Brže od pregledniku!
309 odnosi: Acta Geographica Croatica, Agronomski fakultet u Zagrebu, Akademik, Alexander von Humboldt, Antun Rožić, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Artur Gavazzi, Astronom, Azija, Šibenik, Čakovec, Češka, Baja California, Baltazar Adam Krčelić, Banja Luka, Barska nadbiskupija, Beč, Berlin, Bosna i Hercegovina, CAB Abstracts, Cres, Crna Gora, Dalmacija, Demografija, Doktor, Dragutin Lerman, Dragutin Seljan, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Dubašnica, Dubrovnik, Ekologija, Ekonomija, Ekonomski fakultet u Splitu, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Engleski jezik, Etnologija, Europa, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Ferdinand Konščak, Filozof, Filozofski fakultet u Zadru, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fizičar, Fizička geografija, Francuska, Frane Petrić, Franjevci, ..., Franjo Kružić, Göttingen, Geografija, Geografski horizont, Geografski odsjek PMF-a, Geoinformatika, Gospić, Grčka, Herman Dalmatin, Hidrografija, Hinko Hranilović, Hrvatska, Hrvatski geografski glasnik, Hrvatski jezik, Hrvatsko geografsko društvo, Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”, Humanističke znanosti, Ilirski pokret, Interuniverzitetski centar Dubrovnik, Istra, Istraživanje, Ivan Franjo Jukić, Ivan Klobučarić, Ivan Lučić, Ivo Pilar, Jadransko more, Josip Roglić, Južna Europa, Juraj Šižgorić, Kalifornija, Karlovac, Kartografija, Katastar, Klasična gimnazija u Zagrebu, Klaudije Ptolemej, Knin, Korčula, Krk, Kulturna baština, Lastovo, Latinski jezik, Leksikografija, Liječnik, Mađarska, Marin Getaldić, Markantun de Dominis, Marko Polo, Matematičar, Matija Petar Katančić, Meridijani, Meteorologija, Milan Šenoa, Mirko i Stjepan Seljan, Misionarstvo, Mletci, Morske mijene, Natale Bonifazio, Njemačka, Njemački jezik, Novi vijek, Odgoj, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osnovna škola, Otok, Pakrac, Pariz, Pavao Ritter Vitezović, Petar Kopić, Petar Matković, Petrinja, Planet, Plinije Stariji, Požega, Podravina (časopis), Poluotok, Povijesna baština, Povijest, Povjesničar, Prag, Pregledni članak, Primorje, Primorska Hrvatska, Prirodne znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Pula, Putopis, Putovanje, Rab, Regionalna geografija, Renesansa, Rijeka, Rimsko Carstvo, Ruđer Bošković, Rumunjska, Rusi, Senj, Seoba naroda, Slaveni, Slavonski Brod, Slovačka, Slovenci, Slovenija, Sociologija, Split, Srbi, Srednja škola, Srednji vijek, Sredozemlje, Stari vijek, Statistika, Stjepan Glavač, Strabon, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Svijet, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Toponim, Trogir, Turska, Udžbenik, Varaždin, Vicko Dimitrije Volčić, Vinko Paletin, Visoka škola, Vjekoslav Klaić, Vjetar, Vremenska prognoza, Zadar, Zagreb, Zagrebačka škola za menadžment, Zapadna Europa, Zemlja, Zemljopis Hrvatske, Zemljovid, Znanost, 1100., 1143., 1160., 12. stoljeće, 1254., 1298., 13. stoljeće, 1323., 1420., 1469., 1472., 1485., 1487., 15. stoljeće, 1500., 1508., 1509., 1520., 1529., 1532., 1538., 1550., 1551., 1555., 1560., 1563., 1565., 1568., 1573., 1583., 1592., 1597., 16. stoljeće, 1604., 1605., 1607., 1624., 1626., 1627., 1652., 1673., 1679., 1680., 17. stoljeće, 1700., 1703., 1711., 1713., 1714., 1715., 1750., 1759., 1778., 1787., 1790., 1791., 18. stoljeće, 1806., 1808., 1809., 1810., 1820., 1821., 1823., 1825., 1830., 1840., 1841., 1842., 1843., 1847., 1848., 1849., 1851., 1857., 1860., 1861., 1863., 1865., 1867., 1869., 1871., 1874., 1875., 1878., 1880., 1883., 1897., 1898., 19. stoljeće, 1906., 1913., 1918., 1922., 1924., 1928., 1929., 1933., 1936., 1939., 1944., 1947., 1950., 1955., 1958., 1961., 1970., 1975., 1987., 1991., 1992., 1993., 1994., 1996., 2. stoljeće, 20. stoljeće, 2000., 2001., 2002., 2006.. Proširite indeks (259 više) »
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Acta Geographica Croatica · Vidi više »
Agronomski fakultet u Zagrebu
Agronomski fakultet u Zagrebu je visoko učilište u Zagrebu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Agronomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Akademik · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Antun Rožić
Antun Rožić (1787. – 1848.), hrvatski jezikoslovac, autor je gramatike latinskoga jezika koja je izdana u dvije knjige od kojih prva, Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike vu domorodnom jeziku, Varaždin, 1821., uvodi u morfologiju latinskoga jezika, a druga, Kratko naputjenye vu kruto hasznoviteh, i zevsema potrebneh temelyih diachkoga jezika, Budim, 1820., donosi sintaktičke napomene o uporabi padeža, aktiva i pasiva, veznika i zamjenica te gerundiva i supina.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Antun Rožić · Vidi više »
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Artur Gavazzi
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. – Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Artur Gavazzi · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Astronom · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Azija · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Šibenik · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Čakovec · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Češka · Vidi više »
Baja California
Tipičan pustinjski krajojik Baja California jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena na sjeverozapadu države, i zauzima sjevernu polovicu poluotoka Baja California.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Baja California · Vidi više »
Baltazar Adam Krčelić
Baltazar Adam Krčelić (Kerchelich, Kerchelics; Boltižar, Boltek, Bolthisar) (Šenkovec kraj Zagreba, 5. veljače 1715. – Zagreb, 29. ožujka 1778.) bio je hrvatski povjesničar, književni povjesničar, teolog i pravnik.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Baltazar Adam Krčelić · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Banja Luka · Vidi više »
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Barska nadbiskupija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Berlin · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
CAB Abstracts
CAB Abstracts je baza sažetaka britanskog izdavača CABI Publishinga.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i CAB Abstracts · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Cres · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Dalmacija · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Demografija · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Doktor · Vidi više »
Dragutin Lerman
Dragutin Lerman (Požega, 24. kolovoza 1863. – Kreševo, 12. lipnja 1918.) bio je hrvatski istraživač i putopisac.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Dragutin Lerman · Vidi više »
Dragutin Seljan
Dragutin Seljan (Topolovac kraj Siska, 16. studenog 1810. – Zagreb, 14. svibnja 1848.), geograf, teolog i sudionik ilirskog pokreta.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Dragutin Seljan · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Družba Isusova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubašnica
Dubašnica nekadašnje selo i župa na sjeverozapadu otoku Krka, koje je osnovano negdje pred kraj 15 stoljeća, najkasnije 1491. kada su žitelji dobili pravo na vlastitog župnika.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Dubašnica · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ekologija · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ekonomija · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Splitu
Ekonomski fakultet u Splitu je visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ekonomski fakultet u Splitu · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Engleski jezik · Vidi više »
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Etnologija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Europa · Vidi više »
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Ferdinand Konščak
Ferdinand Konščak (Varaždin, 2. prosinca 1703. ‒ San Ignacio, 10. rujna 1759.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom i graditelj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ferdinand Konščak · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Filozof · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zadru
Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Filozofski fakultet u Zadru · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Fizičar · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Fizička geografija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Francuska · Vidi više »
Frane Petrić
Marije Ujević-Galetović Frane Petrić (također u varijantama Franjo Petrić, Petriš, Petris, Petričević, Petrišević; lat. Franciscus Patricius, tal. Francesco Patrizi da Cherso), (Cres, 25. travnja 1529. – Rim, 6. veljače 1597.), hrvatski filozof, polihistor, humanist i učenjak.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Frane Petrić · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Franjevci · Vidi više »
Franjo Kružić
Franjo Kružić, mjernik, civilni inženjer (1852. – 1920.).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Franjo Kružić · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Göttingen · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Geografija · Vidi više »
Geografski horizont
Geografski horizont je stručno-informativni časopis Hrvatskog geografskog društva.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Geografski horizont · Vidi više »
Geografski odsjek PMF-a
Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Geografski odsjek PMF-a · Vidi više »
Geoinformatika
Geoinformatika je znanost koja razvija i koristi informatičku infrastrukturu za označavanje problema u geoznanosti i srodnim granama tehničkih znanosti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Geoinformatika · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Gospić · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Grčka · Vidi više »
Herman Dalmatin
Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruške ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stoljeća Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Herman Dalmatin · Vidi više »
Hidrografija
Hidrografija je znanost o prirodnim obilježjima vodâ i rubnog kopna uz njih.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hidrografija · Vidi više »
Hinko Hranilović
Dr sc.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hinko Hranilović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski geografski glasnik znanstveni je časopis Hrvatskog geografskog društva.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hrvatski geografski glasnik · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko geografsko društvo
Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hrvatsko geografsko društvo · Vidi više »
Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”
Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman” (HVU) visoka je obrazovna vojna ustanova Oružanih snaga Republike Hrvatske, a sastoji se od više podređenih visokoškolskih ustanova.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman” · Vidi više »
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Humanističke znanosti · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ilirski pokret · Vidi više »
Interuniverzitetski centar Dubrovnik
Kategorija:Znanost Kategorija:Sveučilišta Interuniverzitetski centar Dubrovnik (IUC) neovisna je međunarodna institucija za napredne studije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Interuniverzitetski centar Dubrovnik · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Istra · Vidi više »
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Istraživanje · Vidi više »
Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ivan Franjo Jukić · Vidi više »
Ivan Klobučarić
Ivan Klobučarić (Clobucciarich), Ivan (Joannes Fluminensis), (Dubašnica na Krku, oko 1545.-(1550.) – Fürstenfeld, Austrija, oko 1605.) bio je hrvatski svećenik, slikar i kartograf.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ivan Klobučarić · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ivan Lučić · Vidi više »
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ivo Pilar · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Jadransko more · Vidi više »
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Josip Roglić · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Južna Europa · Vidi više »
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Juraj Šižgorić · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Kalifornija · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Karlovac · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Kartografija · Vidi više »
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Katastar · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Knin · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Korčula · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Krk · Vidi više »
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Kulturna baština · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Lastovo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Leksikografija · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Liječnik · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Mađarska · Vidi više »
Marin Getaldić
Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Marin Getaldić · Vidi više »
Markantun de Dominis
Naslovnica Dominisove knjige ''Eurip ili o plimi i oseci mora'' Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić ili Marko Antun Gospodnetić, Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), hrvatski isusovac, polihistor, matematičar, fizičar i filozof.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Markantun de Dominis · Vidi više »
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Marko Polo · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Matematičar · Vidi više »
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Matija Petar Katančić · Vidi više »
Meridijani
Meridijani su hrvatska nakladnička kuća iz Samobora, specijalizirana za naslove iz područja povijesti i geografije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Meridijani · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Meteorologija · Vidi više »
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Milan Šenoa · Vidi više »
Mirko i Stjepan Seljan
Mirko Seljan, nepoznati autor, Etnografski muzej u Zagrebu. Stjepan Seljan Mirko Seljan (Karlovac, 5. travnja 1871. – Peru, 1913.) i Stjepan Seljan (Karlovac, 19. kolovoza 1875. – Ouro Preto, Brazil, 7. lipnja 1936.) su najpoznatiji hrvatski istraživači u povijesti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Mirko i Stjepan Seljan · Vidi više »
Misionarstvo
Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Misionarstvo · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Mletci · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Morske mijene · Vidi više »
Natale Bonifazio
Natale Bonifazio (Šibenik, 1537./1538. – Šibenik, 23. veljače 1592.), bakrorezac.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Natale Bonifazio · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Njemački jezik · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Novi vijek · Vidi više »
Odgoj
Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Odgoj · Vidi više »
Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za geografiju jedan je od 21 sveučilišnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Osijek · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Osnovna škola · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Otok · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Pakrac · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Pariz · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Petar Kopić
Petar Kopić (ili Pietro Coppo) (Venecija, 1469. (1470.) – Izola, 1555. (1556.)) zemljopisac i kartograf.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Petar Kopić · Vidi više »
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Petar Matković · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Petrinja · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Planet · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Plinije Stariji · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Požega · Vidi više »
Podravina (časopis)
Podravina - časopis za multidisciplinarna istraživanja časopis je nakladničke kuće Meridijani.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Podravina (časopis) · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Poluotok · Vidi više »
Povijesna baština
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Povijesna baština · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Povjesničar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Prag · Vidi više »
Pregledni članak
Pregledni članak (eng. review), oblik znanstvenog rada.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Pregledni članak · Vidi više »
Primorje
* obala,.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Primorje · Vidi više »
Primorska Hrvatska
Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Primorska Hrvatska · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Pula · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Putopis · Vidi više »
Putovanje
Putovanje vlakom. Putovanje je kratkotrajna promjena mjesta boravka (zrakoplovom, brodom, vlakom, automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom), u poslovne ili turističke svrhe.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Putovanje · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Rab · Vidi više »
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Regionalna geografija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Renesansa · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Rijeka · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Ruđer Bošković · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Rumunjska · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Rusi · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Senj · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Seoba naroda · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Slaveni · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Slovačka · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Slovenija · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Sociologija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Srbi · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Srednja škola · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Sredozemlje · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Stari vijek · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Statistika · Vidi više »
Stjepan Glavač
Stjepan Glavač (Varaždin, 13. prosinca 1627. – Trnava, Slovačka, 22. kolovoza 1680.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, kartograf.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Stjepan Glavač · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Strabon · Vidi više »
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli · Vidi više »
Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Dubrovniku · Vidi više »
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Zadru · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Svijet · Vidi više »
Tehničko veleučilište u Zagrebu
Tehničko veleučilište u Zagrebu (latinski: Polytechnicum Zagrabiense, engleski: Zagreb University of Applied Sciences) je najveće veleučilište u Hrvatskoj osnovano 27. svibnja 1998. godine.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Tehničko veleučilište u Zagrebu · Vidi više »
Toponim
Toponimi (grč.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Toponim · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Trogir · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Turska · Vidi više »
Udžbenik
Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Udžbenik · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Varaždin · Vidi više »
Vicko Dimitrije Volčić
Vicko Dimitrije Volčić (Vicentius Demetrius Raguseus Voltius), (Dubrovnik, 1563. – Napulj (Rim), 1607.), kartograf.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Vicko Dimitrije Volčić · Vidi više »
Vinko Paletin
Vinko Paletin (Korčula, 1508. – Korčula, oko 1575.) je bio hrvatski pomorac, konkvistador, kartograf, izumitelj, pisac i prevoditelj i diplomat iz redova dominikanaca.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Vinko Paletin · Vidi više »
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Visoka škola · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Vjetar · Vidi više »
Vremenska prognoza
atmosferske fronte. radiosonde. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Pijavica. Svjetske meteorološke organizacije. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Meteorološka postaja. Vremenska prognoza (grč. πρόγνωσις: prethodno znanje), prognoza vremena ili predviđanje vremena je znanstveno utemeljeno predviđanje vremenskih prilika.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Vremenska prognoza · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka škola za menadžment
Veleučilište VERN' Zagrebačka škola za menadžment - VERN' ili (eng. Zagreb School of Management) skraćeno ZSM, bila je privatna visokoškolska ustanova s pravom javnosti.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zagrebačka škola za menadžment · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zapadna Europa · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zemlja · Vidi više »
Zemljopis Hrvatske
Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Zemljovid · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i Znanost · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1100. · Vidi više »
1143.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1143. · Vidi više »
1160.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1160. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 12. stoljeće · Vidi više »
1254.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1254. · Vidi više »
1298.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1298. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 13. stoljeće · Vidi više »
1323.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1323. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1420. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1469. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1472. · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1485. · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1487. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 15. stoljeće · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1500. · Vidi više »
1508.
1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1508. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1509. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1520. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1529. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1532. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1538. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1550. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1551. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1555. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1560. · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1563. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1565. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1568. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1573. · Vidi više »
1583.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1583. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1592. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1597. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 16. stoljeće · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1604. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1605. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1607. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1624. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1626. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1627. · Vidi više »
1652.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1652. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1673. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1679. · Vidi više »
1680.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1680. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 17. stoljeće · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1700. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1703. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1711. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1713. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1714. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1715. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1750. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1759. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1778. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1787. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1790. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1791. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 18. stoljeće · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1808. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1809. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1810. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1820. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1821. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1823. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1825. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1830. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1842. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1843. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1849. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1851. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1857. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1861. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1863. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1865. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1871. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1875. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1878. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1880. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1883. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1898. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 19. stoljeće · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1906. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1924. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1929. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1933. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1950. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1958. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1961. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1970. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1975. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 1996. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 2. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Geografija u Hrvatskoj i 2006. · Vidi više »
