Sadržaj
232 odnosi: Abhazija, Adžarija, Afrika, Alžir, Albanci, Albanija, Andora, Aruba, Austrija, Azerbajdžan, Španjolska, Švedska, Švicarska, Češka, Belgija, Benelux, Bjelorusija, Bliskoistočni sukob, Bonaire, Bosna i Hercegovina, Bruto domaći proizvod, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Curaçao, Danska, Estonija, Euro, Europa, Europska ekonomska zajednica, Europska komisija, Europska unija, Europska zajednica za ugljen i čelik, Europski gospodarski prostor, Europski parlament, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Europsko vijeće, Farski otoci, Finska, Francuska, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Gagauzija, Gorski Karabah, Grčka, Grenland, Gruzija, Hrvatska, Irska, Island, ... Proširite indeks (182 više) »
Abhazija
Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Abhazija
Adžarija
Položaj Adžarije u Gruziji Adžarija (gruzijski: აჭარა) je autonomna republika u sastavu Gruzije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Adžarija
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Afrika
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Alžir
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Albanci
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Albanija
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Andora
Aruba
Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Aruba
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Austrija
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Azerbajdžan
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Španjolska
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Švedska
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Švicarska
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Češka
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Belgija
Benelux
Satelitska snimka zemalja Beneluxa Benelux Benelux Benelux je zajednica u Zapadnoj Europi koja je osnovana 5.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Benelux
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Bjelorusija
Bliskoistočni sukob
Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Bliskoistočni sukob
Bonaire
Bonaire (papiamento: Boneiru) je otok u Malim Antilima.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Bonaire
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Bosna i Hercegovina
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Bruto domaći proizvod
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Bugarska
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Cipar
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Crna Gora
Curaçao
Lokacijska karta '''Curaçaoa''' Willemstad Zaljev Piscadera Akvarij i delfinarij Ples bulawaya Mostovi u Willemstadu Curaçao (Kòrsou na papiamentu - otok) ima površinu od 444 km², nalazi se u Karipskom moru, najveći je otok u Karipske Nizozemske, pripada grupi ABC - Otoka (Aruba, Bonaire, Curaçao) koji su zemljopisno dio Južne Amerike.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Curaçao
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Danska
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Estonija
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Euro
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europa
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europska ekonomska zajednica
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europska komisija
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europska unija
Europska zajednica za ugljen i čelik
Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europska zajednica za ugljen i čelik
Europski gospodarski prostor
Švicarske) Europski gospodarski prostor (EEA) nastao je 1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europski gospodarski prostor
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europski parlament
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Europsko vijeće
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Farski otoci
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Finska
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Francuska
Francuska Gijana
Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Francuska Gijana
Francuska Polinezija
Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Francuska Polinezija
Gagauzija
Teritorijalna podjela Gagauzije Gagauzija (gag. Gagauz Yeri.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Gagauzija
Gorski Karabah
Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Gorski Karabah
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Grčka
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Grenland
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Gruzija
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Hrvatska
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Irska
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Island
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Italija
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Izrael
Južna Osetija
Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Južna Osetija
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kalinjingrad
Kanalski otoci
Kanalski otoci Kanalski otoci ili Anglo-normandijski otoci (engleski: Channel Islands, francuski: îles anglo-normandes ili îles de la Manche) nalaze se u kanalu La Manche, zapadno od francuskog poluotoka Cotentin.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kanalski otoci
Kanari
Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kanari
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Karibi
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kazahstan
Kišinjev
Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kišinjev
Kopenhagenski kriteriji
150px Kopenhagenski kriteriji (en. Copenhagen criteria) su pravila koja definiraju koja je zemlja podobna pridružiti se Europskoj uniji.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kopenhagenski kriteriji
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kosovo
Kraljevina Nizozemska
Kraljevina Nizozemska (nizozemski: Koninkrijk der Nederlanden) službeno je ime države čiji je najveći dio Nizozemska.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kraljevina Nizozemska
Krunski posjedi
Karta Krunskih posjeda Krunski posjedi (en: Crown dependency) su područja koja nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva, već se radi o područjima za koje je Ujedinjeno Kraljevstvo odgovorno.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Krunski posjedi
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Kurdi
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Latvija
Liberalna demokracija
Države plave boje su izborne demokracije. Liberalna demokracija također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije, čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Liberalna demokracija
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Lihtenštajn
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Lisabonski ugovor
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Litva
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Luksemburg
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Mađarska
Madeira
Madeira (portugalski: drvo) može značiti.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Madeira
Makaronezija
Makaronezija Makaronezija je skupina od pet otočja u Atlantskom oceanu na zapadnoj afričkoj obali.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Makaronezija
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Malta
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Maroko
Mayotte
Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Mayotte
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Miguel Ángel Moratinos
Miguel Ángel Moratinos Cuyaubé, (Madrid, 8. lipnja 1951.) španjolski je pravnik, diplomat i političar.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Miguel Ángel Moratinos
Miheil Saakašvili
Miheil Saakašvili (gru. მიხეილ სააკაშვილი; Tbilisi, 21. prosinca 1967.), gruzijski političar, predsjednik Gruzije od 2004.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Miheil Saakašvili
Mikrodržava
Ne miješati s Mikronacijama. Mikrodržava predstavlja površinski malu državu, neovisnu prema međunarodnom pravu (lat. Ius gentium).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Mikrodržava
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Moldavija
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Monako
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Musliman
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Nacionalizam
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Nafta
Narančasta revolucija
Narančasta vrpca - simbol ukrajinske ''Narančaste revolucije''. Takve su vrpce uobičajeno obilježje mirnih prosvjeda. Narančasta revolucija je naziv za niz prosvjeda i političkih događaja u Ukrajini koji su se odvijali od kraja listopada 2004. godine do siječnja 2005. Uslijedili su nakon drugoga glasačkog kruga za izbor novoga predsjednika, kad su ustanovljene nepravilnosti prilikom brojanja glasačkih listića.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Narančasta revolucija
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.
Pogledaj Proširenje Europske unije i NATO
Nikola Gruevski
Nikola Gruevski Nikola Gruevski (Skoplje, 31. kolovoza 1970.) je makedonski političar, predsjednik stranke VMRO - DPMNE od svibnja 2003. i makedonski premijer od 27. kolovoza 2006. Prethodno je bio potpredsjednik iste stranke.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Nikola Gruevski
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Nizozemska
Nizozemski Antili
Nizozemski Antili bili su autonomni prekomorski posjed u Karipskom moru u sastavu Kraljevine Nizozemske.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Nizozemski Antili
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Njemačka
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Njemačka Demokratska Republika
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Norveška
Nova Kaledonija
Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Nova Kaledonija
Olli Rehn
Olli Rehn 2014. Olli Rehn Ilmari (Mikkeli, Finska, 31. ožujka 1962.), finski političar, trenutno na dužnosti povjerenika Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Olli Rehn
Otočna država
Otočne države u svijetu Otočna država je država koja se u potpunosti sastoji od jednog, više otoka ili samo dijela jednog otoka i ne pripada ni jednom dijelu kopna nekog kontinenta.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Otočna država
Otok Man
20px Man preusmjerava ovdje.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Otok Man
Palestinska Autonomna Područja
Palestinska Samouprava je arapska politička samouprava koja obuhvaća područje Pojasa Gaze i Zapadne Obale na području povijesne regije Palestine na Bliskom Istoku.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Palestinska Autonomna Područja
Pariški ugovor
* Pariški mirovni ugovor (1763.), kojim je završen Sedmogodišnji rat.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Pariški ugovor
Partnerstvo za mir
Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Partnerstvo za mir
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Poljska
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ponovno ujedinjenje Njemačke
Popis zemalja po BDP-u (PKM) per capita
Karta zemalja svijeta po BDP-u per capita mjereno metodom PKM (po podacima MMF-a za 2014. godinu) Ovo je popis zemalja svijeta po bruto domaćem proizvodu po stanovniku (per capita).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Popis zemalja po BDP-u (PKM) per capita
Porez na dodanu vrijednost
PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Porez na dodanu vrijednost
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Portugal
Pravna stečevina Europske unije
Pravna stečevina Europske unije (francuski acquis communautaire) naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje članice unutar Europske unije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Pravna stečevina Europske unije
Prekomorske zajednice Francuske
Collectivités d'outre-mer ili COM (hrvatski bi prijevod bio Prekomorske zajednice) izraz je korišten u političkoj podjeli Francuske.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Prekomorske zajednice Francuske
Prekomorski departmani i regije Francuske
Prekomorski departmani Francuske (départements d'outre-mer - DOM) su ujedno i prekomorske regije (régions d'outre-mer) i imaju apsolutno isti status i prava kao i kontinentalni departmani i regije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Prekomorski departmani i regije Francuske
Pridnjestrovska Moldavska Republika
Pridnjestrovska Moldavska Republika ili kraće Pridnjestrovlje (spominje se i pod nazivom Transdnjestarska Republika) je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra, koja je na mjestima široka i do 15 km.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Pridnjestrovska Moldavska Republika
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Prirodni plin
Ratko Mladić
Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ratko Mladić
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Pogledaj Proširenje Europske unije i Referendum
Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji
Glasački listić s referenduma Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao se 22. siječnja 2012. godine.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ribolov
Rimski ugovori (1957.)
Kapitolskog muzeja u kojoj su potpisani Rimski ugovori. Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Rimski ugovori (1957.)
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Robert Schuman
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Rumunjska
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Rusija
Saba (otok)
Saba je otok u Malim Antilima.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Saba (otok)
Saharska Arapska Demokratska Republika
Ovo je članak o velikim dijelom nepriznatoj državi s vladom u egzilu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Saharska Arapska Demokratska Republika
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Pogledaj Proširenje Europske unije i San Marino
Schengenski sporazum
Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Schengenski sporazum
Schumanov plan
Schumanov plan je plan o regulaciji odnosa na području crne metalurgije kojeg je 1950. godine izložio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Schumanov plan
Sekularizam
George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sekularizam
Silvio Berlusconi
Silvio Berlusconi (Milano, 29. rujna 1936. – Milano, 12. lipnja 2023.) bio je talijanski poslovni čovjek i bivši predsjednik talijanske vlade.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Silvio Berlusconi
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sjeverna Makedonija
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Skandinavija
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Slovačka
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Slovenija
Službeni jezici Europske unije
engleskog jezika (skala je drugačija nego na ostalim mapama) njemačkog jezika francuskog jezika (francuski je materinski jezik za 40% stanovništva Belgije) talijanskog jezika španjolskog jezika Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24 službena i radna jezika.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Službeni jezici Europske unije
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Solun
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sovjetski Savez
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
SSP stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Makedonija, Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Srbija
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Srbija i Crna Gora
Sunizam
Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sunizam
Suverene vojne baze
Cipru Suverene vojne baze su baze britanske vojske u zemljama koje su bile pod vladavinom Ujedinjenog Kraljevstva, a koje su poslije uspostavljanja nezavisnosti ostale pod Ujedinjenim Kraljevstvom.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Suverene vojne baze
Sveti Bartolomej (otok)
Luka Gustavia Zemljovid otoka Svetog Bartolomeja. Sveti Bartolomej (Saint Barthélemy, Saint-Barth ili St. Bart's kod anglofonih) je otok u Malim Antilima.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sveti Bartolomej (otok)
Sveti Eustahije (otok)
Sveti Eustazije (niz.Sint Eustatius) je nizozemski otok u Karibima (tj nalazi u karipskom dijelu Nizozemske).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sveti Eustahije (otok)
Sveti Martin (otok)
Sveti Martin je karipski otok koji je upravno podijeljen između Francuske i Nizozemske.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sveti Martin (otok)
Sveti Petar i Mikelon
Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland), na istočnoj obali Kanade.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Sveti Petar i Mikelon
Teokracija
Teokracija (od grčkog θεοκρατία, sastavljeno od θεός, theós – bog i κρατείν, kratein – vladati) je naziv koji se koristi za državno uređenje u kojem vlada bog, bogovi ili božanstva.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Teokracija
Trošarine
Trošarine (akcize) su poseban oblik poreza na promet i jedan od najstarijih poreznih oblika.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Trošarine
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Turkijski narodi
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Proširenje Europske unije i Turska
Turska Republika Sjeverni Cipar
Turska Republika Sjeverni Cipar (turski: Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti) je de facto država, priznata samo od Turske, koja zauzima jednu trećinu otoka Cipra.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Turska Republika Sjeverni Cipar
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ugovor iz Maastrichta
Ugovor iz Nice
Raspodijela glasova u Vijeću Europske unije prema Ugovoru iz Nice, primjenjuje se od 1. studenog 2004.: ZemljaGlasoviStan.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ugovor iz Nice
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
Članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ujedinjeni narodi
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Ukrajina
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Vatikan
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Vijeće Europe
Viktor Juščenko
Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Viktor Juščenko
Wallis i Futuna
Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Wallis i Futuna
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Zapadna Njemačka
Zelenortska Republika
Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Zelenortska Republika
Zelenortski eskudo
Zelenortski eskudo Zelenortski eskudo, por. Escudo cabo-verdiano (ISO 4217: CVE) je novčana jedinica u Zelenortskoj Republici.
Pogledaj Proširenje Europske unije i Zelenortski eskudo
1. lipnja
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. lipnja
1. ožujka
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. ožujka
1. rujna
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. rujna
1. siječnja
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. siječnja
1. srpnja
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. srpnja
1. studenoga
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. studenoga
1. svibnja
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. svibnja
1. travnja
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. travnja
1. veljače
1.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1. veljače
10. listopada
10.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 10. listopada
10. veljače
10.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 10. veljače
11. siječnja
11.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 11. siječnja
12. lipnja
12.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 12. lipnja
12. ožujka
12.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 12. ožujka
13. siječnja
13.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 13. siječnja
14. travnja
14.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 14. travnja
15. prosinca
15.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 15. prosinca
15. veljače
15.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 15. veljače
16. lipnja
16.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 16. lipnja
16. ožujka
16.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 16. ožujka
16. svibnja
16.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 16. svibnja
17. prosinca
17.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 17. prosinca
17. veljače
17.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 17. veljače
18. listopada
18.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 18. listopada
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1962.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1992.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 1999.
2. svibnja
2.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2. svibnja
20. listopada
20.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 20. listopada
20. svibnja
20.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 20. svibnja
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2001.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2003.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2004.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2005.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2009.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2010.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2012.
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2014.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2015.
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2016.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2017.
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2018.
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2019.
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2020.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 2022.
21. ožujka
21.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 21. ožujka
21. siječnja
21.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 21. siječnja
21. svibnja
21.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 21. svibnja
22. ožujka
22.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 22. ožujka
22. svibnja
22.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 22. svibnja
23. srpnja
23.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 23. srpnja
24. ožujka
24.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 24. ožujka
25. ožujka
25.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 25. ožujka
26. lipnja
26.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 26. lipnja
27. lipnja
27.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 27. lipnja
27. listopada
27.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 27. listopada
27. veljače
27.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 27. veljače
28. listopada
28.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 28. listopada
28. travnja
28.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 28. travnja
29. lipnja
29.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 29. lipnja
3. listopada
3.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 3. listopada
3. srpnja
3.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 3. srpnja
31. prosinca
31.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 31. prosinca
31. siječnja
31.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 31. siječnja
4. ožujka
4.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 4. ožujka
6. listopada
6.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 6. listopada
6. prosinca
6.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 6. prosinca
9. studenoga
9.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 9. studenoga
9. svibnja
9.
Pogledaj Proširenje Europske unije i 9. svibnja
, Italija, Izrael, Južna Osetija, Kalinjingrad, Kanalski otoci, Kanari, Karibi, Kazahstan, Kišinjev, Kopenhagenski kriteriji, Kosovo, Kraljevina Nizozemska, Krunski posjedi, Kurdi, Latvija, Liberalna demokracija, Lihtenštajn, Lisabonski ugovor, Litva, Luksemburg, Mađarska, Madeira, Makaronezija, Malta, Maroko, Mayotte, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Miguel Ángel Moratinos, Miheil Saakašvili, Mikrodržava, Moldavija, Monako, Musliman, Nacionalizam, Nafta, Narančasta revolucija, NATO, Nikola Gruevski, Nizozemska, Nizozemski Antili, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Norveška, Nova Kaledonija, Olli Rehn, Otočna država, Otok Man, Palestinska Autonomna Područja, Pariški ugovor, Partnerstvo za mir, Poljska, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Popis zemalja po BDP-u (PKM) per capita, Porez na dodanu vrijednost, Portugal, Pravna stečevina Europske unije, Prekomorske zajednice Francuske, Prekomorski departmani i regije Francuske, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Prirodni plin, Ratko Mladić, Referendum, Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Ribolov, Rimski ugovori (1957.), Robert Schuman, Rumunjska, Rusija, Saba (otok), Saharska Arapska Demokratska Republika, San Marino, Schengenski sporazum, Schumanov plan, Sekularizam, Silvio Berlusconi, Sjeverna Makedonija, Skandinavija, Slovačka, Slovenija, Službeni jezici Europske unije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Solun, Sovjetski Savez, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija, Srbija i Crna Gora, Sunizam, Suverene vojne baze, Sveti Bartolomej (otok), Sveti Eustahije (otok), Sveti Martin (otok), Sveti Petar i Mikelon, Teokracija, Trošarine, Turkijski narodi, Turska, Turska Republika Sjeverni Cipar, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Nice, Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Vatikan, Vijeće Europe, Viktor Juščenko, Wallis i Futuna, Zapadna Njemačka, Zelenortska Republika, Zelenortski eskudo, 1. lipnja, 1. ožujka, 1. rujna, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 1. travnja, 1. veljače, 10. listopada, 10. veljače, 11. siječnja, 12. lipnja, 12. ožujka, 13. siječnja, 14. travnja, 15. prosinca, 15. veljače, 16. lipnja, 16. ožujka, 16. svibnja, 17. prosinca, 17. veljače, 18. listopada, 1962., 1992., 1999., 2. svibnja, 20. listopada, 20. svibnja, 2001., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2022., 21. ožujka, 21. siječnja, 21. svibnja, 22. ožujka, 22. svibnja, 23. srpnja, 24. ožujka, 25. ožujka, 26. lipnja, 27. lipnja, 27. listopada, 27. veljače, 28. listopada, 28. travnja, 29. lipnja, 3. listopada, 3. srpnja, 31. prosinca, 31. siječnja, 4. ožujka, 6. listopada, 6. prosinca, 9. studenoga, 9. svibnja.