Brže od pregledniku!
88 odnosi: Aktinij, Alfa-čestica, Aluminij, Anoda, Antoine Henri Becquerel, Argon, Atomska jezgra, Atomska masa, Atomski broj, Češka, Bar (jedinica), Beta raspad, Beta-čestica, Brzina, Brzina svjetlosti, Celzij, Džul, Električna struja, Električni naboj, Električno polje, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektroskop, Enrico Fermi, Ernest Rutherford, Fluorescentni zaslon, Fotografija, Frederick Soddy, Galvanometar, Gama-čestica, Geigerov brojač, Građevinski materijal, Grijanje, Helij, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Izotop, Kalij, Katoda, Kemijska reakcija, Kemijski element, Kilogram, Kinetička energija, Kiri, Kovine, Kozmičke zrake, Laboratorij, Lim (kovina), Magnetsko polje, Malteški križ, ..., Maria Skłodowska-Curie, Masa, Metar, Metar u sekundi, Molekula, Nadmorska visina, Neptunij, Neutrino, Neutron, Nuklearna energija, Olovo (element), Papir, Paul Villard, Pierre Curie, Plin, Proton, Radij, Radijacija, Radioaktivnost, Radionuklid, Radon, Rendgenske zrake, Rubidij, Samarij, Sivert, Soli, Svemir, Tlak, Toplina, Torij, Transmutacija, Uranij, Valna duljina, Vodik, Vrijeme poluraspada, Wolfgang Pauli, Zemlja, Zrak. Proširite indeks (38 više) »
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Aktinij · Vidi više »
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Alfa-čestica · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Aluminij · Vidi više »
Anoda
galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Anoda · Vidi više »
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Argon · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Atomska jezgra · Vidi više »
Atomska masa
Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Atomska masa · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Atomski broj · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Češka · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Bar (jedinica) · Vidi više »
Beta raspad
Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Beta raspad · Vidi više »
Beta-čestica
beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Beta-čestica · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Brzina · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Celzij · Vidi više »
Džul
Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Džul · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Električna struja · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Električni naboj · Vidi više »
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Električno polje · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Elektron · Vidi više »
Elektroskop
Način rada elektroskopa s kuglicom. Elektroskop je uređaj ili mjerni instrument kojim se može pokazati je li neko tijelo električki nabijeno.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Elektroskop · Vidi više »
Enrico Fermi
Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Enrico Fermi · Vidi više »
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Ernest Rutherford · Vidi više »
Fluorescentni zaslon
Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. putničkom vozilu. Fluorescentni zaslon katodne cijevi je prozirna površina premazana fluorescentnim tvarima koje svijetle i stvaraju slike ovisno o tome koliko ih je elektrona pogodilo, a broj elektrona koji pada na pojedino mjesto na zaslonu u svakom trenutku ovisi o električnom naponu na upravljačkoj rešetki.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Fluorescentni zaslon · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Fotografija · Vidi više »
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Frederick Soddy · Vidi više »
Galvanometar
Shematski prikaz rada galvanometra. Rani D'Arsonvalov galvanometar kod koga se vidi magnet i zakretni svitak. Galvanometar. Kad električnom zavojnicom teče struja, ona postaje magnetična i uvlači u sebe komad mekog željeza to jače što je struja jača.Kazaljku, odnosno meko željezo, drži u ravnoteži spiralna opruga Galvanometar je osobito osjetljiv mjerni električni instrument koji služi za mjerenje vrlo slabih električnih struja i električnih napona.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Galvanometar · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Gama-čestica · Vidi više »
Geigerov brojač
Geigerov brojač. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo je naprava ili mjerni instrument za otkrivanje ili detekciju ionizirajućega zračenja (radioaktivnost), odnosno brojenje prolaska ionizirajućih čestica ili fotona.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Geigerov brojač · Vidi više »
Građevinski materijal
Pojam građevinski materijal označava sve one materijale koji se koriste u građevinarstvu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Građevinski materijal · Vidi više »
Grijanje
Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Grijanje · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Helij · Vidi više »
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Ioniziranje · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Izotop · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kalij · Vidi više »
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Katoda · Vidi više »
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kemijska reakcija · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kemijski element · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kilogram · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kinetička energija · Vidi više »
Kiri
Marie Curie, slika za Nobela, 1911. Kiri (simbol: Ci) je mjerna jedinica za radioaktivnost, a nije SI mjerna jedinica.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kiri · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kovine · Vidi više »
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Kozmičke zrake · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Laboratorij · Vidi više »
Lim (kovina)
Neki od proizvoda koji se dobivaju od raznih limova. Lim se danas proizvodi uglavnom vrućim valjanjem. hrane). Simulacija savijanja lima. Lim (vjerojatno prema tal. lamina: metalna pločica) je metalni poluproizvod razmjerno male debljine u usporedbi s ostalim izmjerama, od kojega se mnogobrojnim postupcima obrade (savijanjem, rezanjem, izbijanjem, spajanjem, dubokim vučenjem, tiskanjem i drugo) proizvode najrazličitiji predmeti, od kovanog novca i konzerve do parnoga kotla i broda.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Lim (kovina) · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Magnetsko polje · Vidi više »
Malteški križ
Malteški križ 150px Suverenog malteškog vojnog reda Malteški križ je simbol časti i zaštite koji već stoljećima nose hrabri ljudi širom svijeta.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Malteški križ · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Masa · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Metar u sekundi · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Molekula · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Nadmorska visina · Vidi više »
Neptunij
Ime je dobio po planetu Neptunu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Neptunij · Vidi više »
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Neutrino · Vidi više »
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Neutron · Vidi više »
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Nuklearna energija · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Olovo (element) · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Papir · Vidi više »
Paul Villard
Paul Ulrich Villard. Paul Ulrich Villard (Saint-Germain-au-Mont-d'Or, Francuska, 28. rujna 1860. – Bajona, 13. siječnja 1934.) je bio francuski kemičar i fizičar, koji je najpoznatiji po otkriću gama-čestica, dok je proučavao radioaktivno zračenje radija.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Paul Villard · Vidi više »
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Pierre Curie · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Plin · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Proton · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Radij · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Radijacija · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Radioaktivnost · Vidi više »
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Radionuklid · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Radon · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Rendgenske zrake · Vidi više »
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Rubidij · Vidi više »
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Samarij · Vidi više »
Sivert
Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Sivert · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Soli · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Svemir · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Tlak · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Toplina · Vidi više »
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Torij · Vidi više »
Transmutacija
fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Transmutacija · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Uranij · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Valna duljina · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Vodik · Vidi više »
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Vrijeme poluraspada · Vidi više »
Wolfgang Pauli
Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Wolfgang Pauli · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Zemlja · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Prirodna radioaktivnost i Zrak · Vidi više »
