više »

Veleposlanstvo

Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Veleposlanstvo · Vidi više »

Vesna Pusić

Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska političarka, publicistkinja i predsjednica HNS-a, ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Vesna Pusić · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 47 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Vijeće Europe · Vidi više »

Vizni sustav

Vizni sustav je sustav izdavanja uvjetnih dozvola prelaska državne granice strancima za potrebe njihovog boravka na teritoriju određene države.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Vizni sustav · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zdenko Škrabalo

Zdenko Škrabalo (Sombor, 4. kolovoza 1929. - Zagreb, 12. siječnja 2014.) je hrvatski akademik i diplomat.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Zdenko Škrabalo · Vidi više »

Zdravko Mršić

Zdravko Mršić (Mostar, BiH, 11. svibnja 1936.) je hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u prvoj i drugoj vladi RH.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Zdravko Mršić · Vidi više »

Zvonimir Šeparović

Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928.) - hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Zvonimir Šeparović · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 12. siječnja · Vidi više »

16. veljače

16.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 16. veljače · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 17. veljače · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 19. lipnja · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 19. listopada · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 1993. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 1998. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2003. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2005. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2008. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2011. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 2017. · Vidi više »

21. lipnja

21.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 21. lipnja · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 22. prosinca · Vidi više »

22. siječnja

22.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 22. siječnja · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 23. prosinca · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 27. siječnja · Vidi više »

27. svibnja

27.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 27. svibnja · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 28. rujna · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 28. svibnja · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 3. svibnja · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 3. travnja · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 31. srpnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 31. svibnja · Vidi više »

8. studenog

8.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 8. studenog · Vidi više »

9. lipnja

9.

Novi!!: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i 9. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

MVP RH, MVPEI, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »