Brže od pregledniku!
143 odnosi: Afrikaans, Albanija, Albanski jezik, Anatolija, Anatolijski jezici, Apulija, Armenski jezik, Autohtonost, Avestički jezik, Škotska, Škotski gaelski jezik, Škotski jezik, Španjolski jezik, Švedski jezik, Češki jezik, Älvdalski jezik, Baltički jezici, Baltoslavenski jezici, Baranja, Bazigar jezik, Belučki jezik, Bengalski jezik, Biharski jezici, Bitinija, Bjeloruski jezik, Blatno jezero, Bošnjački jezik, Bretonski jezik, Britonski jezici, Bugarska, Bugarski jezik, Crna Gora, Crno more, Crnogorski jezik, Dalmacija, Danski jezik, Donji pruski, Donjonjemački jezici, Dunav, Egejsko more, Engleski jezik, Ferojski jezik, Flamanski jezik, Francuska, Francuski jezik, Frizijski jezici, Gaelski jezici, Gegijski jezik, Gotski jezik, Gramatički rod, ..., Gudžaratski jezik, Hercegovina, Hetitski jezik, Hindski jezik, Histri, Hrvatski jezik, Ilirski jezik, Imenice, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Irski jezik, Islandski jezik, Istočnogermanski jezici, Istočnopandžapski jezik, Istočnoslavenski jezici, Italski jezici, Jezične porodice i jezici, Jidiš, Južnoslavenski jezici, Katalonski jezik, Kavkaz, Kurdski jezik, Latinski jezik, Lepontski jezik, Letonski jezik, Liburni, Licijski jezik, Lidijski jezik, Ligurija, Linear B, Litavski jezik, Lužičkosrpski jezici, Luksemburški jezik, Luvijski jezik, Makedonski jezik, Marathi jezik, Mesapski jezik, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Norveški jezik, Novogrčki jezik, Osetski jezik, Paštunski jezici, Pad, Padež, Pali jezik, Panonija, Partski jezik, Perzijski jezik, Poljski jezik, Portugalski jezik, Pruski jezik, Retoromanski jezici, Rumunjska, Rumunjski jezik, Ruski jezik, Sanskrt, Sirija, Sjeverna Makedonija, Sjevernogermanski jezici, Slog, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srbija, Srednjonjemački jezici, Srpski jezik, Staroengleski jezik, Starofranački jezik, Starofrizijski jezik, Starogrčki jezik, Staroirski jezik, Staromakedonski jezik, Staronordijski jezik, Staronorveški jezik, Starosaski jezik, Staroslavenski jezik, Starovisokonjemački jezik, Subjekt, Tadžički jezik, Talijanski jezik, Toharski jezici, Toskijski jezik, Trački jezik, Ukrajinski jezik, Urdski jezik, Vandalski jezik, Velški jezik, Venetski jezik, Visokonjemački jezici, Vulgarni latinski jezik, Zapadnogermanski jezici, Zapadnoslavenski jezici, Zemun. Proširite indeks (93 više) »
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Afrikaans · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Albanija · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Albanski jezik · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Anatolija · Vidi više »
Anatolijski jezici
Anatolijski jezici, skupina izumrlih indoeuropskih jezika, koji su se u vremenima prije Krista govorili na području Anatolije ili Male Azije.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Anatolijski jezici · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Apulija · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Armenski jezik · Vidi više »
Autohtonost
hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Autohtonost · Vidi više »
Avestički jezik
Yasna 28.1, Ahunavaiti Gatha (Bodleian MS J2). Avestički jezik (pazend; ISO 639-3: ave), izumrli drevni jezik iz Irana, jedan od 87 iranskih jezika, šire indoiranske skupine, unutar koje čini posebnu podskupinu.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Avestički jezik · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Škotska · Vidi više »
Škotski gaelski jezik
Rasprostranjenost ovog jezika u Škotskoj u 2001. Škotski gaelski jezik (ISO 639-3: gla; gàidhlig, gaelic, albannach gaidhlig, erse) pripada skupini keltskih jezika i podskupini gaelskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Škotski gaelski jezik · Vidi više »
Škotski jezik
Škotski jezik (ISO 639-3: sco; scots), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim se služe etnički Škoti, oko 100 000 osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu i oko 100 000 u Irskoj u grofoviji Donegal.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Škotski jezik · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Španjolski jezik · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Švedski jezik · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Češki jezik · Vidi više »
Älvdalski jezik
Položaj općine Älvdalen u pokrajini Dalarna. Älvdalski ili övdalski (ili) sjevernogermanski je jezik kojim govori oko 3000 ljudi koji žive ili su odrasli u mjestu Älvdalen koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Älvdalen u sjevernoj Dalarni u Švedskoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Älvdalski jezik · Vidi više »
Baltički jezici
Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Baltički jezici · Vidi više »
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Baltoslavenski jezici · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Baranja · Vidi više »
Bazigar jezik
Bazigar jezik (ISO 639-3: bfr), dravidski jezik kojim popisom iz (1981) govori 58 200 ljudi, od 800 000 etničkih koji žive na području indijskih država Haryana, Gujarat, Himachal Pradesh, Punjab; Jammu i Kashmir, Madhya Pradesh i Karnataka, kao i u Delhiju i Chandigarhu.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bazigar jezik · Vidi više »
Belučki jezik
Belučki jezikDalibor Brozović, gl.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Belučki jezik · Vidi više »
Bengalski jezik
right Bengalski jezik (bangala, bangla, bangla-bhasa; ISO 639-3: ben) indoarijski jezik Južne Azije koji je evoluirao iz sanskrta, palija i prakritskog jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bengalski jezik · Vidi više »
Biharski jezici
Biharski jezici, podskupina indoarijskih jezika istočne zone, koji su rašireni na području Indije i Nepala, jednim jezikom u Bangladešu, i nekim prekomorskim zemljama, kao Surinam i Mauricijus.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Biharski jezici · Vidi više »
Bitinija
Rimskog Carstva 125. pr. Kr. Bitinija je povijesna regija, kraljevstvo i rimska provincija na sjeveroistoku Male Azije, omeđena Propontisom, tračkim Bosporom i Euksinom (današnje Crno more).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bitinija · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Blatno jezero
Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero(često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Blatno jezero · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bretonski jezik
Bretonski jezik, Bretanja, Francuska Bretonski jezik (Brezhoneg; ISO 639-3: bre) je Keltski jezik kojim govore Bretonci iz Bretanje u Francuskoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bretonski jezik · Vidi više »
Britonski jezici
Britonski jezici, ogranak od tri keltska jezika kojima danas govori nekoliko manjih naroda na području Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske te nešto iseljenih u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Britonski jezici · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bugarska · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Bugarski jezik · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Crna Gora · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Crno more · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Dalmacija · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Danski jezik · Vidi više »
Donji pruski
Donji pruski (njemački: Niederpreußisch ili Nedderpreußisch), ponekad poznat jednostavno kao pruski (Preußisch), je dijalekt istočnog donjonjemačkog jezika koji se razvio u Istočnoj Pruskoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Donji pruski · Vidi više »
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Dunav · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Egejsko more · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Engleski jezik · Vidi više »
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Ferojski jezik · Vidi više »
Flamanski jezik
Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Flamanski jezik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Francuski jezik · Vidi više »
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Frizijski jezici · Vidi više »
Gaelski jezici
Gaelski jezici (ili goidelski jezici) otočna su grana keltskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Gaelski jezici · Vidi više »
Gegijski jezik
Gegijski jezik (geg, shgip, gheg, shopni, guegue; ISO 639-3: aln), jedan od četiri individualna albanska jezika koji pripada sjevernoj gegijskoj skupini.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Gegijski jezik · Vidi više »
Gotski jezik
Gotski jezik (ISO 639-3: got) Drevni istočnogermanski jezik indoeuropske jezične porodice.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Gotski jezik · Vidi više »
Gramatički rod
Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Gramatički rod · Vidi više »
Gudžaratski jezik
Gudžaratski jezik (ISO 639-3: guj), indoarijski jezik uže istoimene gudžaratske podskupine, kojim govori 46 493 990 ljudi, od čega 45 500 000 u Indiji (1997.), 250 000 u Tanzaniji (Johnstone 1993.), 147 000 u Ugandi (1986.), 12 000 u Zambiji (1985. IEM), 50 000 u Keniji (1995. SIL), Singapuru 800 (1985.) i Pakistanu U Indiji je jedan od službenih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Gudžaratski jezik · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Hercegovina · Vidi više »
Hetitski jezik
Hetitski jezik (nešili; ISO 639-3: hit) je jezik drevnih Hetita, najstariji zapisani indo-europski jezik.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Hetitski jezik · Vidi više »
Hindski jezik
Hindi (हिन्दी; khadi boli, khari boli; ISO 639-3: hin) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Hindski jezik · Vidi više »
Histri
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede.Histri su pleme doseljeno u II.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Histri · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ilirski jezik
Ilirski jezik (ili ilirski jezici) izumrli je jezik Ilira, heterogene skupine plemena i plemenskih saveza tračko-ilirske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, poznatih u Starom vijeku na područjima od Panonske nizine pa do obala Jadranskog mora, južne Italije i Epira.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Ilirski jezik · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Imenice · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Indoiranski jezici
Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Indoiranski jezici · Vidi više »
Irski jezik
Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Irski jezik · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Islandski jezik · Vidi više »
Istočnogermanski jezici
Istočnogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika čiji su jedini predstavnici izumrli gotski, kojim su se služili Goti u području Krima (krimski gotski dijalekt) u današnjoj Ukrajini te u Bugarskoj i središnjoj Europi (vizigotski i ostrogotski), i vandalski, koji se govorio na području južne Španjolske i u susjednoj Africi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Istočnogermanski jezici · Vidi više »
Istočnopandžapski jezik
Istočnopandžapski jezik (ISO 639-3: pan), indoeuropski jezik centralne indoarijske skupine, jedini predstavnik pandžapske podskupine.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Istočnopandžapski jezik · Vidi više »
Istočnoslavenski jezici
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Istočnoslavenski jezici · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Italski jezici · Vidi više »
Jezične porodice i jezici
Ovdje je popis jezičnih porodica i jezika u njima.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Jezične porodice i jezici · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Jidiš · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Katalonski jezik · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Kavkaz · Vidi više »
Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Kurdski jezik · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Latinski jezik · Vidi više »
Lepontski jezik
Lepontski jezik (ISO 639-3: xlp), jedan od izumrlih drevnih keltskih jezika, koji se govorio na području današnje sjeverne Italije u Retiji i Cisalpinskoj Galiji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Lepontski jezik · Vidi više »
Letonski jezik
Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Letonski jezik · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Liburni · Vidi više »
Licijski jezik
Licijski jezik (likijski; ISO 639-3: xlc) jest izumrli jezik drevnih Licijaca koji spada u indo-europsku jezičnu porodicu, odnosno u podskupinu anatolijskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Licijski jezik · Vidi više »
Lidijski jezik
Lidijski jezik (ISO 639-3: iso639-3:xld xld) je jezik drevnih Lidijaca koji spada u indo-europsku jezičnu porodicu, odnosno u podskupinu anatolijskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Lidijski jezik · Vidi više »
Ligurija
Ligurija je regija na sjeverozapadu Italije, treća najmanja talijanska regija.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Ligurija · Vidi više »
Linear B
Linear B je grafijski sustav koji se u drugoj polovici drugog tisućljeća pr. Kr. koristio za zapisivanje mikenskog grčkog jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Linear B · Vidi više »
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Litavski jezik · Vidi više »
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Luksemburški jezik · Vidi više »
Luvijski jezik
Luvijski jezik izumrli je jezik koji pripada anatolijske skupine indoeuropske jezične porodice.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Luvijski jezik · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Makedonski jezik · Vidi više »
Marathi jezik
Marathi jezik (Marāthī: मराठी; maharashtra, maharathi, malhatee, marthi, muruthu; ISO 639-3: mar) je jedan od indoarijevskih jezika iz porodice indoeuropskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Marathi jezik · Vidi više »
Mesapski jezik
Mesapijski jezik (ISO 639-3: cms; mesapski jezik), drevni jezik iz jugoistočne Italije koji se govorio duž Jadranske obale.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Mesapski jezik · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Njemački jezik · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Norveški jezik · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Novogrčki jezik · Vidi više »
Osetski jezik
Osetski jezik (ISO 639-3: oss; ossete), jezik kojim govori oko 641 450 ljudi, od čega 100 000 u Gruziji (Johnstone and Mandryk 2001), a ostali u azijskom dijelu Turske, azijskoj Rusiji, Azerbajdžanu, Kazahstanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu, Ukrajini i Njemačkoj.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Osetski jezik · Vidi više »
Paštunski jezici
Paštunski jezici (afganski jezici), podskupina jugoistočnih iranskih jezika koji se govore u Pakistanu i Afganistanu od etničkih Afganaca (Paštunaca).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Paštunski jezici · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Pad · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Padež · Vidi više »
Pali jezik
Pali je drevni indoarijski liturgijski jezik, srodan sanskrtu.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Pali jezik · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Panonija · Vidi više »
Partski jezik
Partski jezik izumrli je zapadnoiranski jezik koji se upotrebljavao u Partskom Carstvu i drugim državama u kojem je vladala dinastija Arsakida (Armensko Kraljevsto, Kraljevstvo Iberija i Kavkaska Albanija).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Partski jezik · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Perzijski jezik · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Poljski jezik · Vidi više »
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Portugalski jezik · Vidi više »
Pruski jezik
Pruski jezik (ISO 639-3: prg) ili staropruski jedini član zapadnobaltičkih jezika kojim su govorili stari Prusi u nekadašnjoj Istočnoj Pruskoj, kraja koji danas pripada Poljskoj i Rusiji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Pruski jezik · Vidi više »
Retoromanski jezici
Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Retoromanski jezici · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Rumunjski jezik · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Ruski jezik · Vidi više »
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Sanskrt · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Sjevernogermanski jezici
Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »
Slog
Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Slog · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Slovenski jezik · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Srbija · Vidi više »
Srednjonjemački jezici
Srednjonjemački jezici, jedan od dva živa ogranka njemačkih jezika (starofranački je izumro) kojima se služi nekoliko naroda, poglavito u Njemačkoj, ali i u Luksemburgu, Poljskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Sastoji se od dvije uže podskupine, to su: Donjošleski jezik u 15 izdanju ethnologue u 16.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Srednjonjemački jezici · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Srpski jezik · Vidi više »
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Staroengleski jezik · Vidi više »
Starofranački jezik
Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Starofranački jezik · Vidi više »
Starofrizijski jezik
Starofrizijski jezik (ISO 639-3: ofs), povijesni jezik koji pripada skupini ingveonskih (sjevernomorskih) germanskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Starofrizijski jezik · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Starogrčki jezik · Vidi više »
Staroirski jezik
Staroirski jezik je jezik koji pripada keltskoj grani indoeuropskih jezika i najstariji je u toj grupi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Staroirski jezik · Vidi više »
Staromakedonski jezik
područje staromakedonskoga jezika Staromakedonski jezik upotrebljavali su antički Makedonci, a bio je ili dijalekt grčkoga ili poseban helenski jezik.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Staromakedonski jezik · Vidi više »
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Staronordijski jezik · Vidi više »
Staronorveški jezik
Staronorveški jezik (ISO 639: non; staronordijski), povijesni zapadnoskandinavski jezik indoeuropske porodice, koji se između 8.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Staronorveški jezik · Vidi više »
Starosaski jezik
Starosaski jezik (ISO 639-3: osx; Altnieder-deutsch), povijesni zapadnogermanski jezik ingveonske skupine kojim su od 8.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Starosaski jezik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Starovisokonjemački jezik
Starovisokonjemački jezik Starovisokonjemački jezik (althochdeutsch; ISO 639-3: goh), povijesni visokonjemački jezik koji se nekada, između 8.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Starovisokonjemački jezik · Vidi više »
Subjekt
Subjekt je (neobvezni) dio rečenice iz kojeg se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Subjekt · Vidi više »
Tadžički jezik
Tadžički jezik (ISO 639-3: tgk; galcha, tajiki, tadzhik), indoeuropski jezik iranske skupine, i jedan od deset jezika perzijske podskupine jezika, kojim govori blizu 4,5 milijuna ljudi od čega 3 340 000 u Tadžikistanu (1991) i 934 000 u Uzbekistanu, te nešto u Iranu, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji (Azija), Turkmenistanu i Ukrajini.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Tadžički jezik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Talijanski jezik · Vidi više »
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Toharski jezici · Vidi više »
Toskijski jezik
Toskijski jezik (arnautski, shkip, shqip, shqiperë, skchip, tosk, zhgabe; ISO 639-3), jedan od četiri albanska jezika, toskijska podskupina.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Toskijski jezik · Vidi više »
Trački jezik
Trački jezik (ISO 639-3: txh) je iščezli indoeuropski jezik koji se govorio u južnom dijelu Balkana, na prostorima koje su naseljavala tračka plemena, prije svega na dijelovima današnje Bugarske, Grčke, Makedonije i Turske.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Trački jezik · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Urdski jezik
Urdski jezik (اردو; ISO 639-3: urd), koji pripada hindustanskoj grani indoeuropskih jezika, u Pakistanu govori preko 10 milijuna ljudi (1993.) i gotovo 46 milijuna u Indiji.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Urdski jezik · Vidi više »
Vandalski jezik
Vandalski jezik (ISO 639: xvn), jedan od dva istočnogermanska jezika (oba su izumrla; drugi je gotski) koji se u 5 stoljeću iza Krista govorio na području današnje Španjolske i susjednog afričkog kontinenta, u Alžiru i Tunisu.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Vandalski jezik · Vidi više »
Velški jezik
upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Velški jezik · Vidi više »
Venetski jezik
Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Venetski jezik · Vidi više »
Visokonjemački jezici
Visokonjemački jezici, glavna i najveća skupina zapadnogermanskih jezika koji su rasprostranjeni po južnoj i središnjoj Njemačkoj i susjednim državama: Luksemburg, Švicarska, Austrija, te u nekim prekomorskim zemljama, kao što su Kanada.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Visokonjemački jezici · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »
Zapadnoslavenski jezici
Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Popis indoeuropskih jezika i Zemun · Vidi više »
