Komunikacija

338 odnosi: Adolf Mošinsky, Adolfo Weber Tkalčević, Agneza Szabo, Albert Bazala, Alberto Ognjan Štriga, Aleksandar Bresztyenszky, Aleksandar Horvat, Aleksandar I. Karađorđević, Alojzije Stepinac, Andrija Mohorovičić, Anja Šovagović-Despot, Ante Kovačić, Ante Pandaković, Ante Starčević, Antun Barac, Antun Bauer (biskup), Antun Branko Šimić, Antun Dabinović, Antun Gustav Matoš, Antun Kržan, Antun Mažuranić, Antun Mihanović, Antun Radić, Antun Vakanović, Armin Šrabec, August Šenoa, August Košutić, Đuro Arnold, Đuro Šurmin, Đuro Basariček, Đuro Pilar, Šalata, Šimun Čučić, Šimun Balenović, Šimun Bratulić, Živko Bertić, Ćiro Truhelka, Bachov apsolutizam, Baltazar Adam Krčelić, Banja Luka, Banovina Hrvatska, Beč, Blaž Lorković, Božidar Širola, Boris Kalin (filozof), Branimir Šenoa, Branko Gavella, Crkva sv. Katarine u Zagrebu, Damir Boras, David Starčević, ..., Dimitrija Demeter, Domovinski rat, Dragutin Domjanić, Dragutin Hrvoj, Dragutin Mašek, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Egon Steinmann, Europa, Ferdo Šišić, Ferdo Livadić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fran Folnegović, Fran Galović, Fran Kurelac, Franjo Šeper, Franjo Bučar, Franjo Dugan stariji, Franjo Durst, Franjo Fancev, Franjo Horvat Kiš, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Iveković, Franjo Kufrin, Franjo Marković, Gavro Schwarz, Gjuro Szabo (povjesničar), Grčko-hrvatski rječnik, Herodot, Hinko Würth, Hrvatska, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hugo Badalić, Ignac Kristijanović, Ignjat Brlić, Iskra Iveljić, Ivan Andres, Ivan Šubašić, Ivan Švear, Ivan Bartolović, Ivan Broz, Ivan Derkos, Ivan II. Drašković, Ivan III. Drašković, Ivan Krajač, Ivan Krstitelj Birling, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Lorković, Ivan Perkovac, Ivan Pernar, Ivan Ranđeo, Ivan Rupert Gusić, Ivan Trnski, Ivan Zakmardi, Ivo Bojanovski, Ivo Frank, Ivo Frol, Ivo Goldstein, Ivo Horvat (botaničar), Ivo Krbek, Ivo Pilar, Ivo Vojnović, Izidor Poljak, Janko Drašković, Janko Jurković, Janko Kamauf, Janko Polić Kamov, Jaroslav Šidak, Jesen, Josif Staljin, Josip Šilović, Josip Beruta, Josip Eugen Tomić, Josip Galjuf, Josip Jelačić, Josip Kušević, Josip Lang, Josip Pasarić, Josip Pazman, Josip Reberski, Josip Stadler, Josip Torbar, Josip Torbar (ml.), Juraj Andrassy, Juraj Habdelić, Juraj Križanić, Juraj Krnjević, Juraj Posilović, Kastor i Polideuk, Klasična gimnazija u Splitu (1817.), Klement XIV., Koloman Rac, Koncentracijski logor Auschwitz, Krešimir Dolenčić, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Levin Chavrak, Levin Rauch, Listopad, Ljeto, Ljubo Babić, Ljubomir Maraković, Ljudevit Jurak, Ljudevit Vukotinović, Mađaroni, Maksimilijan Vrhovac, Marijan Matković, Marseille, Matija Ivšić, Matija Mesić, Matija Mrazović, Matija Petar Katančić, Matija Smodek, Medicinski fakultet u Zagrebu, Metel Ožegović, Milan Amruš, Milan Šenoa, Milan Šufflay, Milan Makanec, Milan Marjanović, Milan Ogrizović, Milan Prelog (1879.), Milan Rojc, Milan Stahuljak, Mile Magdić, Mile Starčević, Milivoj Šrepel, Milivoj Matošec, Milovan Zoričić, Mirko Divković, Mirko Ožegović, Miroslav Čačković, Miroslav Krleža, Miroslav Kulmer (mlađi), Mislav Ježić, Mladen Deželić, Muzej Mimara, Nevenka Košutić Brozović, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Badovinac, Nikola Batušić, Nikola Majnarić, Nikola Tomašić, Nikola Zdenčaj, Novi zavjet, Oktobarska revolucija, Pavao Štoos, Pavao Hatz, Pavao Rauch, Pavao Ritter Vitezović, Pavao Vuk-Pavlović, Pero Budmani, Petar Petretić, Proljeće, Radoslav Katičić, Ratio Studiorum, Rikard Kraus, Rujan, Siječanj, Skender Fabković, Skoplje, Slavko Ježić, Srednja škola, Srpanj, Srpanjske žrtve, Stanko Andrijević, Stanko Hondl, Stari zavjet, Stjepan Škreblin, Stjepan Gjurašin, Stjepan Ivšić, Stjepan Košutić, Stjepan Musulin, Stjepan Ožegović, Stjepan Pavunić, Stjepan Pomper, Stjepan Radić, Stjepan Srkulj, Stjepan Vrabčević, Studeni, Sveučilište u Zagrebu, Tadija Smičiklas, Teodor Wickerhauser, Tošo Dabac, Tomaš Mikloušić, Tomislav Maretić, Tomo Blažek, Tomo Jančiković, Travanj, Trg svetog Marka, Tvrtko Čubelić, Vaso Bogdanov, Vatroslav Jagić, Vatroslav Lisinski, Velimir Deželić mlađi, Velimir Deželić stariji, Veljača, Veljko Gortan, Vinko Žganec, Vjekoslav Babukić, Vjekoslav Homotarić, Vjekoslav Klaić, Vladimir Jurčić, Vladimir Mažuranić (leksikograf), Vladimir Vidrić, Vladko Maček, Vlado Gotovac, Vladoje Dukat, Vrhbosanska nadbiskupija, Vuk Kiš, Zagora, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, Zagrebački Glavni kolodvor, Zlatko Šulentić, Zvonimir Doroghy, Zvonimir Vukelić, 16. listopada, 1602., 1606., 1607., 1632., 1669., 17. stoljeće, 1773., 1777., 1788., 1791., 18. stoljeće, 1818., 1827., 1845., 1847., 1848., 1849., 1850., 1851., 1853., 1859., 1860., 1861., 1867., 1868., 1869., 1879., 1880., 1894., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1905., 1913., 1914., 1915., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1923., 1925., 1929., 1932., 1934., 1939., 1940., 1943., 1944., 1945., 1947., 1948., 1949., 1954., 1955., 1956., 1957., 1966., 1967., 1970-ih, 1995., 1997., 2. svibnja, 2000., 2006., 29. srpnja, 3. lipnja, 31. svibnja. Proširite indeks (288 više) » « Stisni indeks

Adolf Mošinsky

Adolf pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Adolf Mošinsky · Vidi više »

Adolfo Weber Tkalčević

Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »

Agneza Szabo

Agneza Szabo (Rezovac, 28. listopada 1938.), hrvatska je povjesničarka.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Agneza Szabo · Vidi više »

Albert Bazala

Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Albert Bazala · Vidi više »

Alberto Ognjan Štriga

Alberto Ognjan pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Alberto Ognjan Štriga · Vidi više »

Aleksandar Bresztyenszky

Aleksandar Bresztyenszky Aleksandar Bresztyenszky (Šandor Brešćenski) (Prečec kraj Dugog Sela, 6. rujna 1843. – Pleso, 9. svibnja 1904.), hrvatski pravni pisac i kritičar, političar, sveučilišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, katolički aktivist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Aleksandar Bresztyenszky · Vidi više »

Aleksandar Horvat

Aleksandar Horvat (Aleksa, Aleksander, Šandor) (Sutinske Toplice, 6. prosinca 1875. Zagreb, 8. svibnja 1928.) je bio hrvatski pravnik i pravaški političar, zagovornik parlamentarnog monarhizma i trijalizma.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Aleksandar Horvat · Vidi više »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Andrija Mohorovičić · Vidi više »

Anja Šovagović-Despot

Anja Šovagović-Despot (Zagreb, 25. ožujka 1963.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, spisateljica i glazbena umjetnica.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Anja Šovagović-Despot · Vidi više »

Ante Kovačić

Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ante Kovačić · Vidi više »

Ante Pandaković

Dr Ante Pandaković (Zagreb, 1891. – 1968.) je bio hrvatski nogometni trener, športaš, športski djelatnik i športski dužnosnik (u Hrvatskom športskom savezu od početaka, predsjednik Nogometnog saveza Jugoslavije od 1928. do 1930.). Pored nogometa i skijanja, bavio se bavio alpinizmom, kajakaštvom, planinarstvom, tenisom.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ante Pandaković · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ante Starčević · Vidi više »

Antun Barac

Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Barac · Vidi više »

Antun Bauer (biskup)

Antun Bauer (Breznica, 11. veljače 1856. – Zagreb, 7. prosinca 1937.), teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Bauer (biskup) · Vidi više »

Antun Branko Šimić

Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Branko Šimić · Vidi više »

Antun Dabinović

Antun Dabinović (Trst, 15. studenoga 1882. – Trst, 31. listopada 1964.), hrvatski pravni povjesničar Dabinović, Antun, LZMK, Zagreb (pristupljeno 3. rujna 2016.).

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Dabinović · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Antun Kržan

Antun Kržan (Anton Kržan), (Marija Gorica, 8. lipnja 1835. – Zagreb, 6. studenog 1888.), hrvatski filozof i teolog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Kržan · Vidi više »

Antun Mažuranić

'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Mažuranić · Vidi više »

Antun Mihanović

Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Mihanović · Vidi više »

Antun Radić

Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Radić · Vidi više »

Antun Vakanović

Antun Vakanović (Hrvatska Kostajnica, 21. siječnja 1808. – Zagreb, 23. ožujka 1894.), hrvatski pravnik, hrvatski ban (1872. – 1873.) i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Antun Vakanović · Vidi više »

Armin Šrabec

Armin Šrabec (Zagreb, 1. kolovoza 1844. – Zagreb, 22. studenog 1876.), hrvatski klasični filolog, violončelist i skladatelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Armin Šrabec · Vidi više »

August Šenoa

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i August Šenoa · Vidi više »

August Košutić

August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i August Košutić · Vidi više »

Đuro Arnold

Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Đuro Arnold · Vidi više »

Đuro Šurmin

Theodora Mayerhofera. Đuro Šurmin (Gjuro Šurmin) (Sišćani kod Čazme 4. rujna 1867. 22. ožujka 1937.) je bio hrvatski povjesničar, književni kritičar i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Đuro Šurmin · Vidi više »

Đuro Basariček

Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Đuro Basariček · Vidi više »

Đuro Pilar

Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Đuro Pilar · Vidi više »

Šalata

Pogled na kompleks KBC Zagreb na Šalati Šalata je dio grada Zagreba (kvart), smješten na obronku Medvednice, sjeverno od Vlaške ulice.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Šalata · Vidi više »

Šimun Čučić

Šimun Čučić (Pećno kraj Žumberka, 1784. – 1828.), hrvatski filozof.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Šimun Čučić · Vidi više »

Šimun Balenović

Šimun Balenović (Kruščica kraj Kosinja, 21. listopada 1835. - Zagreb, 17. svibnja 1872.), hrvatski publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Šimun Balenović · Vidi više »

Šimun Bratulić

Šimun Bratulić - jedan od četiriju priora pavlinskog samostana u Lepoglavi koji su postali zagrebački biskupi.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Šimun Bratulić · Vidi više »

Živko Bertić

Dr Živko Bertić (Kukujevci, Srijem, 1875. – Zemun, 1938.) je bio hrvatski književnik, esejist, satirik, humorist, pisac crtica i pripovijedaka, odvjetnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Živko Bertić · Vidi više »

Ćiro Truhelka

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. – Zagreb, 18. rujna 1942.), bio je hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ćiro Truhelka · Vidi više »

Bachov apsolutizam

Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Bachov apsolutizam · Vidi više »

Baltazar Adam Krčelić

Baltazar Adam Krčelić (Kerchelich, Kerchelics; Boltižar, Boltek, Bolthisar) (Šenkovec kraj Zagreba, 5. veljače 1715. – Zagreb, 29. ožujka 1778.) bio je hrvatski povjesničar, književni povjesničar, teolog i pravnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Baltazar Adam Krčelić · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Banja Luka · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Beč · Vidi više »

Blaž Lorković

Blaž Lorković Blaž Lorković (Novigrad na Dobri, Hrvatska 1839. – 1892.), ekonomist, pravnik, kulturni i politički djelatnik, utemeljitelj hrvatske političke ekonomije.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Blaž Lorković · Vidi više »

Božidar Širola

Božidar Širola (Žakanje, 20. prosinca 1889. – Zagreb, 10. travnja 1956.), bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pisac, muzikolog i etnomuzikolog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Božidar Širola · Vidi više »

Boris Kalin (filozof)

Boris Kalin (Biograd na Moru, 17. veljače 1930. – Zagreb, 13. rujna 2023.) bio je hrvatski filozof.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Boris Kalin (filozof) · Vidi više »

Branimir Šenoa

''Stari Zagreb'' Branimir Šenoa (Zagreb, 7. kolovoza 1879. – Zagreb, 4. prosinca 1939.), bio je hrvatski slikar, grafičar i povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Branimir Šenoa · Vidi više »

Branko Gavella

Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. – Zagreb, 8. travnja 1962.), bio je hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Branko Gavella · Vidi više »

Crkva sv. Katarine u Zagrebu

Crkva svete Katarine Aleksandrijske je barokna crkva u Zagrebu, najpoznatija hrvatska barokna crkva.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Crkva sv. Katarine u Zagrebu · Vidi više »

Damir Boras

Damir Boras (Zagreb, 25. listopada 1951.) hrvatski je znanstvenik, informacijski stručnjak, leksikograf, sveučilišni profesor u trajnome zvanju i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Damir Boras · Vidi više »

David Starčević

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i David Starčević · Vidi više »

Dimitrija Demeter

Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Dimitrija Demeter · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Domovinski rat · Vidi više »

Dragutin Domjanić

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Dragutin Domjanić · Vidi više »

Dragutin Hrvoj

Dragutin pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Dragutin Hrvoj · Vidi više »

Dragutin Mašek

Dragutin Mašek vitez Bosandolski (Zagreb, 28. siječnja 1866. – Zagreb, 19. ožujka 1956.) je hrvatski liječnik otorinolaringolog i profesor.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Dragutin Mašek · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Družba Isusova · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Egon Steinmann

Egon Steinmann (Karlovac, 14. srpnja 1901. – Zagreb, 22. veljače 1966.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Egon Steinmann · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Europa · Vidi više »

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ferdo Šišić · Vidi više »

Ferdo Livadić

Ferdo Wiesner Livadić (Celje, 30. svibnja 1799. – Samobor, 8. siječnja 1879.) bio je prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnog stila u hrvatskoj glazbi, te jedan od vođa ilirskoga pokreta, odnosno hrvatskog narodnog preporoda.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ferdo Livadić · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Fran Folnegović

Fran Folnegović (Slanovec kraj Zagreba, 17. veljače 1848. – Zagreb, 18. srpnja 1903.), bio je hrvatski političar i publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Fran Folnegović · Vidi više »

Fran Galović

Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. – Radenković, 26. listopada 1914.), bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Fran Galović · Vidi više »

Fran Kurelac

Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Fran Kurelac · Vidi više »

Franjo Šeper

Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Šeper · Vidi više »

Franjo Bučar

'''Franjo Bučar'''. Godine 1892. donio je u Zagreb prvu nogometnu loptu iz Stockholma. dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Bučar · Vidi više »

Franjo Dugan stariji

Franjo Dugan stariji (Krapinica, 11. rujna 1874. – Zagreb, 12. prosinca 1948.), hrvatski skladatelj, orguljaš, glazbeni pisac i akademik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Dugan stariji · Vidi više »

Franjo Durst

Franjo Durst (Zagreb, 6. rujna 1875. – Zagreb, 16. rujna 1958.) je bio hrvatski liječnik, osnivač ginekologije u Hrvatskoj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Durst · Vidi više »

Franjo Fancev

Franjo Fancev (Virje, 24. rujna 1882. – Zagreb, 31. ožujka 1943.) bio je hrvatski knjižničar, filolog i povjesničar književnosti.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Fancev · Vidi više »

Franjo Horvat Kiš

Franjo Horvat Kiš (Lobor, 23. rujna 1876. – Zagreb, 2. lipnja 1924.), hrvatski prozni pisac Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1896. godine.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Horvat Kiš · Vidi više »

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo Iveković

Otona Ivekovića Franjo Iveković (Klanjec, 10. rujna 1834. – Zagreb, 2. ožujka 1914.), hrvatski jezikoslovac i vjerski pisac.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Iveković · Vidi više »

Franjo Kufrin

Franjo Josip pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Kufrin · Vidi više »

Franjo Marković

Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Franjo Marković · Vidi više »

Gavro Schwarz

Gavro Schwarz (Nádudvar, 13. prosinca 1872. – Zagreb, 7. prosinca 1942.), židovski teolog i povjesničar, zagrebački nadrabin.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Gavro Schwarz · Vidi više »

Gjuro Szabo (povjesničar)

Gjuro Szabo (Novska, 3. veljače 1875. – Zagreb, 2. svibnja 1943.), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Gjuro Szabo (povjesničar) · Vidi više »

Grčko-hrvatski rječnik

Grčko-hrvatski rječnik najpoznatije je djelo Stjepana Senca izdano po prvi puta krajem svibnja 1910.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Grčko-hrvatski rječnik · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Herodot · Vidi više »

Hinko Würth

Hinko Würth (Novi Vinodolski, 9. studenoga 1881. – Zagreb, 27. svibnja 1964.) hrvatski nogometaš, prvi nogometni sudac, osnivač Nogometnog pododbora Hrvatskog športskog saveza, te osnivač i prvi predsjednik Jugoslavenskog nogometnog saveza, prvak u tenisu, prvi izbornik teniske reprezentacije Kraljevine SHS u Davisovom kupu, prvi predsjednik Jugoslavenskog teniskog saveza, po struci pravnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Hinko Würth · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Hugo Badalić

Hugo Badalić (Slavonski Brod, 18. rujna 1851. – Zagreb, 4. svibnja 1900.) hrvatski književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Hugo Badalić · Vidi više »

Ignac Kristijanović

Ignac Kristijanović (Kriztianovich) (Zagreb, 31. srpnja 1796. – Zagreb, 16. svibnja 1884.) hrvatski književnik, rimokatolički svećenik, biskup i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ignac Kristijanović · Vidi više »

Ignjat Brlić

Ignjat Brlić (Brod na Savi, 1. veljače 1834. – Brod na Savi, 8. travnja 1892.), hrvatski političar i odvjetnik Pučku školu je završio u Brodu na Savi.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ignjat Brlić · Vidi više »

Iskra Iveljić

Iskra Iveljić (Frankfurt na Majni, 1959.), hrvatska povjesničarka Maturirala je u Zagrebu u Klasičnoj gimnaziji 1978.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Iskra Iveljić · Vidi više »

Ivan Andres

Ivan Andres (Vinkovci, 11. svibnja 1883. – Zagreb, 17. ožujka 1959.), hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Andres · Vidi više »

Ivan Šubašić

Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Šubašić · Vidi više »

Ivan Švear

Ivan Švear (Ivanić-Grad, 26. svibnja 1775. – Požeške Sesvete, 12. listopada 1839.) bio je hrvatski katolički svećenik i povjesničar, autor prve hrvatske povijesti na hrvatskom jeziku.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Švear · Vidi više »

Ivan Bartolović

Ivan Bartolović (Nova Gradiška, 27. lipnja 1823. – Zagreb, 29. lipnja 1903.), hrvatski financijski stručnjak Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu te ju je završio 1839. godine.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Bartolović · Vidi više »

Ivan Broz

'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Broz · Vidi više »

Ivan Derkos

Ivan Derkos (Vukmanić kod Karlovca, 1808. – Zagreb, 1834.), bio je hrvatski pravnik, književnik i kulturni djelatnik, sudionik ilirskog pokreta.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Derkos · Vidi više »

Ivan II. Drašković

200px Ivan II.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan II. Drašković · Vidi više »

Ivan III. Drašković

Ivan III.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan III. Drašković · Vidi više »

Ivan Krajač

Ivan Krajač Ivan Krajač (Senj, 1877. – Maribor?, 1945.) je bio hrvatski odvjetnik, ekonomsko financijski pisac, pravnik, političar i planinar iz Senja.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Krajač · Vidi više »

Ivan Krstitelj Birling

Ivan Krstitelj Birling (Zagreb, 31. svibnja, 1775. – Zagreb, 24. ožujka, 1852.) hrvatski (kajkavski) je prevoditelj i pisac.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Krstitelj Birling · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Lorković

Ivan Lorković. Ivan Lorković, hrvatski političar (Zagreb, 17. lipnja 1876. – Zagreb, 24. veljače 1926.).

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Lorković · Vidi više »

Ivan Perkovac

Ivan Perkovac (Harmica, Brdovec, 23. svibnja 1826. – Samobor, 16. travnja 1871.), publicist, urednik „Pozora“ i „Vienca“, zastupnik u Hrvatskom saboru, tajnik Matice hrvatske.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Perkovac · Vidi više »

Ivan Pernar

Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Pernar · Vidi više »

Ivan Ranđeo

Ivan Renđeo (Rengjeo) (Ilok, 1884. – Zagreb, 1962.), hrvatski povjesničar, numizmatičar i kulturni djelatnikHasanbegović, Zlatko.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Ranđeo · Vidi više »

Ivan Rupert Gusić

Upis o smrti Ivana Ruperta Gusića u Matici umrlih svećenika Zagrebačke biskupije. Ivan Rupert Gusić (Guszich) (Vivodina, 23. prosinca, 1761. – Zagreb, 31. srpnja, 1821.) hrvatski (kajkavski) je pisac, prevoditelj, svećenik i redovnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Rupert Gusić · Vidi više »

Ivan Trnski

Ivan Trnski (Nova Rača kod Bjelovara, 1. svibnja 1819. – Zagreb, 30. lipnja 1910.), hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Trnski · Vidi više »

Ivan Zakmardi

Ivan Zakmardi Ivan Zakmardi Dijankovečki (Križevci, o. 1600. – Banska Bistrica, Slovačka 20. travnja 1667.), hrvatski humanist, pravnik, protonotar Kraljevstva (1644.), zamjenik bana i kralja u sudbenim poslovima.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivan Zakmardi · Vidi više »

Ivo Bojanovski

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Bojanovski · Vidi više »

Ivo Frank

Ivo Frank (Zagreb, 17. prosinca 1877. – Budimpešta, 19. prosinca 1939.), hrvatski pravnik, političar, jedan od vođa Hrvatske stranke prava i borac protiv mađarske i velikosrpske hegemonije.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Frank · Vidi više »

Ivo Frol

Ivo Frol (Sisak, 17. srpnja 1908. – Beograd, 29. srpnja 1995.), hrvatski književnik, političar, književni kritičar, esejist i kulturni djelatnik Rođen u Sisku.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Frol · Vidi više »

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Goldstein · Vidi više »

Ivo Horvat (botaničar)

Ivo Horvat (Čazma, 7. listopada 1897. – Zagreb, 23. travnja 1963.), hrvatski botaničar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Horvat (botaničar) · Vidi više »

Ivo Krbek

Ivo Krbek (Zagreb, 23. kolovoza 1890. – Split, 17. siječnja 1966.) bio je hrvatski političar, pravnik, profesor i akademik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Krbek · Vidi više »

Ivo Pilar

Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Pilar · Vidi više »

Ivo Vojnović

Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ivo Vojnović · Vidi više »

Izidor Poljak

Don Izidor Poljak (Bednja, 7. svibnja 1883. – Brčko, BiH, 21. kolovoza 1924.), svećenik Vrhbosanske nadbiskupije i hrvatski pjesnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Izidor Poljak · Vidi više »

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Janko Drašković · Vidi više »

Janko Jurković

Janko Jurković (Požega, 21. studenog 1827. – Zagreb, 20. ožujka 1889.) hrvatski književnik i novinar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Janko Jurković · Vidi više »

Janko Kamauf

Janko Kamauf Janko Kamauf (Zagreb, 10. prosinca 1801. – Zagreb, 11. kolovoza 1874.) bio je prvi gradonačelnik grada Zagreba.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Janko Kamauf · Vidi više »

Janko Polić Kamov

Janko Polić Kamov (Sušak danas dio Rijeke, 17. studenoga 1886. – Barcelona, 8. kolovoza 1910.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, putopisac, književni kritičar, publicist, prevoditelj i dramatičar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Janko Polić Kamov · Vidi više »

Jaroslav Šidak

Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. – Zagreb, 25. ožujka 1986.), bio je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Jaroslav Šidak · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Jesen · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josif Staljin · Vidi više »

Josip Šilović

Josip Šilović Josip Šilović (Praputnjak kraj Bakra, 8. rujna 1858. - Zagreb, 9. svibnja 1939.), hrvatski pedagog, sveučililišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, saborski zastupnik, ban Savske banovine i senator.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Šilović · Vidi više »

Josip Beruta

Josip Beruta (Sigetec, danas općina Peteranec, 22. siječnja 1833. – Zagreb, 3. lipnja 1891.), hrvatski političar Pučku školu je polazio u Sigecu, Klasičnu gimnaziju (maturirao 1853. godine) i studij teologije u Zagrebu, bio je na raznim dužnostima kod nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu (1857-1861.), nadbiskupov osobni ceremonijar (1861-1863.), župnik u Biškupcu kod Varaždina (1863-1865.), a kasnije zaslužnik župnik župe Sv.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Beruta · Vidi više »

Josip Eugen Tomić

'''Josip Eugen Tomić''' Josip Eugen Tomić (Požega, 18. listopada 1843. – Zagreb, 13. srpnja 1906.), hrvatski književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Eugen Tomić · Vidi više »

Josip Galjuf

Josip Galjuf (Varaždin, 20. studenog 1722. – Zagreb, 1786.), zagrebački biskup, nasljednik mu je bio Maksimilijan Vrhovac.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Galjuf · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Kušević

Josip Kušević (1775. – 1846.) je bio poznati protonotar Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i posljednji koji je obnašao tu dužnost.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Kušević · Vidi više »

Josip Lang

Josip Lang (Lepšić kraj Ivanić-Grada, 25. siječnja 1857. – Zagreb, 1. studenoga 1924.), bio je zagrebački biskup, dobrotvor i sluga Božji.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Lang · Vidi više »

Josip Pasarić

Josip Pasarić (Pušća podno Medvednice, 31. siječnja 1860. - 7. prosinca 1937.), bio je hrvatski planinar, novinar, književnik, pisac pedagoških djela i publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Pasarić · Vidi više »

Josip Pazman

Mons.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Pazman · Vidi više »

Josip Reberski

Josip Reberski (Zagreb, 7. veljače 1881. – Buenos Aires, 8. listopada 1965.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Reberski · Vidi više »

Josip Stadler

Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Stadler · Vidi više »

Josip Torbar

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Torbar · Vidi više »

Josip Torbar (ml.)

Josip Torbar, mlađi (Zagreb, 14. lipnja 1922. – Zagreb, 6. srpnja 2013.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Josip Torbar (ml.) · Vidi više »

Juraj Andrassy

Juraj Andrassy (Zagreb, 12. kolovoza 1896. – Zagreb, 20. prosinca 1977.), hrvatski pravnik, akademik, profesor međunarodnog prava.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Juraj Andrassy · Vidi više »

Juraj Habdelić

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Juraj Habdelić · Vidi više »

Juraj Križanić

Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.Miroslav Šicel (priredio), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 1.: Hrvatski književni esej 1900.—1950. (Biblioteka Četvrti zid: knj. 7.), Zagreb: Disput, 2002.,, (cjelina), str. 131. – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Juraj Križanić · Vidi više »

Juraj Krnjević

Juraj Krnjević (Ivanić-Grad, 19. veljače 1895. – London, 9. siječnja 1988.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Juraj Krnjević · Vidi više »

Juraj Posilović

Juraj Posilović (Ivanić-Grad, 24. travnja 1834. – Zagreb, 26. travnja 1914.) bio je zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Juraj Posilović · Vidi više »

Kastor i Polideuk

Dioskurina novčićima rimskoga cara Maksentija 4. st. Kastor i Polideuk (grč., Kástôr;, Polydeúkês) u grčkoj mitologiji blizanci su, Ledini sinovi te Helenina i Klitemnestrina braća.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Kastor i Polideuk · Vidi više »

Klasična gimnazija u Splitu (1817.)

Klasična gimnazija u Splitu bila je općeobrazovna srednja škola, osnovana 1817. godine,Josip Posedel, Iz povijesti Klasične gimnazije, Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu, Split, 1967., str.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Klasična gimnazija u Splitu (1817.) · Vidi više »

Klement XIV.

Klement XIV. lat. Clemens PP.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Klement XIV. · Vidi više »

Koloman Rac

Koloman Rac (Varaždin, 19. rujna 1863. – Zagreb, 23. siječnja 1937.) hrvatski klasični filolog i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Koloman Rac · Vidi više »

Koncentracijski logor Auschwitz

Koncentracijski logor Auschwitz (njem. Konzentrationslager Auschwitz), skraćeno KL Auschwitz (njem. KZ Auschwitz) naziv je za najveći sustav nacističkih koncentracijskih logora, logora za istrebljenje i prisilnog rada pod upravom Trećeg Reicha na području okupirane Poljske, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Koncentracijski logor Auschwitz · Vidi više »

Krešimir Dolenčić

Krešimir Dolenčić (Zagreb, 1962.) je hrvatski kazališni redatelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Krešimir Dolenčić · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Levin Chavrak

Nadgrobni spomenik Levina pl. Chavraka u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoj Levin pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Levin Chavrak · Vidi više »

Levin Rauch

Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Levin Rauch · Vidi više »

Listopad

Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Listopad · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ljeto · Vidi više »

Ljubo Babić

Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ljubo Babić · Vidi više »

Ljubomir Maraković

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ljubomir Maraković · Vidi više »

Ljudevit Jurak

Ljudevit Jurak (Zalug, Hum na Sutli, 6. listopada 1881. – Zagreb, 9. lipnja 1945.), bio je hrvatski patolog i sudski medicinar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ljudevit Jurak · Vidi više »

Ljudevit Vukotinović

Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »

Mađaroni

Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mađaroni · Vidi više »

Maksimilijan Vrhovac

Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »

Marijan Matković

Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. – Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Marijan Matković · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Marseille · Vidi više »

Matija Ivšić

Matija Ivšić (Bok kod Siska, Hrvatska, 5. veljače 1894. – 12. listopada 1963.) je bio hrvatski svećenik, skladatelj i orguljaš.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Matija Ivšić · Vidi više »

Matija Mesić

Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Matija Mesić · Vidi više »

Matija Mrazović

'''Matija Mrazović''' Matija Mrazović (Visoko pokraj Kalnika, 24. veljače 1824. - Zagreb, 13. rujna 1896.), hrvatski odvjetnik, političar i publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Matija Mrazović · Vidi više »

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Matija Petar Katančić · Vidi više »

Matija Smodek

Matija Smodek (Novaki kod Maruševca, 4. siječnja 1808.? – Bjelovar, 22. rujna 1881.) hrvatski pravnik, knjižničar JAZU i redovni profesor na Kraljevskoj pravoslovnoj akademiji u Zagrebu.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Matija Smodek · Vidi više »

Medicinski fakultet u Zagrebu

Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Metel Ožegović

Metel Ožegović (Zagreb, 4. svibnja 1814. – Beč, 9. veljače 1890.), barun, hrvatski političar i preporoditelj iz plemićke obitelji Ožegović Barlabaševački.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Metel Ožegović · Vidi više »

Milan Amruš

Milan Amruš (Brod na Savi, 1. listopada 1848. – Zagreb, 26. svibnja 1919.), hrvatski liječnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Amruš · Vidi više »

Milan Šenoa

Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Šenoa · Vidi više »

Milan Šufflay

Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Šufflay · Vidi više »

Milan Makanec

Milan Makanec (1873.) Milan Makanec (Zagreb, 11. srpnja 1843. – Zagreb, 2. srpnja 1883.), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Makanec · Vidi više »

Milan Marjanović

Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. – Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Marjanović · Vidi više »

Milan Ogrizović

Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava).

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Ogrizović · Vidi više »

Milan Prelog (1879.)

Milan Prelog (Zagreb, 8. veljače 1879. – Zagreb, 24. prosinca 1931.), bio je hrvatski povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Prelog (1879.) · Vidi više »

Milan Rojc

Milan Rojc (Zagreb, 28. rujna 1855. – Zagreb, 1. lipnja 1946.), hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Rojc · Vidi više »

Milan Stahuljak

Milan Stahuljak (Bjelovar, 17. kolovoza 1878. – Zagreb, 2. travnja 1962.), hrvatski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milan Stahuljak · Vidi više »

Mile Magdić

Mile Magdić (Ogulin, 29. rujna 1847. – Zagreb, 3. veljače 1931.) je bio hrvatski povjesničar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mile Magdić · Vidi više »

Mile Starčević

Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mile Starčević · Vidi više »

Milivoj Šrepel

Milivoj Šrepel Milivoj Šrepel (Karlovac, 8. studenoga 1862. – Zagreb, 23. veljače 1905.), slavist, kroatist, hrvatski klasični filolog, književni kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milivoj Šrepel · Vidi više »

Milivoj Matošec

Milivoj Matošec (Zagreb, 10. kolovoza 1929. – Zagreb, 30. lipnja 1982.) bio je hrvatski dječji književnik, novinar i urednik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milivoj Matošec · Vidi više »

Milovan Zoričić

Milovan Zoričić (Zagreb, 31. svibnja 1884. – Zagreb, 27. siječnja 1971.), bio je pravnik, športski djelatnik, nogometni sudac, prvi predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Milovan Zoričić · Vidi više »

Mirko Divković

Mirko Divković (Zagreb, 1843. – Samobor, 1924.) zagrebački gramatičar, leksikograf i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mirko Divković · Vidi više »

Mirko Ožegović

Mirko Ožegović (1775. – 1869.), barun, senjsko-modruški biskup i političar; preporoditelj; osnivač gimnazije u Senju.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mirko Ožegović · Vidi više »

Miroslav Čačković

Miroslav pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Miroslav Čačković · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Miroslav Krleža · Vidi više »

Miroslav Kulmer (mlađi)

Miroslav Kulmer, mlađi (Šestine kraj Zagreba, 10. rujna 1860. – Zagreb, 18. travnja 1943.), hrvatski gospodarstvenik, pravnik i političar koji je pridonio razvitku hrvatskoga športa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Miroslav Kulmer (mlađi) · Vidi više »

Mislav Ježić

Mislav Ježić (Zagreb, 1952.) po struci je indolog, klasični filolog, filozof i poredbeni jezikoslovac ili indoeuropeist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mislav Ježić · Vidi više »

Mladen Deželić

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Mladen Deželić · Vidi više »

Muzej Mimara

Muzej Mimara Muzej Mimara Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Muzej Mimara · Vidi više »

Nevenka Košutić Brozović

Nevenka Košutić Brozović (Zagreb, 13. siječnja 1929. Zagreb, 2. listopada 2013.) je hrvatska povjesničarka književnosti, ugledna komparatistica, dugogodišnja profesorica svjetske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nevenka Košutić Brozović · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola Badovinac

Nikola Badovinac (Badovinci, 24. travnja 1828. – Kandija kraj Novog Mesta, 20. studenog 1902.), hrvatski financijski stručnjak i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nikola Badovinac · Vidi više »

Nikola Batušić

Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nikola Batušić · Vidi više »

Nikola Majnarić

Nikola Majnarić (Ravna Gora, 30. studenog 1885. - Zagreb, 4. lipnja 1966.), hrvatski klasični filolog, grecist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nikola Majnarić · Vidi više »

Nikola Tomašić

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nikola Tomašić · Vidi više »

Nikola Zdenčaj

Nikola Zdenčaj Zahromićgradski (Veliki Raven pokraj Križevaca, 6. prosinca 1775. – Veliki Raven, 28. travnja 1854.), hrvatski političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Nikola Zdenčaj · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Novi zavjet · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Pavao Štoos · Vidi više »

Pavao Hatz

Pavao Hatz ml. (Nasta Rojc, 1914.) Pavao Hatz (Zagreb, 15. veljače 1822. – 28. svibnja 1873.) ugledni građanin, trgovac i posjednik, gradonačelnik grada Zagreba od 1872.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Pavao Hatz · Vidi više »

Pavao Rauch

Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Pavao Rauch · Vidi više »

Pavao Ritter Vitezović

''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »

Pavao Vuk-Pavlović

Pavao Vuk-Pavlović (rođen kao Pavao Wolf) (Koprivnica, 9. veljače 1894. – Zagreb, 13. studenog 1976.), hrvatski filozof i pjesnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Pavao Vuk-Pavlović · Vidi više »

Pero Budmani

Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Pero Budmani · Vidi više »

Petar Petretić

Petar Petretić (1604. – 1667.) hrvatski kanonik, biskup, povjesničar i jezikoslovac, pobornik crkvenog jedinstva.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Petar Petretić · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Proljeće · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Radoslav Katičić · Vidi više »

Ratio Studiorum

''Ratio Studiorum'' iz 1598. Ratio Studiorum, punoga naslova Ratio atque Institutio Studiorum Societatis Iesu, službeni je dokument o ustroju isusovačkoga obrazovnoga sustava sastavljen 1599. godine.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Ratio Studiorum · Vidi više »

Rikard Kraus

Rikard Kraus (Rikardo) (Zagreb, 19. studenoga 1885. — Zagreb, 2. prosinca 1952.), hrvatski prirodoslovac Jasna Šikić: Kraus, Rikard (Rikardo) (pristupljeno 18. listopada 2017.).

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Rikard Kraus · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Rujan · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Siječanj · Vidi više »

Skender Fabković

Skender Fabković, Miloš Skender Fabković, Škender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.Dragutin Franković, Mihajlo Ogrizović i Dragutin Pazman, ur., Sto godina Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i učiteljstva u Hrvatskoj: 1871. ‒ 1971., Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1971., str. 417.) je bio hrvatski učitelj, pedagog, pisac, novinar i novinski urednik iz Samobora.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Skender Fabković · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Skoplje · Vidi više »

Slavko Ježić

Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. veljače 1895. – Zagreb, 5. svibnja 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Slavko Ježić · Vidi više »

Srednja škola

Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Srednja škola · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Srpanj · Vidi više »

Srpanjske žrtve

Spomenik srpanjskim žrtvama Srpanjske žrtve je naziv za žrtve pokolja koji se zbio 29. srpnja 1845.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Srpanjske žrtve · Vidi više »

Stanko Andrijević

Dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stanko Andrijević · Vidi više »

Stanko Hondl

Stanko Hondl (Zagreb, 22. listopada 1873. – Zagreb, 16. travnja 1971.), profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, bavio se teorijskom i eksperimentalnom fizikom te filozofijom znanosti.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stanko Hondl · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stari zavjet · Vidi više »

Stjepan Škreblin

'''Stjepan Škreblin''' Stjepan Škreblin (Pregrada, 10. prosinca 1888. – Zagreb, 19. rujna 1982.), hrvatski matematičar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Škreblin · Vidi više »

Stjepan Gjurašin

Stjepan Gjurašin (Oborovo, 22. svibnja 1867. – Zagreb, 5. travnja 1936.), bio je hrvatski botaničar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Gjurašin · Vidi više »

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Ivšić · Vidi više »

Stjepan Košutić

Stjepan Košutić (Radoboj, 30. lipnja 1890. Zagreb, 1938.), hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Košutić · Vidi više »

Stjepan Musulin

Stjepan Musulin (Srijemska Mitrovica, 1885. – ?, 1969.). bio je hrvatski jezikoslovac, komparativni slavist, filolog, leksikograf i prevoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Musulin · Vidi više »

Stjepan Ožegović

Stjepan Ožegović (1770. – 1837.) je bio hrvatski dužnosnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Ožegović · Vidi više »

Stjepan Pavunić

Stjepan Pavunić (Virje 13. kolovoza 1875. – Koprivnica, 9. ožujka 1959.) bio je hrvatski svećenik, kulturni djelatnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Pavunić · Vidi više »

Stjepan Pomper

Stjepan pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Pomper · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Radić · Vidi više »

Stjepan Srkulj

Stjepan Srkulj (Varaždin, 3. prosinca 1869. Zagreb, 8. rujna 1951.) bio je poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika te lokalni političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Srkulj · Vidi više »

Stjepan Vrabčević

Stjepan Vrabčević (Ivanec, 3. siječnja 1808. – Zagreb, 9. ožujka 1880.) bio je zagrebački gradonačelnik i odvjetnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Stjepan Vrabčević · Vidi više »

Studeni

Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Studeni · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Tadija Smičiklas

Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tadija Smičiklas · Vidi više »

Teodor Wickerhauser

Teodor Wickerhauser (Zagreb, 1858. – Zagreb, 1946.), hrvatski liječnik Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Teodor Wickerhauser · Vidi više »

Tošo Dabac

Tošo Dabac: Prosjakinja s djetetom Tošo Dabac (Nova Rača, 18. svibnja - Zagreb, 9. svibnja), hrvatski fotograf priznat u svijetu, jedan je od začetnika i glavnih predstavnika Zagrebačke škole fotografije.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tošo Dabac · Vidi više »

Tomaš Mikloušić

19. stoljeća. Tomaš (Toma, Tomo) Mikloušić (Miklouschich) (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) hrvatski je pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tomaš Mikloušić · Vidi više »

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tomislav Maretić · Vidi više »

Tomo Blažek

Tomo Blažek (Peteranec kraj Koprivnice, 7. ožujka 1807. – Varaždin, 21. veljače 1846.), hrvatski pjesnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tomo Blažek · Vidi više »

Tomo Jančiković

Tomislav (Tomo) Jančiković (Vinkovci, 2. studenoga 1899. – zatvor Srijemska Mitrovica, 30. studenoga 1951.), bio je hrvatski odvjetnik, političar i publicist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tomo Jančiković · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Travanj · Vidi više »

Trg svetog Marka

Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Trg svetog Marka · Vidi više »

Tvrtko Čubelić

Tvrtko Čubelić (Bihać, 2. ožujka 1913. – Zagreb, 10. kolovoza 1995.) bio je hrvatski povjesničar književnosti i folklorist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Tvrtko Čubelić · Vidi više »

Vaso Bogdanov

Vaso Bogdanov (Pančevo, 2. listopada 1902. – Zagreb, 9. listopada 1967.),, preuzeto 8.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vaso Bogdanov · Vidi više »

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vatroslav Jagić · Vidi više »

Vatroslav Lisinski

Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vatroslav Lisinski · Vidi više »

Velimir Deželić mlađi

Velimir Deželić mlađi (Beč, 28. svibnja 1888. Zagreb, 10. ožujka 1976.) je bio hrvatski književnik, kazališni pisac, urednik, političar, sociolog, etnograf, socijalni radnik, lutkar, redatelj, hrvatski domoljub, demokratski antifašist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Velimir Deželić mlađi · Vidi više »

Velimir Deželić stariji

Velimir Đuro Josip Deželić (Zagreb, 21. veljače 1864. – Zagreb, 7. veljače 1941.) hrvatski književnik, leksikograf i bibliotekar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Velimir Deželić stariji · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Veljača · Vidi više »

Veljko Gortan

Veljko Gortan (Preko, 4. svibnja 1907. – Zagreb, 23. ožujka 1985.) hrvatski filolog i akademik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Veljko Gortan · Vidi više »

Vinko Žganec

Vinko Žganec (Vratišinec, 20. siječnja 1890. – Zagreb, 12. prosinca 1976.) bio je hrvatski pravnik, etnomuzikolog, melograf, skladatelj i akademik te jedan od najznačajnijih hrvatskih zapisivača narodnih plesova, pjesama, obreda i običaja.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vinko Žganec · Vidi više »

Vjekoslav Babukić

Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vjekoslav Babukić · Vidi više »

Vjekoslav Homotarić

Vjekoslav Homotarić, hrvatski pravaški političar i saborski zastupnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vjekoslav Homotarić · Vidi više »

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vjekoslav Klaić · Vidi više »

Vladimir Jurčić

Vladimir Jurčić (Bjelovar, 24. rujna 1910. – Zagreb, polovica svibnja 1945.)Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo bio je hrvatski pjesnik, esejist i feljtonist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vladimir Jurčić · Vidi više »

Vladimir Mažuranić (leksikograf)

Vladimir Mažuranić (Karlovac, 16. listopada 1845. – Zagreb, 17. siječnja 1928.), bio je hrvatski leksikograf, književnik, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vladimir Mažuranić (leksikograf) · Vidi više »

Vladimir Vidrić

Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vladimir Vidrić · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vladko Maček · Vidi više »

Vlado Gotovac

Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vlado Gotovac · Vidi više »

Vladoje Dukat

Vladoje Dukat (Zagreb, 10. prosinca 1861. – Zagreb, 12. studenoga 1944.) je bio hrvatski književni povjesničar, filolog i anglist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vladoje Dukat · Vidi više »

Vrhbosanska nadbiskupija

Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vrhbosanska nadbiskupija · Vidi više »

Vuk Kiš

Dr Vuk pl.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Vuk Kiš · Vidi više »

Zagora

krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zagora · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Zagrebački Glavni kolodvor

Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »

Zlatko Šulentić

Zlatko Šulentić (Glina, 16. ožujka 1893. - Zagreb, 9. srpnja 1971.), hrvatski slikar.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zlatko Šulentić · Vidi više »

Zvonimir Doroghy

Zvonimir Doroghy (Srijemska Mitrovica, 13. rujna 1884. – Zagreb, 3. srpnja 1965.), hrvatski klasični filolog, prevoditelj, nacionalni preporoditelj i kulturni djelatnik.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zvonimir Doroghy · Vidi više »

Zvonimir Vukelić

Zvonimir Vukelić (Senj, 14. kolovoza 1876. – Zagreb, 18. ožujka 1947.) je bio hrvatski književnik, novinar, kazališni kritičar i humorist.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i Zvonimir Vukelić · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 16. listopada · Vidi više »

1602.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1602. · Vidi više »

1606.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1606. · Vidi više »

1607.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1607. · Vidi više »

1632.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1632. · Vidi više »

1669.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1669. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 17. stoljeće · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1773. · Vidi više »

1777.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1777. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1788. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1791. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 18. stoljeće · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1818. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1827. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1845. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1850. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1851. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1853. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1859. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1860. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1861. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1868. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1869. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1879. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1880. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1894. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1895. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 19. stoljeće · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1905. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1915. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1923. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1925. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1929. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1932. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1934. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1940. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1945. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1949. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1954. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1956. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1957. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1966. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1967. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1970-ih · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1995. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 1997. · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 2. svibnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 2000. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 2006. · Vidi više »

29. srpnja

29.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 29. srpnja · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 3. lipnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: Klasična gimnazija u Zagrebu i 31. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Isusovačka gimnazija u Zagrebu.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni