Brže od pregledniku!
401 odnosi: Alojzije Stepinac, Andautonia, Andrija Mohorovičić, Anton Dominik Fernkorn, Arena Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu, Asfalt, Autocesta, Automobil, Šćitarjevo, Školska knjiga, Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split, Željezno doba, Baltazar Adam Krčelić, Banski dvori, Beč, Bela IV., Benedikt XVI., Brodarski institut, Budim, Ceh, Crkva, Dalekovod, Dalmacija, Dom sportova (Zagreb), Domovinski most, Društvo hrvatskih književnika, Družba Isusova, Dušan Vukotić, Duhan, Eduard Slavoljub Penkala, Ephemerides Zagrabienses, Etnografski muzej Zagreb, Fotografija, Franjevci, Franjo Josip I., Franjo Kuharić, Gaj urni – Krematorij, Glazbena škola, Gospodarska izložba, Gradec (Zagreb), Gradsko dramsko kazalište Gavella, Grb, Grički top, Grmljavina, Harmica, Hipodrom, Hotel Esplanade, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, ..., Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski sabor, Hrvatski sokol, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvatsko zagorje, Ilica, Institut Ruđer Bošković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Meštrović, Ivan Pavao II., Jadranski most, Janko Kamauf, Jarun, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Haulik, Kamenita vrata, Kaptol zagrebački, Karlovac, KBC Sestre milosrdnice, Klasična gimnazija u Zagrebu, Končar Elektroindustrija, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Koprivnica, Kovač, Kultura polja sa žarama, Ladislav I. Sveti, Lanište (Zagreb), Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lenuzzijeva potkova, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Ljekarna, Ljubljana, Ljudevit Gaj, Lončar, Majka Božja od Kamenitih vrata, Maksimilijan Vrhovac, Maksimir, Manduševac, Manufaktura, Marija Bistrica, Markuševec, Matica hrvatska, Matija Gubec, Matija Korvin, Medvedgrad, Medvednica, Meridijan, Mesar, Milan Bandić, Mirogoj, Mongolsko Carstvo, Most mladosti, Muza, Muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nalivpero, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Nogomet, Nova Ves (Zagreb), Novi Zagreb, Novine, Oscar, Osmansko Carstvo, Park, Park Maksimir, Pavao Ritter Vitezović, PLIVA, Pošta, Požar, Podgrađe, Poplava, Poplava u Zagrebu 1964., Popov toranj, Poslovni centar Strojarska, Potres, Potres u Zagrebu 2020., Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, Prva hrvatska štedionica, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Remete (Zagreb), Remetinec (Zagreb), Ribnjak, Rijeka, Rudolfova vojarna, Samobor, Samostan, Sava, Savska banovina, Seoba naroda, Siemens AG, Sisak, Slavonija, Sljeme, Split, Stubičke Toplice, Surogat (1961.), Sveučilište, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018., Tiskara, Tramvaj, Tramvajski promet u Zagrebu, Tržnica, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trg svetog Marka, Trst, Univerzijada, Ustav, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Varaždin, Vatroslav Lisinski, Velika Gorica, Veternica (špilja), Vjesnik u srijedu, Vlasi, Vojvodina, Zagreb, Zagreb u Drugom svjetskom ratu, Zagrebačka škola crtanog filma, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka burza, Zagrebačka filharmonija, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka sinagoga, Zagrebačka uspinjača, Zagrebačke mažoretkinje, Zagrebački Glavni kolodvor, Zagrebački Paromlin, Zagrebački zbor, Zagrepčanka, Zidani Most, Zlatar, Zlatna bula Bele IV., Zoološki vrt grada Zagreba, Zrinjevac, 1. srpnja, 10. stoljeće, 1094., 11. rujna, 11. srpnja, 11. stoljeće, 1134., 1217., 1242., 1254., 1257., 1273., 1284., 13. stoljeće, 13. stoljeće pr. Kr., 1355., 1368., 14. stoljeće, 1466., 15. stoljeće, 1557., 1558., 1573., 1590., 16. srpnja, 16. stoljeće, 1606., 1607., 1624., 1641., 1642., 1664., 1667., 1669., 1694., 17. stoljeće, 1742., 1750., 1767., 1770., 1771., 1776., 1777., 1784., 1786., 1792., 1796., 18. stoljeće, 1800., 1801., 1804., 1807., 1808., 1817., 1825., 1827., 1830., 1834., 1835., 1836., 1837., 1838., 1840., 1841., 1842., 1843., 1846., 1847., 1848., 1850., 1852., 1853., 1856., 1857., 1859., 1860., 1861., 1862., 1863., 1864., 1866., 1867., 1868., 1869., 1870., 1871., 1872., 1873., 1874., 1876., 1877., 1878., 1879., 1880., 1881., 1882., 1884., 1885., 1886., 1888., 1890., 1891., 1892., 1893., 1895., 1896., 1897., 1899., 19. stoljeće, 1900., 1901., 1902., 1903., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1914., 1917., 1919., 1921., 1922., 1925., 1926., 1928., 1929., 1930., 1931., 1933., 1935., 1936., 1938., 1939., 1940., 1941., 1945., 1946., 1948., 1949., 1950., 1952., 1953., 1954., 1956., 1957., 1959., 1960-ih, 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1981., 1982., 1984., 1987., 1988., 1990., 1991., 1992., 1994., 1998., 20. stoljeće, 2001., 2007., 2008., 2011., 2013., 2015., 2018., 2020., 2021., 21. stoljeće, 22. ožujka, 22. prosinca, 24sata, 25. lipnja, 3. listopada, 30. svibnja, 31. svibnja, 4. lipnja, 4. stoljeće, 5. lipnja, 7. listopada, 7. rujna, 7. stoljeće, 8. listopada, 8. stoljeće, 9. studenoga. Proširite indeks (351 više) »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Povijest Zagreba i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Andautonia
Andautonija Andautonija je starorimsko naselje i municipij u blizini rijeke Save na mjestu današnjega sela Šćitarjevo u Hrvatskoj, južno od Zagreba i u blizini Velike Gorice.
Novi!!: Povijest Zagreba i Andautonia · Vidi više »
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Anton Dominik Fernkorn
Anton Dominik Ritter von Fernkorn (Erfurt, 17. ožujka 1813. - Beč, 15. studenoga 1878.), bio je njemačko-austrijski kipar.
Novi!!: Povijest Zagreba i Anton Dominik Fernkorn · Vidi više »
Arena Zagreb
Arena Zagreb je višenamjenska dvorana s pratećim sadržajima, predviđena za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija.
Novi!!: Povijest Zagreba i Arena Zagreb · Vidi više »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Povijest Zagreba i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Asfalt
Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.
Novi!!: Povijest Zagreba i Asfalt · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Povijest Zagreba i Autocesta · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: Povijest Zagreba i Automobil · Vidi više »
Šćitarjevo
Šćitarjevo je mjesto je u Zagrebačkoj županiji na području grada Velika Gorica, 20-ak kilometara od Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Šćitarjevo · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Školska knjiga · Vidi više »
Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split
Pruga Oštarije – Gospić – Knin – Split, službenog imena »željeznička pruga M604« 322 kilometra duga je pruga u Hrvatskoj koja povezuje Ogulin i Oštarije s Gospićem i Kninom te završava u Splitu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split · Vidi više »
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Željezno doba · Vidi više »
Baltazar Adam Krčelić
Baltazar Adam Krčelić (Kerchelich, Kerchelics; Boltižar, Boltek, Bolthisar) (Šenkovec kraj Zagreba, 5. veljače 1715. – Zagreb, 29. ožujka 1778.) bio je hrvatski povjesničar, književni povjesničar, teolog i pravnik.
Novi!!: Povijest Zagreba i Baltazar Adam Krčelić · Vidi više »
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Banski dvori · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Povijest Zagreba i Beč · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Povijest Zagreba i Bela IV. · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Povijest Zagreba i Benedikt XVI. · Vidi više »
Brodarski institut
Brodarski institut je institut tehničkih znanosti u području pomorskih i zelenih tehnologija, osnovan 1948.
Novi!!: Povijest Zagreba i Brodarski institut · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Povijest Zagreba i Budim · Vidi više »
Ceh
Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ceh · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Povijest Zagreba i Crkva · Vidi više »
Dalekovod
Dalekovodni stupovi predviđeni za nošenje i zatezanje dalekovoda. čeličnih žica okruženih s 4 kružna sloja aluminijskih vodiča. Dalekovod je elektroenergetski nadzemni vod (slobodni vod, zračni vod) izmjenične ili istosmjerne struje visokog električnog napona koji služi za prijenos električne energije, bilo velikih snaga, bilo na velike udaljenosti, ili oboje.
Novi!!: Povijest Zagreba i Dalekovod · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Dalmacija · Vidi više »
Dom sportova (Zagreb)
Dom sportova je ime velike višenamjenske športske dvorane u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Dom sportova (Zagreb) · Vidi više »
Domovinski most
Domovinski most Početna konstrukcija Domovinski most je most preko rijeke Save u gradu Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Domovinski most · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Povijest Zagreba i Družba Isusova · Vidi više »
Dušan Vukotić
Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist.
Novi!!: Povijest Zagreba i Dušan Vukotić · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Povijest Zagreba i Duhan · Vidi više »
Eduard Slavoljub Penkala
Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.
Novi!!: Povijest Zagreba i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »
Ephemerides Zagrabienses
Ephemerides Zagrabienses bile su novine na latinskom jeziku koje su izlazile u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ephemerides Zagrabienses · Vidi više »
Etnografski muzej Zagreb
Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.
Novi!!: Povijest Zagreba i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Povijest Zagreba i Fotografija · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Povijest Zagreba i Franjevci · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Povijest Zagreba i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Povijest Zagreba i Franjo Kuharić · Vidi više »
Gaj urni – Krematorij
Gaj urni – Krematorij prvi je krematorij podignut u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Gaj urni – Krematorij · Vidi više »
Glazbena škola
Glazbena škola Josipa Hatzea u Splitu. Glazbena škola je osnovnoškolska ili srednjoškolska ustanova u kojoj se poučava prema načelima glazbene pedagogije u svrhu razvoja izvedbenih vještina (sviranja, pjevanja) i stjecanja glazbenoteorijskog i muzikološkog znanja odnosno obrazovna ustanova za stjecanje temeljne glazbene naobrazbe.
Novi!!: Povijest Zagreba i Glazbena škola · Vidi više »
Gospodarska izložba
Zagrebački velesajam, južni glavni ulaz Gospodarska izložba ili Gospodarski sajam je u određenim vremenskim razdobljima ponavljajući i vremenski ograničen gospodarstveni događaj ili priredba, gdje se izlažu, prikazuju ili prodaju proizvodi, dobra i usluge.
Novi!!: Povijest Zagreba i Gospodarska izložba · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Povijest Zagreba i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Povijest Zagreba i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Povijest Zagreba i Grb · Vidi više »
Grički top
'''Grički top''' Kula Lotrščak u kojoj je smješten ''Grički top'' Grički top jedna je od zagrebačkih znamenitosti.
Novi!!: Povijest Zagreba i Grički top · Vidi više »
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Novi!!: Povijest Zagreba i Grmljavina · Vidi više »
Harmica
Harmica je pogranično naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija.
Novi!!: Povijest Zagreba i Harmica · Vidi više »
Hipodrom
Hipodrom Fuchu u Tokiju, Japan Hipodrom (starogrčki: ἱππόδρομος, hippodromos „trkalište za konje“) je grčki športski objekt za konjske i utrke zaprega.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hipodrom · Vidi više »
Hotel Esplanade
Hotel Esplanade je hotel u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hotel Esplanade · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski sokol
Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatski sokol · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Povijest Zagreba i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ilica
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ilica · Vidi više »
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Novi!!: Povijest Zagreba i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Jadranski most
Jadranski most Jadranski most preko rijeke Save u Zagrebu izgrađen je 1981. godine po projektu Zvonimira Lončarića.
Novi!!: Povijest Zagreba i Jadranski most · Vidi više »
Janko Kamauf
Janko Kamauf Janko Kamauf (Zagreb, 10. prosinca 1801. – Zagreb, 11. kolovoza 1874.) bio je prvi gradonačelnik grada Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Janko Kamauf · Vidi više »
Jarun
Jarun je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na zapadnom dijelu grada, sadrži i istoimeno jezero i park.
Novi!!: Povijest Zagreba i Jarun · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Povijest Zagreba i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Povijest Zagreba i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Povijest Zagreba i Juraj Haulik · Vidi više »
Kamenita vrata
Kamenita vrata - zapadni portal Kamenita vrata - sjeverni portal Kamenita vrata jedan su od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Kamenita vrata · Vidi više »
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Kaptol zagrebački · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Karlovac · Vidi više »
KBC Sestre milosrdnice
'''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''', glavni ulaz '''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''' u 19. stoljeću Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je jedan od dva zagrebačka klinička bolnička centra.
Novi!!: Povijest Zagreba i KBC Sestre milosrdnice · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Povijest Zagreba i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Novi!!: Povijest Zagreba i Končar Elektroindustrija · Vidi više »
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.
Novi!!: Povijest Zagreba i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Koprivnica · Vidi više »
Kovač
Kovači pri radu Kovač je obrtnik koji oblikuje ili stvara proizvode od metala, najčešće željeza i čelika te rjeđe drugih kovina.
Novi!!: Povijest Zagreba i Kovač · Vidi više »
Kultura polja sa žarama
Prikazana na karti žutom bojom i natpisom ''Urnfield systems''. lijevo Kultura polja sa žarama je kultura kasnoga brončanog doba (XIII. do VIII. st. pr. Kr.), nastala na prostoru Podunavlja, jugoistočnih Alpa i južnog Balkana, odakle se širila i po srednjoj Europi, sve do njezina zapadnoga ruba; obilježava ju obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u žare, koje su se potom ukapale u zemljane rake unutar prostranih grobljâ, te štovanje boga sunca.
Novi!!: Povijest Zagreba i Kultura polja sa žarama · Vidi više »
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ladislav I. Sveti · Vidi više »
Lanište (Zagreb)
Arene Zagreb i naselje Lanište (listopad 2008.) Lanište je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na južnom dijelu grada, južno od rijeke Save, sjeverno od Remetinca.
Novi!!: Povijest Zagreba i Lanište (Zagreb) · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Povijest Zagreba i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Povijest Zagreba i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lenuzzijeva potkova
Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova je naziv za urbanističku cjelinu koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjem gradu u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Lenuzzijeva potkova · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Povijest Zagreba i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ljekarna
Ljekarna Ljekarna ili apoteka je zdravstveni objekt, u kojem se obavljaju farmaceutske usluge.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ljekarna · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ljubljana · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Lončar
Lončar je prezime u Hrvatskoj i Srbiji.
Novi!!: Povijest Zagreba i Lončar · Vidi više »
Majka Božja od Kamenitih vrata
Ograđeni oltar s čudotvornom slikom Majke Božje od Kamenitih vrata Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je Grada Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Majka Božja od Kamenitih vrata · Vidi više »
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Novi!!: Povijest Zagreba i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: Povijest Zagreba i Maksimir · Vidi više »
Manduševac
Manduševac Grb Zagrebačke županije na kojem je prikazan Manduševac Manduševac je poznata fontana na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Manduševac · Vidi više »
Manufaktura
Manufaktura Manufaktura (lat. manu facere – rukom raditi) predstavlja karakterističan i dominantan oblik kapitalističkog privređivanja, a da bi ona to postala bilo je potrebno mnogo uvjeta, posebno znatna koncentracija individualnih kapitala, raspoloživa masa radnika, i široko tržište za realizaciju proizvedene robe.
Novi!!: Povijest Zagreba i Manufaktura · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Povijest Zagreba i Marija Bistrica · Vidi više »
Markuševec
Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, 1476. god. Crkva s kapelicom Majke Božje Anđeoske Markuševec je zagrebačko gradsko naselje na sjeveroistočnom dijelu grada.
Novi!!: Povijest Zagreba i Markuševec · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Povijest Zagreba i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: Povijest Zagreba i Matija Gubec · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Povijest Zagreba i Matija Korvin · Vidi više »
Medvedgrad
Medvedgrad Maketa Medvedgrada Medvedgradske dvostruke zidine Kapela Svetih Filipa i Jakova u Medvedgradu Oltar domovine Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrđenje) sagrađen u 13. stoljeću (1249. – 1254. g.) nakon provale Mongola 1242.
Novi!!: Povijest Zagreba i Medvedgrad · Vidi više »
Medvednica
Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Medvednica · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Povijest Zagreba i Meridijan · Vidi više »
Mesar
Mesar u Brazilu. Mesar se bavi klanjem, obradom i preradom mesa te proizvoda iz mesa za prehranu i radu u mesnici ili u klaonici.
Novi!!: Povijest Zagreba i Mesar · Vidi više »
Milan Bandić
Milan Bandić (Grude, 22. studenoga 1955. – Zagreb, 28. veljače 2021.), bio je hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Milan Bandić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Povijest Zagreba i Mirogoj · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Most mladosti
Most mladosti u Zagrebu za visokog vodostaja Save. Pogled na Most mladosti s lijeve obale Save. Most mladosti cestovni je, tramvajski i pješački most preko rijeke Save u Zagrebu, dugačak 300 m. Spaja Zapruđe na istoku Novoga Zagreba i Savicu na lijevoj obali Save.
Novi!!: Povijest Zagreba i Most mladosti · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Povijest Zagreba i Muza · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Povijest Zagreba i Muzej · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Povijest Zagreba i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Muzej Mimara
Muzej Mimara Muzej Mimara Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987.
Novi!!: Povijest Zagreba i Muzej Mimara · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nalivpero
Nalivpero Nalivpero je vrsta pisaćeg pribora za pisanje i crtanje tekućim bojama.
Novi!!: Povijest Zagreba i Nalivpero · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Povijest Zagreba i Njemački jezik · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Nogomet · Vidi više »
Nova Ves (Zagreb)
Nova Ves (na arhaičnom hrvatskom, znači Novo selo) je jedna od najstarijih zagrebačkih ulica, ali i naziv za dio grada, koja se proteže od Kaptola na jugu do Zvijezde na sjeveru.
Novi!!: Povijest Zagreba i Nova Ves (Zagreb) · Vidi više »
Novi Zagreb
Zračna fotografija zapadnog dijela Novog Zagreba Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save.
Novi!!: Povijest Zagreba i Novi Zagreb · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Povijest Zagreba i Novine · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: Povijest Zagreba i Oscar · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Povijest Zagreba i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Park
Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.
Novi!!: Povijest Zagreba i Park · Vidi više »
Park Maksimir
Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo). Karta Maksimira iz 1846. Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca.
Novi!!: Povijest Zagreba i Park Maksimir · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Povijest Zagreba i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
PLIVA
PLIVA d.o.o. (akronim u značenju "Proizvodnja lijekova i vakcina")http://hrcak.srce.hr/file/64670 (pristupljeno 13. ožujka 2011.) hrvatska je farmaceutska tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i PLIVA · Vidi više »
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Novi!!: Povijest Zagreba i Pošta · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Povijest Zagreba i Požar · Vidi više »
Podgrađe
* podgrađe (suburbium), dio grada u srednjem vijeku koji se nalazio izvan gradskih zidina Hrvatska.
Novi!!: Povijest Zagreba i Podgrađe · Vidi više »
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Novi!!: Povijest Zagreba i Poplava · Vidi više »
Poplava u Zagrebu 1964.
Poplava u Zagrebu 1964. Poplava u Zagrebu 1964.
Novi!!: Povijest Zagreba i Poplava u Zagrebu 1964. · Vidi više »
Popov toranj
'''Popov toranj''' s kupolom Zvjezdarnice Zagreb Popov toranj je danas sačuvani objekt obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca.
Novi!!: Povijest Zagreba i Popov toranj · Vidi više »
Poslovni centar Strojarska
Poslovni centar Strojarska je poslovno stambeni centar, sagrađen u neposrednoj blizini Autobusnog kolodvora u Zagrebu, u četvrti Trnje.
Novi!!: Povijest Zagreba i Poslovni centar Strojarska · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Potres · Vidi više »
Potres u Zagrebu 2020.
Potres u Zagrebu 2020. jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u Zagrebu, u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati.
Novi!!: Povijest Zagreba i Potres u Zagrebu 2020. · Vidi više »
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.
Novi!!: Povijest Zagreba i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba
HNK nije smetala izložbi jer je sagrađena 30 godina kasnije (1894. – 1895.) Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba održana je u Zagrebu od kolovoza do listopada 1864. godine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba · Vidi više »
Prva hrvatska štedionica
Palača Prve hrvatske štedionice, arhitekt Josip Vancaš, građena 1898. – 1900. Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa- Elsö horvát takarék pénztar Zágráb); osnovana je 1846. kao “Perva horvatska štedionica.” Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846.
Novi!!: Povijest Zagreba i Prva hrvatska štedionica · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Povijest Zagreba i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Remete (Zagreb)
Remete se nalaze u sjeveroistočnom dijelu grada Zagreba, na obroncima zagrebačke gore Medvednice, pet kilometara od gradskog središta, u blizini gradskog groblja Mirogoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Remete (Zagreb) · Vidi više »
Remetinec (Zagreb)
Remetinečki rotorRemetinec je zagrebačko gradsko naselje, mjesni odbor unutar gradske četvrti Novi Zagreb – zapad, koji se nalazi na južnom dijelu grada a na zapadnom dijelu Novog Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Remetinec (Zagreb) · Vidi više »
Ribnjak
Ribnjak Ribnjak je poljoprivredno dobro u kojem se intenzivno uzgajaju ribe.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ribnjak · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Rijeka · Vidi više »
Rudolfova vojarna
''Rudolfova vojarna '' - jedna od zgrada bivšeg kompleksa u kojoj je danas smješteno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Pješačka vojarna "Kraljevića Rudolfa" ili poznatija kao Rudolfova vojarna, naziv je za povijesni kompleks zgrada u zapadnom dijelu Zagreba (Črnomerec).
Novi!!: Povijest Zagreba i Rudolfova vojarna · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Samobor · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Povijest Zagreba i Samostan · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Sava · Vidi više »
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Savska banovina · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Povijest Zagreba i Seoba naroda · Vidi više »
Siemens AG
Siemens AG je svjetska konglomeracija koju je 1847. osnovao njemački izumitelj Ing.
Novi!!: Povijest Zagreba i Siemens AG · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Sisak · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Slavonija · Vidi više »
Sljeme
Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba.
Novi!!: Povijest Zagreba i Sljeme · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Split · Vidi više »
Stubičke Toplice
Stubičke Toplice Stubičke Toplice su općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Povijest Zagreba i Stubičke Toplice · Vidi više »
Surogat (1961.)
Surogat je crtani film Dušana Vukotića iz 1961., prvi animirani film izvan Sjedinjenih Američkih Država koji je 1962. godine dobio Oscara, kao najbolji crtani film.
Novi!!: Povijest Zagreba i Surogat (1961.) · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Povijest Zagreba i Sveučilište · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.
Novi!!: Povijest Zagreba i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. · Vidi više »
Tiskara
Moderni ofsetni tisak Tiskara je industrijski obrt za tiskanje knjiga, novina i razne druge literature.
Novi!!: Povijest Zagreba i Tiskara · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Povijest Zagreba i Tramvaj · Vidi više »
Tramvajski promet u Zagrebu
Tramvajski promet u Zagrebu glavni je oblik javnog prijevoza u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Zagreba i Tramvajski promet u Zagrebu · Vidi više »
Tržnica
Tržnica u Brazilu. '''Zelena natkrivena tržnica''' '''Zelena tržnica na otvorenom''' '''Riblja tržnica''' Tržnica je posebno izdvojeni i uređeni prostor namijenjen za trgovinu prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, voćem, povrćem i ribom.
Novi!!: Povijest Zagreba i Tržnica · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Povijest Zagreba i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Povijest Zagreba i Trg svetog Marka · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Povijest Zagreba i Trst · Vidi više »
Univerzijada
Zastava Univerzijade Univerzijada je međunarodni višesportski događaj, koji organizira Međunarodni studentski sportski savez.
Novi!!: Povijest Zagreba i Univerzijada · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ustav · Vidi više »
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.
Novi!!: Povijest Zagreba i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Varaždin · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Povijest Zagreba i Velika Gorica · Vidi više »
Veternica (špilja)
Veternica je špilja koja se nalazi u parku prirode Medvednica, na samom rubu grada Zagreba, a godine 1979. zaštićena je zakonom kao geomorfološki spomenik prirode.
Novi!!: Povijest Zagreba i Veternica (špilja) · Vidi više »
Vjesnik u srijedu
Vjesnik u srijedu (VUS) je hrvatski tjedni informativni list.
Novi!!: Povijest Zagreba i Vjesnik u srijedu · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Povijest Zagreba i Vlasi · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Povijest Zagreba i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagreb · Vidi više »
Zagreb u Drugom svjetskom ratu
Zagrebu, autor Frano Kršinić. Spomenik palim borcima NOB-a u zagrebačkom naselju Ciglenica, autor Tomislav Ostoja. Nakon agresije njemačkih i talijanskih snaga na Jugoslaviju 6. travnja 1941., trupe Wehrmachta ušle su u Zagreb 10. travnja.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagreb u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »
Zagrebačka škola crtanog filma
Trik kamera za snimanje crtanog filma, Zagreb film, 1956. godine. Muzej grada Zagreba. Zagrebačka škola crtanog filma estetski je pojam za školu animacije koja donosi estetski avangardni iskorak novog naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež s novom koncepcijom animiranog filma polovicom pedesetih godina.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka škola crtanog filma · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zagrebačka burza
Zagrebačka burza jedina je hrvatska burza vrijednosnih papira te je jedna od značajnijih burzi vrijednosnih papira u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka burza · Vidi više »
Zagrebačka filharmonija
Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) je orkestar s tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, čiji počeci sežu od 1871.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka filharmonija · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zagrebačka sinagoga
Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »
Zagrebačka uspinjača
Zagrebačka uspinjača Zagrebačka uspinjača je javno prometalo koje spaja zagrebački Gornji i Donji grad.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačka uspinjača · Vidi više »
Zagrebačke mažoretkinje
Zagrebačke mažoretkinje najveći su i najnagrađivaniji mažoret sastav u Europi.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebačke mažoretkinje · Vidi više »
Zagrebački Glavni kolodvor
Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »
Zagrebački Paromlin
Pogled na Zagreb s juga 1880. Paromlinski kompleks 1914. godine Paromlinski kompleks 2011. godine Zagrebački Paromlin jedan je od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebački Paromlin · Vidi više »
Zagrebački zbor
Plakat za Zagrebački Zbor 1938.g. (''autor Sergije Glumac'') Zagrebački zbor je naziv međunarodne gospodarske izložbe i dioničarskog društva, koje djelovalo u Zagrebu između 1909. i 1946., preteča je Zagrebačkog velesajma.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrebački zbor · Vidi više »
Zagrepčanka
Zagrepčanka je poslovni neboder smješten u Zagrebu na adresi Savska 41, na križanju Savske ceste i Ulice grada Vukovara.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zagrepčanka · Vidi više »
Zidani Most
Željeznički kolodvor u Zidanom Mostu Zidani Most je naselje u središnjoj Sloveniji, na ušću rijeke Savinje u Savu, u općini Laško.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zidani Most · Vidi više »
Zlatar
Zlatar je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zlatar · Vidi više »
Zlatna bula Bele IV.
''Zlatna bula'' Bele IV. Zlatna bula je povelja (nazvana tako zbog svog zlatnog pečata) koju je izdao ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. Arpadović 16. studenog 1242. godine u Virovitici nedugo nakon provale Mongola 1242.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zlatna bula Bele IV. · Vidi više »
Zoološki vrt grada Zagreba
Mapa ZOO Zagreba Zoološki vrt u Zagrebu Zoo Zagreb-smeđi kapucin Zoološki Vrtić Godina I. Broj 1, siječanj 1933. godine. Zoološki vrt grada Zagreba je jedan od 3 zoološka vrta u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zoološki vrt grada Zagreba · Vidi više »
Zrinjevac
Zrinjevac Meteorološki stup Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv.
Novi!!: Povijest Zagreba i Zrinjevac · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1. srpnja · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 10. stoljeće · Vidi više »
1094.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1094. · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Povijest Zagreba i 11. rujna · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Povijest Zagreba i 11. srpnja · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 11. stoljeće · Vidi više »
1134.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1134. · Vidi više »
1217.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1217. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1242. · Vidi više »
1254.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1254. · Vidi više »
1257.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1257. · Vidi više »
1273.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1273. · Vidi više »
1284.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1284. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 13. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 13. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
1355.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1355. · Vidi više »
1368.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1368. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 14. stoljeće · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1466. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 15. stoljeće · Vidi više »
1557.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1557. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1558. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1573. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1590. · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Povijest Zagreba i 16. srpnja · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 16. stoljeće · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1606. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1607. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1624. · Vidi više »
1641.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1641. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1642. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1664. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1667. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1669. · Vidi više »
1694.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1694. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 17. stoljeće · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1742. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1750. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1767. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1770. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1771. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1776. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1777. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1784. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1786. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1792. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1796. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 18. stoljeće · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1800. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1801. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1804. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1808. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1817. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1825. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1827. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1830. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1834. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1835. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1836. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1837. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1838. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1842. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1843. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1850. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1852. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1853. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1856. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1857. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1859. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1864. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1868. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1870. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1874. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1888. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1893. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1922. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1933. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1960-ih · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i 1998. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2001. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Povijest Zagreba i 2021. · Vidi više »
21. stoljeće
Početak 21.
Novi!!: Povijest Zagreba i 21. stoljeće · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Povijest Zagreba i 22. ožujka · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Povijest Zagreba i 22. prosinca · Vidi više »
24sata
24sata je medijska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Zagreba i 24sata · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Povijest Zagreba i 25. lipnja · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Povijest Zagreba i 3. listopada · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Povijest Zagreba i 30. svibnja · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Povijest Zagreba i 31. svibnja · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Povijest Zagreba i 4. lipnja · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 4. stoljeće · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Povijest Zagreba i 5. lipnja · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Povijest Zagreba i 7. listopada · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Povijest Zagreba i 7. rujna · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 7. stoljeće · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Povijest Zagreba i 8. listopada · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Zagreba i 8. stoljeće · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Povijest Zagreba i 9. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Povijest grada Zagreba, Zagrebački ljetopis.
